die iša dn Riraje Bo 14 vt isdo Na Koa E. NEAR Počeo gnap i Pi Pai a RTA o “ Čuvari dubrovačke slobode (Dubrovački ,,miri od grada“ i tvrđave) it. Fortifikacioni objekti arlutek- ture u Dubrovn'ku, t. j. gradske zidine i utvrđenja, daju majviše obilježja općem een izgle- du i odmah upućuju gledaoca na dugu i slavnu prošlost Dubro- vnika, grada, koji je bio država čitavi niz stoljeća, “ obtiivatajući u svom okrilju svu dubrovačku zemlju od Kleka do Sutorine. Muogi kod nas, nažalost, veoma malo znadu o postanku i povi jesti naših zidina i tvrđava, tih čuvara 100o-godišnje maše slo- bode. Samo s bolom moramo u- tvrditi, da u ovom pogledu naša omladina veoma malo ili ništa znade. Zato donosimo u unajkra- ćim crtama najznačajnije podatke o prošlosti foruifikacione arhitek- ture u Dubro niku. Dubrovački ,miri od sgra- da“ spadaju među najbolje sa- čuvane zidine u Evropi i s nji ma se mogu, kako smo već jed- nom istakli, usporediti samo ju- žnofrancuski gradovi Carcasso- nne i Aigues-Moite. Zidine su se gradile i nadograđivale od XIV-XVII, a to možemo podije- liti na tri glavna razdoblja : 1) prvotno doba do god. 771. Tad se gradilo bez vapna i u uSkim granicama SaMimeg Dubrovnika. 2) tehničko doba, koje izuma se. sada Gradi pušćanog praha. . vapnom, ali bez obzira na topo- ve, za koje se onda još'nije zna- lo. Tadašnja su dubr. utvrđenja bila dosta jaka, te su odoljela navalama arapskih Saracena god, 806-867 i obranila grad do do- laska bizantske pomoći, i 3) strateško doba, od izu- ma topova (14 v.) dalje. U iSv. zidine su podvostručene. Toliko oO samim zidinama, a tvrđava je uglavnom uklopljena u njih Tu je u prvom redu: Minčeta, tvrđava sagrađena na zemljištu obitelji Menze ili Men- četić, pa j>j odatle ime. Posto- jala je već 1348, kako piše Cer- va. Znamo svakako da je g. 1464 dovršio Giorgio Orsini izŠi- benika. Tada je bila četverougla- stog oblika. Kasnije su je usa- vršili arhiktekt Malattesta, a -1538 dade joj današnji oblik Antonio Fetramoiino. Zad- nje su radnje na Minčeti obav- ljene 1562. Lovrijenac Se zove ova gorda tvrđava, jer je na onom mjestu, kak> piše Cerva bila crkva sv. . Lovrijenca. S postankom Lovri- jenca vezana je jedna legenda: eto. Dužd Domenico Contarini naumi na ovom mj stu sagraditi tvrđa- vu, da mu bude baza za osvoje- nje Dubrovnika. Bilo je to u je- danaestom vijeku. uvši to Du- brovćani improviziraju brže bo- lje od raznog materijala tvrđavu na onome mjestu. Kad to vide Mlećani, napuste Dubrovnik, a da nadoknade trošak neuspjele ekspedicije, mornarima snize pla- : te pa zato mletački mornari naš Lovrijen.c prozvaše ,,mala paga“ ki Inače neznamo tačno, kad je sa- građena ova nedavno restaurira- ne tvrđava, ali na temelju arhiv- skih sadatska s'gurno znamo, da je postolala g. 1301. Sačuvani šu nam nainie računi čuvara Lo- vrijenca. U početku su vrata tvr- đave bila ispod kipa sv. Vlaha, a g. 1639 Lovrijenac dobije da- našnji oblik i vrata. Na arhitra- vu vrata nalaze se oni glasoviti stihovi: Non bene pro toto li- bertas venditur auro, t, j.: Ne prodaje se sloboda za sve 'zlato ovoga svijeta. Grednju Ravelina ii Leveri- Na, izazvao je strah pred “Iurci ma, kad su iza zauzeća Bosne za grljetiki i nama. Tadašnji pa- pa Pijo II, bio je poput mnogih Papa eli prijateli Dubrovni- ka, te je Ično namjeravao doći ou Dubrovnik 1 tu se čelo križarske vojne protiv. po-“4 lumjeseca. Ne dospije doći u naš +: grad, jer preminu na putu. Du-: brovnik se inače uvelike pripre-- mao za doček svog Oca 1 Prija- telja (program i pripreme za do- ček Pija II. objavio je već god. 1898 Dr. Lujo Vojnović u svom djelu ,,Dubrovnik 1 osmansko carstvo I dio. Vicko Lisičar je proš'e godine ponova izdao taj program i pripreme za doček, te je talijanskom originalu nadodao hrvatski prijevod). Leverin se "pak podigne papinom novčanom pomoći oko g. 1404-5. G. 1538 popravi ga spomenuti Ferra- Do Emljemiee, imolfio, staviti na“ ida g Kaše“ DUBRAVA“. — 1 dubrovačkog. Rotary Clubu U Dido o Rotary pad održano je više predavanja. Ta- ko je n. pr. brat kap. Vicko Mi- loš govorio. o temi: kod nas i u svijetu ; gomil Hrozniček brat 130- Drvo: i raša drvna industrija; bratuđašo Da: leor€ ,,Savremeni i stari Dubrov- nik“; brat Baldo Kristić ,,Pri- vreda u Argentini i uspeh kri. žanja 4 selekcije papkara“ i ojužnaamen oi valutni pro- blem. Presjednik Eo Rotary | cluba je sada brat Jovo Brava- čić, direktor podružnice srpske Banke. Podpresjednić je brat kap. Vicko Miloš; tajnik brat Milivoj Sokolović; blagajnik brat Baldo Kristić; a ceremonijal (22?) brat Bogomil Hrozniček. Osim već navedenih spominjemo zasada ovu dubrovačku rotarijan- sku braću: Aleksandar Aleksić, Branko Bubalo, Miho Ercegović, Samuel Kaldor, inc. Steva Mar- ković, arh. BD: Pogačić. = Dr. Matija Vidojevic. Ostalu braću ćemo drugi put donijeti. Rotary Clubovi imaju inače ekskluzivan 1 p slovan karakter. "To se najbolje vidi iz naslova naveđenih predavanja, kao 1 1z da su svagdje i a Miko 3. natno ga ošteti. Bokar se počeo graditi 1266. te se izgrađivao| I4115v. God. 1784 ustanove se tu tamnice. Tvrđava sv. Ivana na Porpo- reli ili Mulo-Kazerma, počela se graditi g. 15350, iste godine ka- Znatno je ošteti potres u I5 v., te je popravi do- maći graditelj Daša Mihalje- vić. Isti popravi 1 ,,Kaše“. Vrata od Dila sagrađena su u I4. Vi, a sadašnji polo su do- bila g. 1537. Ove je bio kiki prikaz du- brovačkih republikanskih fortifi- kacijonih utvrđenja. 1667 nez- god. ,,Pomorstvo . AVI lan Stojadinović, ke. Poslovni liko činjenica; Ž mjestu o ,,Kartelima'. Sa netačno namještenim naočalima pokvariti ćete vid još gore zato, se obratite optičaru BOGDAN Roji će Vam ih stručnjački i savjesno namjestiti SRladište Zeiss - Punktali Rodenstock leća i dalekozora. Barometri. Termo- metri. PRN AUZORA | nici 1 lotary Clubova poslo ljudi, a ne t. Z. ,čisti intelekt, alci'., Na čelu pak svih rotarija naca u državi Stoji sada Dr. M bivši minist; i bivši član bivše radikalne str karakter rota stva nek potvrdi još i ovo ne D'Avigno a: Rotary Comp" Ira ovaj održao je sastanak u koj komori. 2) Beogradski brat Stevu Par lović držao je predavanje o >Me djunarodnoj službi“ 3) Brat St. Pavlović je tal lepo u ministarstvu inostrani dela organizirao odelenje za spol nu trgovinu, kako je u bi gradskom (RC) kazao brat Koe 4) U mariborskom RC pr ed vao je brat Atems o,,Najnoviji zak. nacrtima s posebnim obž rom na njihov upliv uopšte, ki ko na našu privredu, si 1 I naše državne finansije“, te va ska letina 1933“, 5) Brat Krejči govori u isto 6) U Subotici: (Brat Kot predavao je o ,,Medjunarodno služenju a brat Gabor o ,9it aciji privrednih odnosa sa Al Strijom'. mE od | Mislimo. pak sa svoje. stra1 tijekom redovno pratiti rad Rotary €1 ba u Dubrovniku. Rotary Clul u Dubrovniku poručujemo, 1 ćemo rado primiti njihova ob vještenja, a ovim putem molin brata Jovana Bravačića, da 0: vome obavesti ,IV rotarsk kulu na. Jugoslavensko: n_J dranu', kako je dubrovački klt nazvao iomrjakski past-guverne brat Edo Marković, A Predavanje gosp. Dr. Biber Halera U prešli četvrtak započeo di »,Narodni universitet“ radom. to predavanjem svog presjedn ka prof. DroA Halerao 18 hičkoj pozadini današnje svjetsl krize“, Predavanje je održao dupke punoj općinskoj vijećni Predavač je prikazao spomeni temu sa stanovišta neohegelija Ske idealističke filozofije 1 ide lističkog = estetizma Benedet Croce-a, Dr. Haler, kod nas bi sumnje najznačajniji sljedben ovog talijanskog filozofa i est te, pružio nam je ovim pred vanjem mogućnost da upoznat u glavnim crtama novo Croceo! djela jE VJEsLE ione 19 vijeka Ulica Kr. Marije PRŽIONA KAFE — E. Tolentino DUBROVNIH PRODA VA ON E: Placa Kečira petra