DUBROVAČKI OTOCI DUBRAVA“ POD ,ŠIPANJSKOM TEMPOM - Putniku, koji ulazi u morski otvor velikog Vratnika na južnom kraju po- luotoka Pelješca, pruža se pred očima poput norveškog fjorda kanal, koji od kraja dijeli dubrovačke otoke: Kolo- čep, Lopud i Šipan sa Jakljanom. Svi se ovi otoci ističu krasnim položajem i divnom prirodom, te s toga pružaju dubrovačkim = gosparima izvaredno zgodna ljetovališta, pa i sada su svra- tila na se pozornost stranih turista iz svih krajeva Evrope, a donekle i A- merike. Nego dok su prva dva otoka do- voljno poznata domaćem i stranom Svijetu, manje je poznat najsjeverniji i najveći Šipan. A ipak je Šipan bez sumnje najljepši. Šipan se može ponositi svojim buj- nim zelenilom koji ga (regbi) obavija sa svih strana Niska gorska kosa, koja presijeca od jednog kraja do drugoga sjevernu i zapadnu stranu otoka, sva je pokrivena od vrha _ do morske obale s vanjske strane šu- mom, a sva njezina nutarnjost naj- bujnijim maslinama. Šuma maslinaka osobito je gusta oko glavnog sela Luke, te se ovdje na ovakom mjestu može usred ljeta uživati najugodniji hlad. Ovu je hladovinu lijepo istakao pjesnik Despot prigodom njegova po- sjeta pok. pjesniku Kazaliju nazvavši je ,Šipanjskom tempom“. Maslinici sa sjeverne i istočne“ a šumice sa južne i zapadne strane spuštaju se u sre- dini otoka u lijepu ravnicu, koju pre- Sijeca dobra cesta. Ta cesta spaja dva glavna naselja, na otoku Luku i Suđurađ, te pruža idealnu šetnju, kakvu je teško naći na cijelom šem otočju. na- Južni dio polja rasađen je vinovom lozom i izvrsnim voćem i zeljem. Ljepota ovoga polja bijaše začarala slavnog dubrovačkog nadbiskupa Lo- dovica Beccadelli-ja (1555-1564), te je on tamo ,,loci amoenitate allietus“ sagradio ljetovalište, kojega se ruše- vine i sada vide. . Između brojnih ljetnikovaca dubro- vačkih gospara, koji su gotovo svi sada porušeni nalaze se u Suđurđu ostaci stare zgrade, povrh vrata koje stajaše u kamenu grb naslovnog kra- lja Napuljskog Anžuvinca Renata, ko- ji je poslao svoju oporuku Dubrovač- kom Senatu, da je sačuva i registri- Ta u svojim javnim knjigama. Glavno naselje na otoku Luka, le- ži na dnu prostrane uvale, jednog od najvećih i najzaštičenijih sidrišta na istočno-jadranskoj obali. Od Šipana je rastavljen uskim prolazom mali nenaseljeni otočić Jak- ljan posve obrastao šumom. Taj pro- laz spominje rimski povjesničar Ircij u svojem opisu Cezarova Aleksan- drijskoga rata i pripovijeda kako je kroz taj prolaz unišao u Luku i tu se sklonio sa svojim brodovljem Pom- pejev vođa Oktavij, kad ga je pro- gonio Cezarov vođa Vatinije. Zato se taj prolaz i sada zove vrata. Drugo znatnije naselje je Suđurađ na južnom kraju otoka, sa malim sid- rištem, koji je također u parobrodar- Pompejeva skoj vezi sa Gružem. Ovom selu da- vaju starinski izgled kule, sagrađene negda na obranu od _ gusara. Šipan je kao i sva mjesta dubrovačke oko« lice obilovao mnogim crkvama, ali su neke vremenom propale, dok su znatnije dobro sačuvane i služe i da- nas za duhovne potrebe stanovnika. Tako je u Luci župna crkva Sv. Stje- pana posvećena god. 1347 od dubro- vačkog nadbiskupa Ilije Sarake. Ne- daleko od Suđurđa u mjestu Paklje- na, starinska je crkva sa negdašnjim samostanom Benediktinaca. — Crkva posjeduje lijepu starinsku sliku po svoj prilici fiamske škole. Najljepša crkvena građevina je nedaleko Su- đurđa. To je Crkva sv. Duha iz XVI stoljeća. Sudeći po_ veličini i stilu građe, ova je crkva bila namijenjena i za obranu u slučaju napada gusara. Šipan pruža također zgodnih mje- sta za kupanje, osobito u krasnoj u- vali na otočiću Jakljanu, udaljenoj od mjesta samo četvrt sata vožnje mo- torom. Spomenute prirodne ljepote, osobito bujna vegetacija, s koje se Šipan smatra najzelenijim dubrovač- kim otokom, privući će bez sumnje pažnju turističke publike, te Ce 1.0n zauzeti između naših ljetovališta i kupališta ono mjesto. koje punim pra- vom zaslužuje. M. Posedel Ruđero Bošković Najveći umnik Dubrovnika Jedna od dominantnih ličnosti u području egzaktnih nauka jest veliki dubrovački matematičar, astronom i tizičar Ruđero Bošković. On je znao za sve_ probleme svoga vremena i proživljiva ih s punim žarom zanos- nog mislioca; naslučuje čestoi prob- leme budućnosti i vidi njihove Ron- ture. Načelnu važnost Boškovićevih gledišta u sistemu i mogućnostima razvitka znanosti čini _ se da je oso- bito uočio filozof Nietzsche. Danas se može razabrati, da Bo- škovićevo rješenje problema mate- rije i ako nije samo jedna slučajna epizoda toga stoljeća, nego da ono na upravo klasičan način prestavlja jednu od malog broja mogućih Rkon- cepcija u pitanju biti materije. Raz- vitak atomistike i teorije materije u XLX. stoljeću pokazuje duboke ana- logije sa razvitkom od Gassendi-a do Boškovića. U sredini XIX stolje= ća izvire nova atomistika iz mehani- čke teorije topline, toplina se svodi na gibanje molekula. Boškovićeva ideja neprostornih atona i atomskih sila promijenila je upravo samo odjeću duhu vijeka elektriciteta. Boškoviće- ve misli o relativnosti gibanja O pO- sebnom značenju pravocrtnog giba. nja i dr. pokazuje rijetku vidovitost njegova duha. Bošković je bio poznat po čitavom svijetu. Covjek velike -kulture, tvrde volje bogato ukrašene nutarnjim ži- votom, on je raznio slavu Dubrov- nika po čitavom svijetu. S pravom se može ubrojiti među najveće um- nike, koje je dao Dubrovnik. Vrije- me sve mijenja, ali njegova slava ostala je uvijek nepromjena. Dužnost je njegovog grada da mu, kad pri- like dozvole, podigne jedan dostojan spomenik, njemu najvećem dubro- vačkom matematičaru, astronomu i lizičaru, čije ime je poznato PO ci- jelom svijetu. : pak dokaz, da smo uvi- Broj 7 Naši klausiri Dalmatinska Hrvatska obiluje ninogim samostanima, koji su ve- ćim dijelom, kao i mnogo toga kod nas, skromnih proporcija, te se ne mogu mjeriti s bogatstvom monumentalnih gradje- vina ove vrste, S koji- ma je obilovala Evropa onog vremena, ali su i- jek koracali s kultur- nim zapadom. Dubrovnik iu o- vom pogiedu zauzima prvo mjesto 1 na mo- mente se izdvaja iz pr1- je postavljene konsta- tacije, što je i prirodno, ako uz- memo u obzir sredinu, u kojoj su ti samostani nastali i razvija« li se. Ali uopće u Dalmatinskoj Hrvatskoj samostani su zgrade ogromnih dijelom arhitektonski objekti doćim nam samostanski klaustri pokazuju naprotiv niz zanimljivih spomenika, važnih ne samo sa kulturnog, već 1 sa_u- mjetničko ostetskog stanovišta. U Dubrovniku imamo uz stari mali romanski klaustar Male Braće i noviji gotski iz XIV. vi- jeka, djelo Miha iz Bara. Dome- nikanski klaustar je ukusna gra- đevina raskošnih oblika kasie gotike, a djelo je škole našeg majstora Jurja Dalmatinca, gra- ditelja šibenske katedrale i na- šeg Dvora. U ovu grupu spada- ju i Rlaustar samostana na Ba- diji kod Korčule, čiju smo sliku donijeli u prešlom broju, klau- Bond Jučerašnjom prestavom ,,Dubrovačko kazališ- no društvo“ moglo se je još jedanput uvjeriti o ukusu dubrovačke publike. Prefinjenoj ,,du- brovačkoj duši“ kanda najbolje odgovaraju o- perete i lakrdije, jer (tipično je) kad se one davaju, dubrovački je teatar pun. Tako je bilo i jučer na Nušićevoj pretstavi »Beograd nekad i sad“. Ali neka, barem su Jadni naši dile- tanti prvi put ove sezone igrali pred punom kućom i, valjda, prvi put nijesu trebali da de- fičit pokrivaju iz svog džepa. Komad je inače tipično Nušićevski i to Nu- Sićevski na već dubokom zalazu. 1z naivnih Situacija života jednog snobovski modernog sina i njegove porodice i Patrijarhalnog načina ži- vota starih njegovih roditelja izbijaju komični sukobi puni jeftinih dosjetaka i radi toga jef- tinog ali opet vedrog smijeha. Pijući Krilmovićeve likere, činite dvo- Ji mise nowce, dobijete 3 Odlična pića star Sv. Frana u = Cavtatu, Sv, Nikole u Stonu 1 klaustar _ sa- mostana u Rijeci Dubrovačkoj, Čisto renesanski klausteri su pak domenikanski i sv. Križa u Gru- žu, klaustar Sv. Frana na Lopu- du, te onaj u Slanome. Dome- nikanci i Franjevci su došli ina- će“u Dubrovnik u XIII v. Sa- mostan fratara bijelih . sagrađen jeg. 1306, ali je Izgubio Svoj. prvotni gotski oblig, tako _ da u gotskom -stilu je ostao samo por- tal sporednih vrata na _ putu od Dloča, ostaci stare balustrade i rebra glavnog oltara. Ona fon- tana u klasturu postavljena je tek u XHI v. Ispred crkve je kapela Sv. Rozarija u renesan- sno - baroknom stilu. Franjevci su najprije imali Crkvu i samostan na t. z. Jami- nama, t. j. na mjestu gdje je sada hotel Imperijal. God. 1315 sagrađena je crkva, a zvonik je iz XV v. Dvije. godine nakon sagrađenja crkve, t. j. 1317 go- dine, osnovana je 1 sadašnja lje- karna Male Braće. lin fceafar Diletanti su to spremili sa marom. Uz režiju koja mu je bila dobra, g. Bogdanović je i živo do kraja odigrao ulogu Stanojla. Pored njega istakli su se odlično g-đa Jakša kao Nikolina žena, g-đica F. Invernizzi i g-đica Kovačević kao njihova djeca. I ostali su bili na svojoj dobroj diletantskoj visini. Pomažete Hrvatsko pjeva- čko društvo ,Gundulić“ i Hr- vatsko kulturno društvo ,,Na- predak ako kupujete vanil - Cukar i prašak za pecivo mar- ke Brod. Pomažite svoje | Dobije se Rod trgovine_Ed, Padovan i Vlaha Svilocossi. - Renedikt Bianchi Krojačka radnja VIS-t-vis Pomorske Voj. Akademije Izrađuje vojna 1 civilna odijela za gospodu štednjaci uvijek na skladištu kod D u Zeljezo, lim, čavli, žicu, kuhinjski Pribor, fayansku robu, električni materijal, B STIJEPO: DOMIJAN Prije Domijan i Kunič 'Sovina gvožđarije, ROVNI Staklarije KI