Dok se tuđe hvali, svoje se omalovažuje — Prigodom izvedbe operete »seva“ — Dubrovačko kazališno društvo izvelo je nedavno u Teatru poz- natu Leharovu operetu ,,Seva.“ Mi smo to Shvatili sasvim ispra- vno, kao jedan skroman poku- šaj akcije za osnivanje operete u našem gradu. Baš stoga ne za- lazimo razloga zašto u akciji da ne pozdravimo, preporučimo i pomognemo. Dobrih elemenata ima, dobro volje ima, a time se dadu odstraniti mnoge manjka- vosti, koje se u prvom početku pojave. DUBROVČANI BI SE, NARAVNO, MORALI OKANI- TI JEDNOM ZA UVIJEK, DA OMALOZAVAJU SVAKU AK- CIJO EOJA: SE RODE. U GRADU, A DA _NEOPISIVIM ENTUZIAZMOM PRIHVATE TUĐE, PA MAKAR. I SLABI- JE BEE) | Bilo bi također neophodno potrebito i poželjno, da se pro- mjene prilike kod naših kritiča- ra. U cijelom kulturnom svijetu muzički kritičari su osobe sa ve- likom muzičkom naobrazbom, op- ćom kulturom 1 velikom kazališ- nom rutinom, te Se osobito mo- raju isticati svojom objektivnošću. Samo takovi kritičari mogu sa- vjesno da vrše svoju ulogu is- pravljanja onog, što je slabo, a priznavanju onog, što je dobro. .A_kod nas, izgleda bar tako, ima i onih kritičara, koji u ob- rani izvjesnog muzičkog kruga, iz principa ubijaju svaku inicija- tivu, koja se poduzme preko njih. To spada u malovaroške intrige. a ne u objektivne kritike. Ovo par redaka napisali smo iskreno, iznoseći sve ono, što mislimo da koči korisne akciie i plemenite inicijative. Svaku o- vakovu akciju mi ćemo pomaga- ti, a svaku stvar stavit ćemo na pravo mjesto. Dubrovačkom, pak, kazališnom društvu preporučamo, da marlji- VO nastavi radom, jer će tako mnogo doprinijeti, da se i šire mase priuče teatru, da se laga- nim tempom odgoje i u ozbilj- noj muzici, te_ doprinese tome, da koncerti Filharmonije i Dje- vačkih društava ne zijevaju praz- Ninom. Jer vjerujemo, da ubija- njem ovakovih podhvata, ubija se volja za rad 1 time se svaka akciju u zametku osuđuje na pro- past. A mito ne želimo, već 1 osuđujerio. Olivasan za masline, nasprazen, gra- lit i drugih svakovrsnih preparata za uništavanje biljnih gamadi. Ekstrati za prašenje cvijeća i voćaka, te masti za uništavanje mravi. FLIT protiv miševa itd. Lager za Zetsku Banovinu Vlaho Svilocossi . gradom Dubrovnika. DUBRAVA“ * Broj 9 Zalazimo češće u našu okolicu Stranci koji k nami dolaze, da se kupaju u našemu sinjem mo- ru, dive se našemu gradu Du- brovniku i njegovom položaju, njegovim veličanstvenim zidinam, kulturnim zgradama i humani- tarnim ustanovam, čistoći 1 sklad- nosti naroda našega. Pohvaliti je zato sve one, koji nastoje da se što bolje dodje u susret stranci- ma, koji nas pohode. Nego nije- su sve ljepote koncertirane u gradu Dubrovniku. Imamo div- nih prirodnih ljepota i u okolici našoj i znamenitih zgrada, koje bi mogle resiti najveće gradove: imamo historičkih točaka, gdje su se razvijale bitke još prije Isusa, gdje su se u srednjem vi- jekku vodili okršaji između na- roda našega i "gusara, koje je (gusara) štitio krilati lav. Ima čarobnih položaja. koje nose 1- mena po raznim dogodjajima, ili po njihovoj konformaciji. Sve o- vo odaje plemenitu dušu Dubro- vačku 1 pokaziva jednu cjelinu Lijepo je od zauzetnosti našeg Putnika, kao 1 od uprave našeg parobro- darskog društva, što češće orga- niziraju izlete u okolcu, ali je požaliti, što ova društva organi- ziraju takove izlete strancima sa- mo u stanovita mjesta; Koloćep, Lopud, Trsteno, Lokrum, Mline, i Cavtat. A gdje su izleti na Br- sečine, da se stranci prošetaju po pustoj šumi. Osmoliš, da se na- sisaju čistog morskog i gorskog zraka, a nauživaju pjeskovite pla-. že, koju plače naše bistro sinje more. Malo dolje prama sjevero zapadu eto strancima uvale ,,Bi- jele žale“ gdje su morski valoni pretvorili prosto kamenje u bije- li okruglasti žo, Na Bijelim Žž lima razvila se pomorska bitka izmedju Pompe- jeva i Cezarova brodovlju. Ni Putnik niti i koje organizatovno društvo ne bi smjelo ispuštati izlete na otok Sipan, taj Vilenjak vlaštele dubrovačke. Da Vilenjak jer na Sipanu su vlastela imala najviše svojih vila, u kojima su ljeto ljetovala, a. nekoji i zimu zimovala. To je otok o kojemu historičar Appendini kaže: ,, Que- sto č il miglior pezzo dello stato raguseo, in eui Varte abbia aju- tato con successo la natura. »ipan je otok, kože “Ivanović u svojoj provijesti repup. Dub- roAačke jedna kita ćvijeća s nje- govih maslina i loze zaradjenih po svemu otoku. Sa terase Kneževa dvora u Sučurcu lijep je i vidik daleko čak do stonjske Grbljave, kuda su vlastela dubrovaćka provađa- la Hercega Stjepana, kad je ovaj bježao u repupl. Dubrovačku. Sjedeć u debelu hladu bujna ze- lenila uživa se tiho more sa glatkom površinom sve do stonj- skog prodora. Diviš se Pompe- Jovim vratima Harpote ZVano, kuda ije Oktavio pobjegao ispred Vatinija. Diviš se zelenom otoku uvidi da Laklianu i njegovim malim oto- ćićima, koji skoro svaki ima _ po- koju lijepu legendu. Zadjeli stra- nac u te predjele ne dade _ mu se odakle krenuti, jer se nenlo- že da zasiti lijepim prirodnim ljepotama. Uživati iz Luke zapad sunca, kada ovo nasloni vrhu briježuljka Lakljana, želio bi svak, da ondje sance stane, da taj kras vječno uživaš, Iz Luke se uživa, kada jedrenjače 1 pa- robrodi izlaze i ulaze u šipanski prodor kroz Veliki i Mali Vrat- nik Bocche false), što pravi o- tok Olipa između istočnog rta Pelješca 1 otoka Lakljana. U Malome Vratniku jest skrovište glasovitog gusara Alilhodže, koji je velikog zuluma napravio u na- šoj okolici, dok nije zaglavio na vrh Mljeta u položaju Turkovica zvani. Mali Vratnik sakrivao je mnoge 1 mnoge gusare, zato se u pomorstvu 1 danas zove ,,Por- to -ladro Obilazeć sve ove krajeve sa izletnicima, stranci = nauživaju se omih prirodnih ljepota, nauče se o mnogim istoričkim dogod- jajima uvide skladnost i čistoću naroda našega 1 svuda susretaju veliku dušu dubrovačku, te svak je svakud jednako ta duša mislila osjećala i sve slije- va sa gradom Dubrovnikom. V, Fortunić Kulturni presled = Kustos sarajevskog muzeja Dr. Cremošnik objavio je nedavno u »Novitates Musei Sarajevo en- sis“ devet zanimljivih važnih i do sada nepoznatih dokumenata iz Ig 1 14 vijeka. Od tih naj- znamenitija je prva listina, koja datira tamo iz početka ro stoljeća. Po njoj oibanski panhipersevast Dimitrije daje Dubrovčanima slo- bodu trgovanja po njegovoj zemlji. Poznato nam je pak iz opće po- vijesti, da je ovaj Dimitrije sin albanskog velikaša Progona, koji je u Bizantu 12. vijeka igrao važnu ulogu. Mlečani su koriste- ći se krstaškim ratovima god. 1205 osnovali u Carigradu t. zv. latinsko carstvo, pa je taj pad vizantske moći iskoristio Progo- nov sin i nasljednik Dimitrije. Ta je državica imala dosta važnu ulogu, te su Dubrovčani polučili lijepi uspjeh dobivši tamo slobo- du trgovine i slobodan uvoz bez carine. Uz prvu najvažnija je listina datirana 8 kolovoza 1303. DPrika- ozuje korupciju nekih građana republike na otoku Lastavu. O- o ——— > mmm IRA li Naročito snižene cijene za čišćenje odijela N. DOMIĆ mastiona i Rem. čistiona - PILE Pigua ptica“ u Dubrovniku Što je to Plava ptica? Mi se sjećamo Prije svjetskog rata, kako su sve novine svijeta do- nosile o epohalnom preokretu u dramskoj ie mjetnosti, koju je učinio. genijalni reformator drame čuveni M, Maeterlinch sa svojom simbo-' ličnom ,,Plavom pticom“, dramskom bajkom i 12 slika, kako djeca: brat i sestra u snu bad- nje noći traže tu plavu pticu — nedostiživi ideal sreće čovječanstva ostvaren jedino u E - Direktor g. Južni kom snu dječih duša! Ova čuvena grupu uzela je za svoj emblen-Plavu pticu. Čuveni ovaj an- sambl stiže iz Sarajeva, pod vodstvom svog direktora g. Jovana Južnog, te ovih dana gos- tuje u našem Bondinom. teatru, - Južni sa svojom ,,Plavom Pticom“ dolazi kod nas prvi putiako u Beogradu, Zagrebu, X Sadu, Osijeku, Ljubljani, Mariboru i dr. gra- dovima gostuje već četiri puta te je i uvijek imao senzacionalnog uspjeha. Njegove pretsta- ve bile su redovno rasprodate, a gostovanje je . uvijek trajalo najmanje deset dana. Jednom ri- | ječi, ,Plava Ptica“ Južnog ušla je u niz kod nas omiljenih kazališnih atrakcija i uvijek je rado vidjena, jer donosi nešto sasvim nova u linskom stvaranju — miniaturni teatar sa ak- tuelnim dogođajima današnjice. Vođa Jakov Južni je glumac od svoje jeda- naeste godine. Bio je najglavniji saradnik Fjo- dora Balijeva, tvorca čuvenog ,.Slepog Miša“ — preteče ,,Plave Ptice“, Ali njegov fat: nije stalno, nepokretno pozorište, več ona najsuptil- nija izražavanja kulisa. On voli oštro izbačenu poentu; lakoću jednog rafiniranog artizma, dobru šalu i iznenadjuje publiku time šta uv- jek savršeno izlazi na kraj s nepredvidjenim < preprekama. Preko 5.010 konferansa održao je Južni u toku poslednih jedanaest godina i u. 24 razne zemlje govorio je na 12 raznih ježi-3 ka (od kojih stvarno govori pet, a ostale poz- naje samo kao konferansije.) “ Kada jedan žongler |baca svoje lopte kroz vazduh i uz to zviždi neku veselu pjesmicu, njegova namjera da opsjeni publiku i da bez- brižnim zviždanjem maskira svoj naporni po- sao, U istom je položaju i improvizator, koji mora svoje poente lako bacati u vazduh kao što žongler baca svoje lopte. — Program ,,Pla- ve Ptice“ je takva improvizacija, Ona je um, et- nost male bine, preko klasičnog kabareta do- vela na visinu jednog medjunaređnog tipa pretstava. ,Plava Ptica“ je mali teatar koji iz najprimitivnijih sredstava. crpe živu veselost, a po potrebi i koju tragičnu notu. Ansambl ,,Plave Ptice“ dolazi nam sa boga- tim programom, čiju premieru će nam prikazati u pratnji scenske muzike Gogockog, a kao kon- čertni majstor prestaviće nam se g-ca Polina Šuster, a neće uzmanjkati ni duhovitog humo- ra, za kojim će nači građani poseći ko za zlat- nim voćem! Dubrovnik je po redu 370 grad, kojega posjećuje ova hudošestvena grupa. Prodaje se kuća u Dubrov- niku u Nalješkovića ul. br. 28 (Prijeko) sa dva stana sa poseb- nim ulazom i lijepim vidikom. Informacije kod vlasnika kuće, Nalješkovića br. 28. OVO voli #8.