KAR KJE SRV NT DERE ; < DUBRAVA“ em 2 doti A Plan Dr. Cvijeti B. Jobu Radi ,organizacije kulturnog i znanstvenog rada i dizanja i spremauja novih generacija“ u Dubrovniku, g. Dr. Crijeto B. Job izradio je plan, po kojem se ima osnovati ,, Dubrovačko znanstveno-kulturno društvo“ ili ,,Dubr. dru- štvo za promicanje kulture i znanosti“. To bi bilo središnje društvo, a kao specialna društva imala bi se osnovati: 1) Dubr. geotičko dru- štvo (geolkonomija, geografija, geologija i geo- morfologija); 2) Dubr. društvo za prehistoriju, historiju i arheologiju; 3) Dubr. društvo za fi- lozofske studije; 4) Dubr. književno društvo; 5) Dubr. društvo za historiju umjetnosti; 6) Dubr. muzičko društvo; 7) Dubr. društvo za mimičku umjetnost, deklamaciju i retoriku; 8) Dubr. fizikalno-hemijsko i mineraloško đrn- štvo; 9) Dubr. matematičko-astronomsko dru- štvo; 10) Dubr. zoološko-botaničko društvo; 11) Dubr. društvo za etnografiju i folklor; 12) Dubr. društvo za pravne studije; 13) Dabr. društvo za državno-političke i pravne studije, sociologiju, demografiju. statistiku, novinarstvo i publicistiku; 14) Dubr. društvo za ekonom- ske i finansijske studije (sa sekcijama za: bro- darstvo, promet stranaca, industriju, trgovinu, zemljišnu ekonomiju, bankarstvo i burzu); 15) Dubr. društvo za socialnu medicinu i higijenu; 16) Dubr. društvo za podupiranje siromašnih srednjoškolskih đaka i t. d. i t. d. K tome, po Dr. Jobu treba pokrenuti ,,Du- književno-znanstveni glasnik“ a za- tim specialne časopise za pojedine struke!!! brovački »Narodna Svijest“ i pomorstvo Delješca Zadnja ,,Narodna Svijest“ po- svećena je Pelješcu, te u vezi s tim donosi 5 članaka. U dva se članka govori o pelješkom pomorstvu. Na prvoj strani pod naslovom ,,9v. Vlaho i Pelješac“ čitamo: ,,Prelazom parobrodar- stva iz drvene u željeznu kon- strukciju, postradali su sta- ri slavni Pelješki jedre- njaci, koji su morali ustupiti mjesto napretku pomorske teh- nike, ali su se Pelješčanii pri tom udaru znali snaći i kormilom na drugu stranu krenuti, a sve uz pomoć Sv. Vlaha“. Na drugoj pak strani pod na- slovom ,,Pomorstvo Pelješčana“ o istoj Stvari čitamo: ,,Iznašašćem parobroda Pelješčani nijesu se znali snaći, da pretvore svoja društva u parobrodarska, već ostadoše pri svojim jedrili- cama, koje malo po malo propa- doše u konkurenciji s parobro- dima“. Tko ovdje ima pravo i kojem , x će članku vjerovati čitaoci? Baletno veče u Lapadu U utorak I7 ov. mj. u Hotel Lapadu priređuje baletno veče mlada i talentirana balerina Ma- ša Arsenjeva. Na programu su zastupani Rachmaninov, Musorg- Ski, Chopin, te češki auktori Dvoržak i Fučik. U zadnjoj tač- ki programa Arsenjeva pleše A- rapsko Kokonješte, koje je unje- noj interpretaciji jedna vrst sta- rog arapskog ratničkog plesa u originalnom = sačuvanom ritmu. Čitav program prali pianista g. Boris Ignjatjev, a na programu su također tri njegove kompozi- cije. Za ovo baletno veče vlada veliko interesovanje kod doma- će, a naročito strane publike. PROŠLA UMJETNIČKA SEZONA Dali možemo biti zadovoljni s glazbenom sezonom 1933/42 — Rad Dubrovačkog. Namjera nam je prikazati u pr- vom redu prošlu glazbenu sezo- nu u Dubrovniku 1 to baš sada, kada se nalazimo, vremenski go- voreći, po sredin: između prošle sezone 1933/33 i naredne 1934/ 35. Ovaj retrospektivni osvrt 1- ma zadaću, ne da samo kritizira rad prošle sezone, već u prvom redu, da za početak naredne se- zone upozori na dosadašnje po- greške i nedostatke u nadi da će se to ispraviti u interesu op- ćeg kulturnog prestiža našeg gra- da. Pri tom se nećemo rukovo- diti laskavim 1 snobovskim izja- vama pojedinih turista, koji u ladajskom štimungu i raznježeni našim mediteranskim podnebljem tetoše nas 1 hrane nas izjavama u ,,baedeckerskom“ stilu, što je daleko od stvarnosti, a uostalom odakle nam kriteriji svih tih stra- naca moraju biti mjerodavni 1 bi- ti mjerilo za niveau našeg glaz- benog života. Zar sami ne _ uvi- đamo što smo 1 što možemo? A- li pređimo na konkretno! »Dubrovačka Filharmonija“ po svom karakteru pozvana je da bude središte glazbenog žihota u Dubrovniku. Aktivno dosada- šnje djelovanje ,,D.F“ (6-8 simf. koncerata na sezonu), opravdalo je Ovaj njezin značaj i ispunjalo nade, koje su se polagale u ovu ustanovu. Formirala je lijepi broj svoje publike, stvorila priličan broj svirača-diletanata (u koliko pak misli na ozbiljniji rad mo- rala je osnovati glazbenu školu!) i izvađala je dobar i raznovrstan program (osim, narivno ,naših auktora, koji su uprav egzotični na programima !). U prošloj se- zoni vidimo pak, kao neki pre- okret. Mali broj simf. koncerata (3) neinteresantan program, izved- beispodniveana prvašnjih, ovonam posvjedočuje. Svim se ovim mo- ra više pozabaviti artistički vođa g. Vruticky, naročito pak, jer se dogodine vrši 1o godišnica ,, Dubr, Filharmonije“. Do početka sezo- ne treba popuniti orhestar, a to je sada daleko lakše nego Prije, jer se ima jaki oslon u profesi- onalima Kurorhestra. Pjev. društvo ,, Dubrava“ i- zašlo je tek na koncu sezone sa svojim koncertom. Čudi nas ovo, jer mislimo, da sudjelovanje u Glazbenoj Matici, gdje se redo- vno ponavlja stari program, ne bi smjelo biti zapreka radu ,Du- brave“. Inače izvedba i program zadovoljio je i služi na čast društvu. Program je sastavljen redovito od naših auktora, što treba na ovom mjestu naročito istaknuti i pohvaliti. Nadamo se da će u narednoj sezoni , Dubrava“ po- kazati intezivniji rad. Crkveni Pjevački Zbor ima posebnu zadaću i s toga ga sta- jališta moramo i posmatrati. Od- kazališnog društva — io likuje se Drojuim nastupima, pa radi toga strada sama izvedba, Dobre su izvedbe: koncerat Sv. Cecilije, Griesbacherova misa 1 Mozartov ,,Ave verum''. Domaći auktori (Dugan, Lucić, Odak, Vrhovski itd.) još su nažalost strani zboru. Više bi pažnje mo- rali posvetiti i majstorima poli- fonije, te par excellence crkvene glazbe. S.P.D. .,Sloga“ nije imala sa- mostalnih koncerata, već je na- stupala pri obrednom pjevanju u crkvi i prigodno. Nedavno je nSloga“ dobila novog dirigenta g. Pehara, te će u narednoj vje- rovatno pokazati veću aktivnost. Hrvatsko pjevačko društvo » Gundulić“, nedavno obnovlje- no, ne smijemo prešutjeti, jer svijesna volja i jasno određen cilj moraju dovesti do uspješnih rezultata. ,, Gundulić“ mora biti u Dubrovniku pravo ognjište na- še narodne glazbe 1 interpreta- tor pokreta ,,nezavisnih hrvatskih auktora“. U to ime želimo mu svaki uspjeh! »Dubrovačko kazališno dru- štvo'“, inače toliko napadano, po- kazalo se najaktivnijim sa svojih I4 izvedaba, a od toga 6 premi- jera. Ova činjenica mnogo znači. Dobra izvedba Krležine , Agoni- je , na ulazimo u idejnu kritiku samog komada, pokazala je kva- litete društva. O posjeti već je bilo govora, kao i o zlonamjer- nim kritikama nekih izvedaba. O našoj publici, i njenom ne- haju itd. već se mnogo. pisalo i u tom se traži uzrog krize q kulturnom i umjetničkom radu u Dubrovniku. Mi smo se osvrnuli i na drugi elemenat toga rada (t.j. izvađače), da čitavo pitanje ne ostane nepotpuno i jednostra- 19, jer ta dva elementa međuso- bno sarađuju, a uzrok neuspje- ha moramo tražiti na obje strane, Zdenko Šapro zašio? Zašto kurorhestar ne priređuje javne besplatne koncerte i zašto je od jedne kulturno-umjetničke ustanove postao kavanska ka- pela ? Zašto se na Pločama mi i na- Ša djeca nemožemo pošteno oku- Pati bez ,kupališnog dinara“? Bo. Zašto bi tolike naše gospođe poslale ponude Kati Jerinić, dje- Vojci_ Koja i Jelke Slavković i zašto bi Katu htjeli imati za Svoju djevojku? e Zašto se , Dubrovačka Biblio- teka“ već toliko godina... (( E tvara ..? )) Broj 11 4 ZA NAŠE RIBARSTVO Tko najviše uništuva ribu? Čovjek je glavni neprijatelj ri- be. On, u svojom polhlepi da u- lovi što više ribe, ne. gleda_ ni na vrst ribe, niti na njezinn ve- ličinu, kao ni na dobu lovljenja, Zato se služi svakojakim sredstvi- ma. Čovjek znade, ca se ne smi- je loviti ,riblje mlijeko“, niti ri- bati šabakama, na kojima su vre- će malih oka (odredjena je veli- čina oka za stanovito doba godi- ne). Uza sve to što su naredbe tu, ribari znaju upotrebiti šaba- ku na kojoj su vreće zabranjene veličine oka. Još su zabranjena ova sredstva. ribanja: bucanje, bliskanje frondžate, uporaba pri ribanju modne galice, mliječar, vapno, ievantiska babulja 1 pro- klete dinamite, kojima upravo opustošiše naše obale. I mreža-- ma, tako zvanim ,,goćama“, branjeno je ribati u konavlima 1 uvalama, ali na žalost i to se propuštava. ,,Goće“ istružu mor- sko dno, ruše riblja gnijezda, u- nište male ribice svake vrsti i kud ove prodju, kao dao je ku- ga prošla. Sve je to zabranjeno, al se ipak to upotrebljava i kao: da ne opstoje vlasti. Jedan jedi- ni ribarski stražar za cijeli lučki kotar dubrovački —- to je upra- vo smiješno. Trebalo bi najma- nje četiri stražara. Sada ni ovaj jedan nema motora, nego putuje poštarskim parobrodimaililađom. A mizerni su tada rezultati. Neobhodno je zato potrebito, da se u dubrov. lučku kapetaniju postave najmanje četiri ribarska Za- stražara 1 da se opskrbe priklad- nim motorima, da mogu valjan vršiti povjerenu dužnost. Dana- šnji ribarski stražar vrijedna je i poštena osoba. Strog je i mar- žjiv, ali Sam ne može se naći i- stodobno n. pr. na Mljetu i u Rijeci Dubrovačkoj. Trebalo bi da se i naribarnicama pripazi na Vrst ribe 1 veličinu ribe, koja se prodava, a to bi imali paziti lu- čki peljari, a gdje ovih nema, nek se povjeri nadziranje opći- nama ili seoskim glavarima u mjestima pri moru. o Prekršitelje ribarskih propisa treba Strogo kazaiti, pa im neće drigi put doći pamet da zaribaju nedozvo- ljenim sredstvima. “Io je jedini lijek. U doba Republike Dubrovačke mnogo se je i bolje pazilo, da se ne utamanjuju ribe, na _ pro- daju ribe i na red u ribanju. U svakome su mjestu pri moru do- govorom vlade, imenovane dvije ili tri osobe, a zvali su ih ,,giu- stijeri “Oni su pazili da li ri- bari vrše ribarske zakone, pazili su na vrst ribe, što je na pro- daju dolazilo i na cijenu. Sve prepirke između ribara oni bi riješavali, a mjesu se potezali po sudu, trošili i dangubili, Nije se opraštalo pak ni činovniku, ako bi propuštao ili zažeo oko koje- mu prekršaju. Odmah bi bio ot- puštenizslužbe. Vlaho Fortunić