RAV ijena 2.— dinara A God. zenama Dubrovnik, i rujna 1034 godine Br. 15 ubro Ovih se dana vrši kod Pore- ske Uprave rasprava o odmjere- nju poreza na tečevinu. Ovo je prvi put dase. viši. razrez po novom Poreskom Zakonu, koji je dosta kompliciran i koji uzi- ma za osnovu odmjerenja pore- ske stope visinu plaćanog najma. Već se pokazala opravdana veli- ka zabrinutost i uznemirenost dubrovačkih privrednih krugova, koja je inače već lanjske godine izbila prigodom objave projekta ovog zakona, jer je ovogodišnji razrez mnogo veći nego što je bio lanjske godine. Neki pri- vrednici predloženi su sa 200 na sto više, nego lanjske godine, a to je u velikom nerazmjeru s dru- gim iste struke, a većeg prome- ta 1 zarade. Nije nam svrha da ovom prili- kom raspravljamo o pojedinim . odredbama Zakona, niti o pore- skom problemu uopće, već da se osvrnemo na kriterij, koji bi mo- rao ovladati pri ovom teškom 1 delikatnom zadatku. Nerazmjer- nost i opterećenost pojedinaca izazvala je veliku zabrinutost, a ako se ne ublaži i ne uredi pro- uzrokovat će teške posljedice, jer će mnogi biti prisiljeni da obu- «tavu poslovanje. Već dosadašnja visina poreza bila je za mnoge jedva snošljiva i teškom su mukom mogli pod- mirivati, a teška kriza, koja se počela osjećati pred par godina najosjetljivije je pogodila baš privrednike, pa je zato 1 nazvana ,privrednom krizom . Rad je opao tu svim granama, a zarada još više, jer je svak zadovoljan da može nešto raditi uz najma- nju dobit, a često i bez toga. Kredit je potpuno umrtvio 1 ne može se uopće dobiti, a ako ga netko dobije zakutnim načinom to biva pod vrlo teškim uslovi- ma i uz ogroman kamatnjak. Mora se uzeti u obzir da nije samo porez na tečevinu, koji se mora plaćati, već je pored njega kućarina, metni porez, službenički porez, banovinski i općinski prirezi. te razne takse i nameti, Uz ovo dolazi i veliki najam za lokale, skupa rasvjeta i druge režije, a kod ugostitelja voda i takse na strance, što sve zajedno iznaša velike izdatke. Mi znamo da se mora naći načina, da se pribave prihodi potrebni za redovno funkcionira- nje organizma javne vlasti 1 sva- dopunski porez, pro-> dužnosti, da srazmjerno doprina- ša svoj udio, ali kod toga treba imati na umu da tereti nesmiju toliko opterećivati, da dovedu u Pitanje sam opstanak oporezova- nog. Kao što smo spomenuli po- trebno je uzeti u obzir slab rad i zaradu osobito kod onih, za koje se znade da nijesu u stanju da dovedu u ravnotežu svoje bi- lance, jer ako se ne bi o ovome vodilo računa, onda se mora doći do zaključka da će mnogi mo- rati da plate ovozodišnje pore- sko obaveze od svoje ostale imovine u koliko je imaju, što sigurno nije smisao Zakona, a valjda ni zakonodavčeva namje- ra. Ovakav postupak doveo bi do teških posljedice i neminovnog upropašćenja velikog broja vri- jednih privrednika, koji su važne jedinice naše privrede. vnik ima da plati 22 milijuna tečevine Čudesa se ne mogu činiti, pa ako zarada opada za 30—50 od sto, što je 1 poreskim vlastima poznato, a koje o tome imajuili će imati podatke, kako se može onda povisiti, kad bi baš bilo logično i potrebno sniziti teče- vinu. Povišenje bi moglo uslje- diti samo kad bi se poboljšale privredne prilike 1 zarada, a ovo se u dogledno vrijeme nažalost ne može očekivati, već se je bo- jati 1 daljnog pogoršanja. Predstavnici privrednih usta- nova imali su o ovom pitanju nekoliko zajedničkih konferenci- ja 1 poslali su na nadležne vla- sti brzojavne predstavke, u koji- ma se traži radikalna revizija 1 sniženje. Istom prilikom upozo- reno je na nedogledne posljedi- ce za pojedine privrednike 1 na- šu privredu uopće ako se ne bi Vratite Dubrovniku U nizu brojnih pitanja, koja zani- maju suvreneni Dubrovnik, važno mjesto zauzimlje i pitanje, koje sada još jednom iznosimo u javnost u na- di, da će se Dubrovniku vratiti ono, što je njegovo i što je on vjekovima čuvao u svojoj sredini, a što mu je na ni malo kulturan način oteto. Ra- di se tu o Dubrovačkom Arhivu, od- nosno o onim arhivskim ispravama, koje već 16 godina leže u Beogradu i koje uza sva nastojanja i proteste ni do danas nije uspjelo povratiti na pravo mjesto. Dubrovniku još nije povraćeno njegovo..: Dubrovački Arhiv, bivši državni ar- hiv Dubrovačke Republike, najvažniji je i najbogatiji arhiv na jugoistoku Evrope, a sadrži većim dijelom još neiscrpljeni materijal ne samo za du- Provačku, već opću hrvatsku povijest, te povijest balkanskih država i ze- malja, a obiluje vjestima i o drugim zapadnim zemljama s kojima su Du- brovčani dolazili u dodir. Vrijednost iz njegova tim veća, što se formirao i sačuvao u neposrednoj blizini jedne opasne, nemirne i nesredjene sredi- ne. Nažalost sačuvan je samo dio jer su požari g, 1290 i 1463, pa potresi 1520 i 1667. oštetivši Dvor uništili innoge važne dokumente. Najviše je štete nanio požar g. 1290. tako da nam je veoma malo spisa ostalo iz vremena prije g. 1290. A i ljudi ni- jesu puštali u miru Arhiv. Iza fran- cuske okupacije g. 1808 i austrijske g. 1814 nastupe crni dani za naš Arhiv, jer okupatori nijesu marili i nijesu imali pieteta prema arhivskom materijalu. Sudbonosni su prvi dece- niji austrijske vlade. U Beč su pre- njeli preko 4000 najstarijih i najvaž+ nijih isprava, a sam je Arhiv prepu- šten nižim činovnicima i slugama, Pri- povjeda se, da su ove isprave proda- vali trgovcima za zamatanje. Ruski je konzul kod jednog trgovca n. pr: našao povelju bosanskog bana .Kuli- Uza sve to, Arhiv je danas još u- vijek bogat. Kancelarijske knjige (zapisnici, tužbe, rasprave, osude i sl.) počinju sa g. 1279, ali djelomično, a tek od g. 1301 neke glavne serije su potpune sve do 28 siječnja 1808, kad je održana zadnja sjednica Vel. Vijeća za biranje kneza za veljaču, Najvažniji su pak zapisnici sjednica Velikog Vijeća, Vijeća Umoljenih i Malog Vijeća, usve gotovo 450 veli- kih knjiga. Opsežna je diplomatska prepiska, a ima i par stotina ćirilov- ski povelja. U 275 knjiga sačuvani su koncepti pisama dubrovačke vlade svojim poslanicima na strani, a blizu 400 debelih svezaka sadrže njihove originalne odgovore i izvještaje. Za kulturnu socijalnu i ekonomsku povi- jest Dubrovnika, važne su brojne o- poruke (93 knjige - od g. 1262 da- lje), pa ,Diversa Cancellariae“ (ra- zne manje ispave) u 235 knjiga i ,Lamenta'“ (tužbe) u 342 knjige. Kon- cem prošlog vijeka k tome su nado= dani spisi iz doba francuske okupa- cije (1806-1814) u 96 debelih svezaka. To je ogroman povijesni materijal, većim dijelom neispitan i tu ima po- sla za više pokoljenja povjesničara. U svemu ovome leži ogromna nau- čna kulturna i narodna važnost Du- brovačkog Arhiva i svaka nam je o- na požutjela i izblijedjela isprava sve- ta, kao dokumenat rada i djelovanja slavnih naših predaka, koji su, kako je ono rekao pok. Conte Ivo ,iz 0: vog gnijezda učinili otar“. God. 1914 započnu novi teški dani za Arhiv. Tad ga zatvore i tako po- traja do par godina iza rata. Kad je sam rat buknuo, važniji dio dokume- nata bude spakovan i otposlan u Graz, a što je ostalo ovdje bude spremljeno u Općinu. Iza sloma za- tražio je Đr. M. Rešetar s službenom punomoći od austrijske vlađe, da po- vrati otete spise. Iza dugog nateza- nja austrijska vlada izruči dio Du- hrenvaškno Arhiva. koii ie nočetkom uzeo u obzir ovaj pravedni i o- čajnički apel. Sa velikim se sada interesom očekuje, kako će sta- rije vlasti reagirati na ove pret- stavke i kakve će poreski odbor donositi odluke. Za Dubrovnik je ove godine razrezano oko 22 milijuna pore- za na tečevinu, što znači oko 5 milijuna više nego lanjske godi- ne i ako je poslovanje bilo znat- no slabije i zarada daleko manja nego prije. Bez obzira Rakav će se rezul- tat postići spomenutim pretstav- kama neophodna je potreba 1z- vršiti izmjenu sadašnjeg Pore- skog Zakona, te naći zgodniji sustav oporezovanja, koji bi mo- rao garantirati pravedniju pro- porciju za svaku granu privrede i pojedinca, jer _ nije pravo da bilo tko bude oslobođen od ovog doprinašanja na teret drugih 1 slabijih. 3 njeg ovo rata otpremljen u Graz, ali nikako nijesu htjeli izručiti brojne važne do- kumente, koje su nam oteli —polovi- nom 19 \v, a koji su se nalazili u Beču. U travnju 1920 Arhiv je po- vraćen iz općine na staro mjesto, te donekle uredjen po Dum. A. Ljepo- Piliju. Dr. M. Rešetaru i prof. I. Sin- diku. U toliko je Kraljevina SHS sklopi- la s Austrijom ugovor u Saint Germa- inu, te je na temelju jedne odredbe tog ugovora došla u Beč komisija od tri lica da preuzme nepredani dio Arhiva. Međutim od tog su delegati vlade donijeli u Beograd preko 4000 povelja Dubrovačkog Arhiva. Tako nije opet bilo sudjeno našem gradu 1 Arhivu, da dobije natrag što mu je Austrija otela pred više od pola _ vi- jeka. Beograd zadrži ono što je Beč oteo Dubrovniku, pa kako kaže Dr. Rešetar. — i ako na silu. — pošteno vratio. Gospoda iz Beograda svoj po- stupak pravdaju time, da se u Beogra-- du te povelje mogu bolje upotreblja- vati u naučne svrhe, ali to nije ni- kakav razlog. Prvo, jer ta činjenica ne stoji, a drugo to su dokumenti du- brovačke prošlosti, a tko hoće tu proučavati mora biti u Dubrovniku, gdje mu je čitav materijal na raspo- laganju. Koristi od tog, da povelje stoje tamo za naučne svrhe ne može biti i s toga razloga, što su te isprave objelodanjene i prema tome pristupa- čne. Tečaj poručnika i kapetana Ovaj tečaj otvara se pri Drž. pomorsko trgovačkoj akademiji u Dubrovniku dne 17 septembra 1934 god. Tečaj je besplatan a upis uz naplatu državne takse od 300.-- dinara obavlja se u di- rekciji iste škole.