RAV




ijena 2.— dinara

A





God.

zenama









Dubrovnik, i rujna 1034 godine

Br. 15











ubro

Ovih se dana vrši kod Pore-
ske Uprave rasprava o odmjere-
nju poreza na tečevinu. Ovo je
prvi put dase. viši. razrez po
novom  Poreskom Zakonu, koji
je dosta kompliciran i koji uzi-
ma za osnovu odmjerenja pore-
ske stope visinu plaćanog najma.
Već se pokazala opravdana veli-
ka zabrinutost i uznemirenost
dubrovačkih privrednih krugova,
koja je inače već lanjske godine
izbila prigodom objave projekta
ovog zakona, jer je ovogodišnji
razrez mnogo veći nego što je
bio lanjske godine. Neki  pri-
vrednici predloženi su sa 200 na
sto više, nego lanjske godine, a
to je u velikom nerazmjeru s dru-
gim iste struke, a većeg prome-
ta 1 zarade.

Nije nam svrha da ovom prili-
kom raspravljamo o pojedinim



. odredbama Zakona, niti o pore-

skom problemu uopće, već da se
osvrnemo na kriterij, koji bi mo-
rao ovladati pri ovom teškom 1
delikatnom zadatku. Nerazmjer-
nost i opterećenost pojedinaca
izazvala je veliku zabrinutost, a
ako se ne ublaži i ne uredi pro-
uzrokovat će teške posljedice, jer
će mnogi biti prisiljeni da obu-
«tavu poslovanje.

Već dosadašnja visina poreza
bila je za mnoge jedva snošljiva
i teškom su mukom mogli pod-
mirivati, a teška kriza, koja se
počela osjećati pred par godina
najosjetljivije je pogodila baš
privrednike, pa je zato 1 nazvana
,privrednom krizom . Rad je
opao tu svim granama, a zarada
još više, jer je svak zadovoljan
da može nešto raditi uz najma-
nju dobit, a često i bez toga.
Kredit je potpuno umrtvio 1 ne
može se uopće dobiti, a ako ga
netko dobije zakutnim načinom
to biva pod vrlo teškim uslovi-
ma i uz ogroman kamatnjak.

Mora se uzeti u obzir da nije
samo porez na tečevinu, koji se
mora plaćati, već je pored njega
kućarina,
metni porez, službenički porez,
banovinski i općinski prirezi.
te razne takse i nameti, Uz ovo
dolazi i veliki najam za lokale,
skupa rasvjeta i druge režije, a
kod ugostitelja voda i takse na

strance, što sve zajedno iznaša
velike izdatke.
Mi znamo da se mora naći

načina, da se pribave prihodi
potrebni za redovno funkcionira-
nje organizma javne vlasti 1 sva-

dopunski porez, pro->



dužnosti, da srazmjerno doprina-
ša svoj udio, ali kod toga treba
imati na umu da tereti nesmiju
toliko opterećivati, da dovedu u
Pitanje sam opstanak oporezova-
nog. Kao što smo spomenuli po-
trebno je uzeti u obzir slab rad
i zaradu osobito kod onih, za
koje se znade da nijesu u stanju
da dovedu u ravnotežu svoje bi-
lance, jer ako se ne bi o ovome
vodilo računa, onda se mora doći
do zaključka da će mnogi mo-
rati da plate ovozodišnje pore-
sko obaveze od svoje ostale
imovine u koliko je imaju, što
sigurno nije smisao Zakona, a
valjda ni zakonodavčeva namje-
ra. Ovakav postupak doveo bi do
teških posljedice i neminovnog
upropašćenja velikog broja  vri-
jednih privrednika, koji su važne
jedinice naše privrede.

vnik ima da plati 22 milijuna tečevine

Čudesa se ne mogu činiti, pa
ako zarada opada za 30—50 od
sto, što je 1 poreskim vlastima
poznato, a koje o tome imajuili
će imati podatke, kako se može
onda povisiti, kad bi baš bilo
logično i potrebno sniziti teče-
vinu. Povišenje bi moglo uslje-
diti samo kad bi se poboljšale
privredne prilike 1 zarada, a ovo
se u dogledno vrijeme nažalost
ne može očekivati, već se je bo-

jati 1 daljnog pogoršanja.

Predstavnici privrednih  usta-
nova imali su o ovom pitanju
nekoliko zajedničkih konferenci-
ja 1 poslali su na nadležne vla-
sti brzojavne predstavke, u koji-
ma se traži radikalna revizija 1
sniženje. Istom prilikom upozo-
reno je na nedogledne posljedi-
ce za pojedine privrednike 1 na-
šu privredu uopće ako se ne bi

Vratite Dubrovniku

U nizu brojnih pitanja, koja  zani-
maju  suvreneni Dubrovnik, važno
mjesto zauzimlje i pitanje, koje sada
još jednom iznosimo u javnost u na-
di, da će se Dubrovniku vratiti ono,
što je njegovo i što je on vjekovima
čuvao u svojoj sredini, a što mu je
na ni malo kulturan način oteto. Ra-
di se tu o Dubrovačkom Arhivu, od-
nosno o onim arhivskim ispravama,
koje već 16 godina leže u Beogradu
i koje uza sva nastojanja i proteste
ni do danas nije uspjelo povratiti na
pravo mjesto. Dubrovniku još nije
povraćeno njegovo..:

Dubrovački Arhiv, bivši državni ar-
hiv Dubrovačke Republike, najvažniji
je i najbogatiji arhiv na jugoistoku
Evrope, a sadrži većim dijelom još
neiscrpljeni materijal ne samo za du-
Provačku, već opću hrvatsku povijest,
te povijest balkanskih država i ze-
malja, a obiluje vjestima i o drugim
zapadnim zemljama s kojima su Du-
brovčani dolazili u dodir. Vrijednost
iz njegova tim veća, što se formirao
i sačuvao u neposrednoj blizini jedne
opasne, nemirne i nesredjene sredi-
ne. Nažalost sačuvan je samo dio jer
su požari g, 1290 i 1463, pa potresi
1520 i 1667. oštetivši Dvor uništili
innoge važne dokumente. Najviše je
štete nanio požar g. 1290. tako da
nam je veoma malo spisa ostalo iz
vremena prije g. 1290. A i ljudi ni-
jesu puštali u miru Arhiv. Iza fran-
cuske okupacije g. 1808 i austrijske
g. 1814 nastupe crni dani za naš
Arhiv, jer okupatori nijesu marili i
nijesu imali pieteta prema arhivskom
materijalu. Sudbonosni su prvi dece-
niji austrijske vlade. U Beč su pre-
njeli preko 4000 najstarijih i najvaž+
nijih isprava, a sam je Arhiv prepu-
šten nižim činovnicima i slugama, Pri-
povjeda se, da su ove isprave proda-
vali trgovcima za zamatanje. Ruski
je konzul kod jednog trgovca n. pr:
našao povelju bosanskog bana .Kuli-

Uza sve to, Arhiv je danas još u-
vijek bogat. Kancelarijske knjige
(zapisnici, tužbe, rasprave, osude i sl.)
počinju sa g. 1279, ali djelomično,
a tek od g. 1301 neke glavne serije
su potpune sve do 28 siječnja 1808,
kad je održana zadnja sjednica Vel.
Vijeća za biranje kneza za veljaču,
Najvažniji su pak zapisnici sjednica
Velikog Vijeća, Vijeća Umoljenih i
Malog Vijeća, usve gotovo 450 veli-
kih knjiga. Opsežna je diplomatska
prepiska, a ima i par stotina ćirilov-
ski povelja. U 275 knjiga sačuvani su
koncepti pisama dubrovačke vlade
svojim poslanicima na strani, a blizu
400 debelih svezaka sadrže njihove
originalne odgovore i izvještaje. Za
kulturnu socijalnu i ekonomsku povi-
jest Dubrovnika, važne su brojne o-
poruke (93 knjige - od g. 1262 da-
lje), pa ,Diversa Cancellariae“  (ra-
zne manje ispave) u 235 knjiga i
,Lamenta'“ (tužbe) u 342 knjige. Kon-
cem prošlog vijeka k tome su nado=
dani spisi iz doba francuske  okupa-
cije (1806-1814) u 96 debelih svezaka.

To je ogroman povijesni materijal,
većim dijelom neispitan i tu ima po-
sla za više pokoljenja povjesničara.
U svemu ovome leži ogromna  nau-
čna kulturna i narodna važnost  Du-
brovačkog Arhiva i svaka nam je o-
na požutjela i izblijedjela isprava sve-
ta, kao dokumenat rada i djelovanja
slavnih naših predaka, koji su, kako
je ono rekao pok. Conte Ivo ,iz 0:
vog gnijezda učinili otar“.

God. 1914 započnu novi teški dani
za Arhiv. Tad ga zatvore i tako po-
traja do par godina iza rata. Kad je
sam rat buknuo, važniji dio dokume-
nata bude spakovan i otposlan u
Graz, a što je ostalo ovdje bude
spremljeno u Općinu. Iza sloma za-
tražio je Đr. M. Rešetar s službenom
punomoći od austrijske vlađe, da po-
vrati otete spise. Iza dugog  nateza-
nja austrijska vlada izruči dio Du-
hrenvaškno Arhiva. koii ie nočetkom

uzeo u obzir ovaj pravedni i o-
čajnički apel. Sa velikim se sada
interesom očekuje, kako će sta-
rije vlasti reagirati na ove pret-
stavke i kakve će poreski odbor
donositi odluke.

Za Dubrovnik je ove godine
razrezano oko 22 milijuna pore-
za na tečevinu, što znači oko 5
milijuna više nego lanjske godi-
ne i ako je poslovanje bilo znat-
no slabije i zarada daleko manja
nego prije.

Bez obzira Rakav će se rezul-
tat postići spomenutim  pretstav-
kama neophodna je potreba 1z-
vršiti izmjenu sadašnjeg  Pore-
skog Zakona, te naći zgodniji
sustav oporezovanja, koji bi mo-
rao garantirati pravedniju pro-
porciju za svaku granu privrede
i pojedinca, jer _ nije pravo da
bilo tko bude oslobođen od ovog
doprinašanja na teret drugih 1
slabijih. 3

njeg ovo

rata otpremljen u Graz, ali nikako
nijesu htjeli izručiti brojne važne do-
kumente, koje su nam oteli —polovi-
nom 19 \v, a koji su se nalazili u
Beču. U travnju 1920 Arhiv je po-
vraćen iz općine na staro mjesto, te
donekle  uredjen po Dum. A. Ljepo-
Piliju. Dr. M. Rešetaru i prof. I. Sin-
diku.

U toliko je Kraljevina SHS sklopi-
la s Austrijom ugovor u Saint Germa-
inu, te je na temelju jedne odredbe
tog ugovora došla u Beč komisija od
tri lica da preuzme nepredani dio
Arhiva. Međutim od tog su delegati
vlade donijeli u Beograd preko 4000
povelja Dubrovačkog Arhiva. Tako
nije opet bilo sudjeno našem gradu 1
Arhivu, da dobije natrag što mu je
Austrija otela pred više od pola _ vi-
jeka. Beograd zadrži ono što je Beč
oteo Dubrovniku, pa kako kaže Dr.
Rešetar. — i ako na silu. — pošteno
vratio. Gospoda iz Beograda svoj po-
stupak pravdaju time, da se u Beogra--
du te povelje mogu bolje upotreblja-
vati u naučne svrhe, ali to nije ni-
kakav razlog. Prvo, jer ta činjenica
ne stoji, a drugo to su dokumenti du-
brovačke prošlosti, a tko hoće tu
proučavati mora biti u Dubrovniku,
gdje mu je čitav materijal na raspo-
laganju. Koristi od tog, da povelje
stoje tamo za naučne svrhe ne može
biti i s toga razloga, što su te isprave
objelodanjene i prema tome pristupa-
čne.





Tečaj poručnika i kapetana

Ovaj tečaj otvara se pri Drž.
pomorsko trgovačkoj akademiji u
Dubrovniku dne 17 septembra
1934 god. Tečaj je besplatan a
upis uz naplatu državne takse od
300.-- dinara obavlja se u di-
rekciji iste škole.