ro M e a RSK os ovla s a vi Po Bo RR at A g RNK pama ra RR qr i o pi RE PROA / o M e SREDE a VO Ra ŽE LA NO ;DDBRAVA* nje, koje postane izvorom dubrova- čke nauke i literature, u jednu riječ dubrovačke kulture. Ime Dubrovni- ka za rana se pročulo po cijelom svijetu, i Dubrovnik već davno pred- .njači pred svim našim gradovima. Pjesnici mu već u 16. vijeku pjevaju hvalospjeve i nazivaju ga Krunom hrvatskih gradova, I zbilja je Dubrovnik ne samo bio, nego i ostao Krunom svih naših gradova. Prošetati se Dubrovnikom 1 vidjeti sve one grandiozne i monu- mentalne građevine, koje se nižu je- dna do druge kao Dvor, pa manastir Franjevaca, manastir Domenikana- ca, crkva sv. Vlaha, crkva Gospe . Velike, Sponza i t.d. it. d., znači u tren oka vidjeti vijekove kulture, skupljene na jednom vrlo ograniče- nom prostoru, kako se rijetko igdje može vidjeti. = Ikad se pitamo. tko je bio onaj te nam je namro te veličanstvene o podvige kulture, odgovor je: to su plodovi pomorske dj o našega Grada. Dubrovnik je tipičan primjer, što znači pomorska trgovina za jedan slobodan grad, odnosno za narod i za državu, ako se po planu i siste- matski provodi. Napoleon Veliki oduzme Slobodu Gradu, koji konačno dospije pod gospodstvo Austrije, Nastaje doba dekadence u nauci i literaturi, tama vlada skoro nad cijelim našim naro- dom. Ilirski pokret oživljuje našu naciju i Dubrovnik ponovno dolazi do svog značenja u našem narodu. O nj se otimlju i Hrvati i Srbi te po- ostaje miljenik svih Srba i svih Hrva- ta. Od hrvatske Atene postaje jugo- slovenskom Atenom. Tradicija po- morske trgovine ulijeva u mlađe ge- neracije nove polete i Dubrovnik gradi i izgrađuje svoju flotu. Tako Dubrovnik dočeka historij- sku 1918. godinu. Možda ove histo- rijske godine, kad je trebalo udariti čvrste temelje našoj preporođenoj zemlji, nisu naišle na dobre gradite- lje. Možda je dekadenca u Dubrov- niku bila jača nego pri padu Repu- blike, a slična dekadenca kao da je vladala i u drugim dijelovima naše- Sa naroda. Radi toga nisu se ni po- kazali povoljni rezultati, U čemu se sastojala uloga staro- ga Dubrovnika u pomorskoj trgovi- ni? Bio je posrednikom između Isto- ka i Zapada. Vršio je izmjenu doba- ra. Imao je svoj dubrovački drum Mira od Grada do u srž Dušanove Srbije, sve do Carigrada. Taj drum je vodio preko Herceg-Bosne, U novim prilikama logika je tra- žila, da se taj drum obnovi pod bo- ljim uslovima, tim više što je taj put najpovoljniji i što drugog puta nema. Tako dolazimo do odgovora na po- stavljeno pitanje, koja je uloga du- brovačke luke u našoj pomorskoj trgovini. Ako bacimo letimični pogled na geografsku strukturu naše konstatirat ćemo, da naša zemlja ima u glavnom dva puta, kojima treba da se služi u svojoj izvoznoj i uvoznoj trgovini. Jedan je put kon- tinentalni, a drugi je put pomorski, Kod kontinentalnog puta naš uvoz i izvoz ide direktno željeznicom od polazne do odredišne stanice. Ovaj kontinentalni put upotpunjuje vode- ni dunavski put. Drugi je glavni put pomorski are Tu je riječ o onoj robi, koja se vozi morskim putem. Bez dvojbe je po- stulat ispravno shvaćene nacionalne ekonomske politike, da sva ona ro- ba, što se u našu zemlju uvozi, od- nosno iz naše zemlje izvozi mor- skim putem, ide preko naših luka. Našu spoljnu trgovinu, koja ide morskim putem, kao i tranzit za druge zemlje, koje dolaze u obzir, treba navrnuti u domaće pomorske luke. Njihov promet kao i kapacitet, treba povećati, Tako radi svaka pomorska drža- va i jedino se tako mogu za nacio- nalnu privredu postići povoljni re- zultati. Prama svom loži dubrovačka luka je prirodni ulaz i izlaz za Bo- snu i Hercegovinu, te Srbiju, a sa iz- $radnjom potrebitih željezničkih pru- ga i za Vojvodinu. Uzevši u obzir ekonomsku struk- turu naše zemlje, jasno je da je du- brovačka luka pozvana, da prije ili kasnije preuzme najveći dio jugo- slovenske spoljne pomorske trgo- vine. Nedaće današnjih dana ne smiju nam zastrti pogled na glavnu ulogu, koja je namijenjena dubrovačkoj lu- ci, U radu za postignuće tog konač- nog cilja trebat će i našeg napora, a takovi ciljevi ne postizavaju se u jedan mah. Trebat će još mnogo - energičnog, sistematskog i koncen- tričnog rada, Treba u prvom redu da se mi sami sa tim problemom do- voljno i jasno upoznamo, a onda da vpoznamo sve mjerodavne faktore. Kada svi faktori spoznaju istinu, zemlje, | Život Gruške Luke u čemu je korist po narod i zemlju od pomorske trgovine, kad se uvidi da su pomorski trgovački putevi je- dini slobodni putevi, onda će i up- ravljači naše državne politike us- kladiti svoje mjere sa potrebama pomorske trgovine. Onda neće biti moguća disonanca, kao što je ona, da se jedno riječno pristanište, u koje mogu da uđu sa- mo najmanje lađe do 500 tona nosi-, vosti, uvrsti u lučki sistem naše spoljne pomorske trgovine, i da mu se čak dade prednost pred lukama koje tu ulogu vijekovima vrše. Usprkos takovih disonanca i uspr- kos svih nedaća sadašnjice dubrova- čka luka vrši i danas časno i dostoj- no svoju ulogu te je po tonaži naša najveća uvozna luka. Ako pogledamo statističke podat- ke iz godine 1933, koje imamo pri ruci vidjet ćemo, da percentualno dubrovačka luka prama svom pro- metu sa inostranstvom najviše za- posluje našu trgovačku mornaricu. Dubrovačka luka dolazi na prvo mjesto, jer kod njenog čitavog pro- meta sa inostranstvom domaća za- stava participira sa 39%, onda do- lazi splitska luka sa 36.2%, sušačka sa 3497, metkovska sa 27.1% i ši- benska sa 24.17. Statistički podatci jednako iz 1933 godine pokazuju da je sa gledišta že- ljezničke eksploatacije dubrovačka luka najrentabilnija za željezničku upravu. Ako uzmemo promet robe, koju željeznica dovozi u luku te iz luke odvozi u unutrašnjost, konsta- tiramo da vlada veliki disparitet od prometa koji se dovozi u luku pra- ma prometu koji se odvozi iz luke. Kod dubrovačke luke je taj dispa- ritet najmanji. Od sveukupnog prometa željezni- com kod Šibenika je dovoz u luku iznašao 96.5%, kod Splita _ 85.47, kod Sušaka 82.4%, kod Metkovića 69,5%, a kod Dubrovnika samo 58.8 % I ove će brojke same po sebi tra- žiti. da se o njima povede ozbiljna računa. Završit ću da uloga dubrovačke luke u našoj pomorskoj trgovini nije ne samo prestala, nego je danas vr- lo znatna, a sutra će biti stavljena pred veliki zadatak, da preuzme lavlji dio naše trgovine. Treba se za to dobro pri- premiti. Nije dovoljna željeznica i tarifa, nego ii trgovačka vještina. Kroz najkraće vrijeme će kraljev- spoljne pomorske Broj 27 Pomorski muzej Dubrovački Muzej od dana kad je prešao u nove prostorije stare tvrđa- ve Sv. Ivana podijelio se je u tri odi- jeljenja — u kulturno-istorijsko, pri- rodoslovno i etnografsko. Odmah se ie uvidjelo da je zgrada vrlo podesna za muzej, ali da treba provesti veli- ke popravke i preuređenja unutra. Pošto nije bilo dovoljno sredstava odmah u početku to je muzej ponov- no zastao u svom razvoju, a sav se je rad stručnog muzejskog osoblja ponovno ograničio na mehaničko i teško magaziniranje i čuvanje starih predmeta. U zgradi bi inače bilo dosta pro- stora, ali je većinom neupotrebljiv. Zgradu bi trebalo jednom većom in- vesticijom od temelja 1estaurirati. Treba savršeno stručnjački urediti gornju terasu i zidine, da ne prodre ni kapljica vode za vrijeme kišnih perijoda, pa bi onda po planu nekog našeg priznatog arhitekta trebalo urediti muzej i unutra — prostorije i ormare za zbirke. Sve bi to moralo ozbiljnije i savremenije da izgleda. U jednoj polovini gornjeg sprata trebalo bi konačno osnovati pomor- sko odjeljenje. Predmeta imade već dosta u muzeju, a mnogi propadaju po familjama i u starim kućama i podkrovljima od Peljašca do Kona- vala, A ipak su svi ti predmeti vrlo važni, jer predstavljaju jedan dio prošlosti Dubrovnika. Oni spadaju najvažnijem dijelu dubrovačke povi- jesti, jer se sav Život našeg grada uglavnom vazda osniva na moru. A predmeta imade mnogo, jer se je ustanovilo to prošle godine kad se je mislilo na pomorsku izložbu. Stavljamo na srce Dubrovčanima i svim onima koji su na položaju da pokrenu to pitanje, da ne zaborave, da je ipak sramota ako najstariji i najslavniji pomotski grad u državi nema svog pomorskog Muzeja, ANTUN POKOVIĆ EXPORT — IMPORT DUBROVNIK GA E i ska vlada pristupiti izgradnji željez- ričke pruge Ustiprača-Foča-Gacko- Bileća-Dubrovnik i time će dubrova- čka luka biti najbliža svim našim istočnim krajevima. Izgradnjom ove pruge — makar je uskotračna — gros našeg izvoza i uvoza Sravitirat će na Dubrovnik, Dubrovnik će biti udaljen od Beograda samo 572 vir- tuelna kilometra željezničke pruge, dočim sve druge luke preko 600 ki- lometara. : Izgradnja te pruge neće dugo če- kati na svoje konačno dovršenje te treba već sada pripremiti sve po- irebno, da našu luku osposobimo za veći kapacitet, i tako duprinesemo svoj udio novom trgovačkom za- mahu našega Grada. Andrija Ćurlin 24 Sekretar Trgovačko-Industrijske i Zanatske | Komore u Dubrovniku,