oj sori BT I Gi IZ RE SB S I LJ ije ea, # oK roke“. te dur __ (Zi kk E e e a ia e stion nač okno nido LA, Pojevnjć zoo Rej Pr o Sota Ž —— MAT. Ti Strana 2 Kritika. Vojnovićeve »Povijesti. Dalmacije“. Nedavno je u Parizu (žašla u ih debela sveska najnovije djelo g. Dr. Lwja Vojnovića >Povjest Dalmacije« (Histoire de Dalmacie), koje je na- mjenjeno stranom svijetu. Pročitav- . ši djelo i dosadašnje kritike o njem vidimo, da ne znači nikakav poziti- van prilog našoj povjesnoj nauci. To nije uopće naučna knjiga, već na ieljtonski i beletristički način servi- rana kriva slika o prošlosti naših primorskih krajeva, Djelo je već negativno ocjenio Dr, Max Fischer u »Perliner Tagblattu« i dobro nam peznati Hermann Wendel u »Prager Pressi«, Oštru, ispravnu i argumenti- ranu kritiku Vojnovićeve »Povjesti Dalmacije« objavljuju sada gg. prof. Drago Madjer i Ante Belas u uskrš- nm prilogu splitskog »Jadr. Dne- vnika«. Madjer se osvrće općenito i dokazuje da je to neznamstveno i tendeciozno djelo i daza L. V. po: stoji »posebni narod dalmatinski sa. svojom posebnom historijom«. Pisac sistematski hoće Dalmaciji dignuti njeno narodno obilježje, pa negira postojanje hrvatskih knezova i kra- beva, neće da prizna činjenicu da je to matica hrvatske države, tvrdi da su Dalmatinci 18, v. bolje poznavali Atrikance, nego Hrvate preko Vele- bita, govoreći o nar. preporodu ne spominje i ne istiće Klaića, Bulata. Nodila Pavlinovića, već samo Dr. K. Vojnovića itd. itd. Prof. A. Belas stručno dokazuje i prikazuje, kako je prošla naša na- rodna povjest u Vojnovićevu djelu, kcjeg su inače »Novosti« oduševlje- no primile i pohvalile. Tako m. pr. igncr'rajući potpuno rezultate po- vjesne nauke i rad brojnih naših i stranih učenjaka Vojnović tvrdi, da su dalmatinci posebni narod; da Gr- Sur Ninski i sabor 925 i 928. nisu po- stojali; neće da prizna da su najbli- ža okolica Splita i Solma bila u sklopu teritorija Hrvatske od 7. v. do 1537: Šubiće. Nelipiće 1 Franko- pane orikazuje kao barbare, a za Frankopane tvrdi čak da su tali- jansko$ podrijetla, iako je protivno dokazeno. Vojnović dalje izvodi, da Tomislav ne samo da nije bio hrvat- ski kralj, nego da uopće nije posto- jao, a ni za kralja Stj. Držislava ne vjeruje V. da je bio naš kralj; bana Perislavića jedva spominje, a fra Fi- liga Grabovca uopće ne spominje; ne postavlja dobro pojam Dolmacije; tvrdi da je knez Mislav doveo be- nediktince, iako je opće poznato da je to djelo kneza Trpimira: krivo cdređuje mjesto izdavanja Trpimiro- ve povelje; nigdje ne spominje važni natpis kraljice Jelene; uprkos mno- gim sačuvanim i poznatim spomeni- cima, koji glase »dux croatarum«. »rex croatarum«, ustrajno upotreb- ljava izraze »slavenski«, »Slaveni«, »slav-knez« itd.; Mlečanin Ivan Dandolo n. pr: jasno kaže, da je Ve- necija Hrvatima plačala danak, a Vojnoviću su to Slaveni itd, Općeni- ' to inače, kaže prof. Belas, Vojnović »izvore čita lakoumno, bezbučno “i površno, tako da ih krivo. oitira«. | velika ilima “Šu im Stavili na M epoložšno njiho- ve pristalice;“prevozilki “birače; veći“: iznemogle starce; Oni su nom bolesnike i na pojedina birališta. Automobili su bili obljepljeni plakatima i listama | dr. Mačeka, Najvećom brzinom juri- li su automobili na sve strane varo- ši, od birališta do birališta i od kuće do kuće gdje su ih čekali birači koji nijesu mogli da dođu na noge na bi- ralište. > Na pojedinim biralištima ljudi su iznošeni iz automobila i teškom mu- kom dovođeni do birališta. Bilo je tu i vrlo teških bolesnika, koji nije- su ko zna,otkada napravili ni pet koraka u svojoj bolesničkoj sobi i koji su ulazili u zgradu mošeni ili pridržani od porodice ili izbornih korteša. Među njima bilo je radnika i velike gospode koja su došla svo- jim luksuznim limuzinama. Na ulicama i u kafanama bilo je nešto življe nego obično, Svijet se interesovao vrlo mnogo za izborne rezultate, Naročito velika nervoza vladala je pred podne. Vijesti o re- zultatima na pojedinim biralištima širile su se munjevitom brzinom. Mnoge su bile netačne i puštene sa računom da zbune protivnike i bi- rače koji još nijesu bili glasovali. dino Šu se pozdravljali drama «hresroju“ sma prstijakao“mačja“ Šapajimogidut u Došli su i strani novinari. da pri-. sustvuju izborima. Neki su ostali u Zagrebu, a neki su otišli u unutraš- njost. Oni su većinom dopisnici po- jedinih agencija i stranih listova ko- ji se interesuju naročito za rezulta- te izbora u našoj zemlji. Jedan dio cvih novinara otputovao je iz Za- greba, dok je drugi obišao veliki broj birališta automobilom, Popodnevno glasanje bilo je u Za- Srebu veoma slabo, Većina izborni- ka u centru grada glasala je do 1 sata po podne. Poslije tog vremena birališta su sasvim opustjela. Jedino živo mjesto po podne bio je prostor ispod »Kola« u kojem se nalazila izborna kancelarija dr. Viatka Mačeka i odakle su svakih nekoliko minuta polazili automobili sa glasačima na razna birališta. U dvorani »Kola« nalazilo se preko cijeloga dana nekoliko stotina ljudi koji su čekali na rezultate sa birali- šta iz Zagreba i okoline. Rezultati su objavljeni od izborne kancelarije sa balkona dvorane. Svaka pobjeda. dočekana je burnim odobravanjem. (Iz »Politike«) Rezultati izbora 5 maja 1935 u Dubrovačkom srezu | Glasačko IVITLE 2; | Malsi- | Upisanih | mjesto m ŠuTić dirat ie PA no la poe oDuonki | 208. 166. 68, 9 PD IOB A, ! Dubrovnik Il 236. 138 Br) 745 436 | oDummkll | 187/113, 46] 8 e Dubrovnik 11 177 152 24.31 678 374 pulrovnik V 153 106 44 | 514 303 Dubrovnik Vl 180 148 .62 3 608 393 Dubrovnik VII 186 104 63 bro 61201: 354 Dubrovnik VIII 415 98 4 771 517 Dubrovnik 1X 311 63. +41 do 578 386 Lavtat 348 48 71 576 | 467 Lilipi 592 47 a | 738 644 Gruda 567 37 11 719 615 Pločice 451 21 9 566 | 481. (rašat 377 107 6 1) 667 491 Trsteno 311 22 32 477 365 Slano 213 39 14 302 266 Smokovljani 551 34 Spis d 695 618 Ston 537 55 98 769 | 690 Lopud 81 4 4 105 89 | Sipan - Luka 118 2 32 3 226 174 Nje 231 mal 91: 561 471 | Babino Pulje - Janjina 47819 49 1 734 547 | Kuna 461 17 9 | 1.025 487 Trpanj 183 | 35 34 1 [1215 953 Orebić | 225 E 33.1 184 e) + 48901 01810 | D9t[. 929.1 md | Ukupno | 7.817 BS 0O 480 14712 10.537 IZ IZBORNOG ZAKONA: Čim bude gotov sa poslom Glavni bira- čki odbor će odmah objaviti rezultate i iz- dati punomoćstva izabranim koja su dužni potpisati pretsednik i svi članovi Glavnog biračkog odbora“ pa od- mah predati izabranom poslaniku, Ako izabrani poslanik nije u mestu, te poslanicima, mu Glavni birački odbor ne može odmah lično predati poslaničko. punomoćstvo. Gla- vni birački odbor će predati poslaničko pu- nomoćstvo u zapečaćenom omotu na kome će naznačiti: »Glavni birački odbor, posla- ničko Punomoćstvo za N, N, iz,..., nad- ležnoj upravnoj vlasti na revers, s time da ga ona preda adresantu na idalje za deset dana. bačkoj. reviji za. boda Re »Sy. Cecilija« izašao lijep prigodni članak iz pera gospara Antuna Gjivanovi- ća o muzičkom životu u našem gra-. du u posljednjih 40 godina. Danas donosimo nekoje intere- santnije izvadke 1z toga članka »Orhestara ovećih bilo je u sta- zom Dubrovniku i to dosta dobrih, a kao svirači pristupali su rado mjesni amateri, poduprti od glazbara iz mjesnih banda. Ovakove su se or- kestre producirale većinom u crkva- ma ili u izvanrednim narodnim sve- čanostima. Mk takovim . Prsa dla se nije osjećao lado nešto astra jeg rada. Nešto pred 40 godina sakupio je cko sebe oveći orhestar vrijedan pedagog 1 dirigent M-o Napoleon Marcocchia, koji je inače bio profe- sor pjevanja na dubrovačkoj učitelj- skoj školi. | Temeljitije se je gojila u Dubrov- riku komorna muzika, tako n, pr. u kući dra Jera Pugliesia, koji je os- novao komorni kvartet, a taj je iz- vađao i klasične kompozicije. Čla- novi su bili: M-o. Ivo _Čižek (violin V), prof, Jozo Katić (violin 11), Božo Heppe (viola) i dr. Jero Pugliesi (cello). No taj ansambl je u glavnom bio ograničio svoje djelovanje na cbitelj dr. Pugliesi. Iza prof. Marcocchie preuzeo je poučavanje pjevanja na mjesnoj uči- teljskoj školi M-o Ivo Čižek, onda- šnji kapelnik »Dubrovačke građan- ske muzike«, a sada viši vojni kapel- nik u Kninu. On je bio oduševio pri- ličan broj mladića, sve skoro svojih učenika, te je god. 1903. bio sastavio pretežno gudalački orhestar, Ali njegovim odlaskom iz Dubrovnika zamro je za čas rad na tom muzič- kom polju«. Slijedi zatim »Dubrovački dile- tantski salonski orhestar« sastav- ljen god. 1924. od učenika osmog razreda dubrovačke gimnazije. Mladi poljski kompozitor i diri- Sent varšavske filharmonije, M-o Tadeusz Sygietynski, postavio je taj diletantski orhestar na solidnu bazu. »Tek dolaskom u Dubrovnik mla- dog češkog M-o Jos. VI. Vrutickog dobila je Filharmonija svog stalnog činigenta, koji je vodi već 7 godina. Kako je M-o Sygietynski zanio filharmoničare, te u njima uživio umjetničku ambiciju, prilagođujući mjestimice kompozicije sposobno- stima ondašnjih amatera, tako je M-o Vruticky počeo odmah solidnim radom, da odgoji i prilagodi svirače za umjetničke kompozicije. On je to činio neumorno, neumoljiv do sitni- ca u tačnom provađanju artističkog imperativa. Članak završuje ovako! »Dubrovačka Filharmonija: postala | je zaslugom M-a Vrutickog prvo“, klasna umjetnička ustanova, bez. koje sadanji Dubrovnik ne bi moga? da bude bez velike štete i po muzi- čki odgoj dubrovačke publike i P9, promet stranaca,