oj sori BT I

Gi IZ RE SB S I LJ ije

ea, # oK roke“.





te dur __ (Zi kk E e e a ia e stion nač okno nido

LA, Pojevnjć
zoo Rej Pr o
Sota

Ž
——

MAT.
Ti

























Strana 2
Kritika. Vojnovićeve

»Povijesti. Dalmacije“.

Nedavno je u Parizu (žašla u ih

debela sveska najnovije djelo g. Dr.

Lwja Vojnovića >Povjest Dalmacije«

(Histoire de Dalmacie), koje je na-

mjenjeno stranom svijetu. Pročitav- .

ši djelo i dosadašnje kritike o njem
vidimo, da ne znači nikakav poziti-
van prilog našoj povjesnoj nauci. To
nije uopće naučna knjiga, već na
ieljtonski i beletristički način servi-
rana kriva slika o prošlosti naših
primorskih krajeva, Djelo je već
negativno ocjenio Dr, Max Fischer
u »Perliner Tagblattu« i dobro nam
peznati Hermann Wendel u »Prager
Pressi«, Oštru, ispravnu i argumenti-
ranu kritiku Vojnovićeve »Povjesti
Dalmacije« objavljuju sada gg. prof.
Drago Madjer i Ante Belas u uskrš-
nm prilogu splitskog »Jadr. Dne-
vnika«. Madjer se osvrće općenito i
dokazuje da je to neznamstveno i
tendeciozno djelo i daza L. V. po:
stoji »posebni narod dalmatinski sa.
svojom posebnom historijom«. Pisac
sistematski hoće Dalmaciji dignuti
njeno narodno obilježje, pa negira
postojanje hrvatskih knezova i kra-
beva, neće da prizna činjenicu da je
to matica hrvatske države, tvrdi da

su Dalmatinci 18, v. bolje poznavali

Atrikance, nego Hrvate preko Vele-
bita, govoreći o nar. preporodu ne
spominje i ne istiće Klaića, Bulata.
Nodila Pavlinovića, već samo Dr.
K. Vojnovića itd. itd.

Prof. A. Belas stručno dokazuje i
prikazuje, kako je prošla naša na-
rodna povjest u Vojnovićevu djelu,
kcjeg su inače »Novosti« oduševlje-
no primile i pohvalile. Tako m. pr.
igncr'rajući potpuno rezultate po-
vjesne nauke i rad brojnih naših i
stranih učenjaka Vojnović tvrdi, da
su dalmatinci posebni narod; da Gr-
Sur Ninski i sabor 925 i 928. nisu po-
stojali; neće da prizna da su najbli-
ža okolica Splita i Solma bila u
sklopu teritorija Hrvatske od 7. v.
do 1537: Šubiće. Nelipiće 1 Franko-
pane orikazuje kao barbare, a za
Frankopane tvrdi čak da su tali-
jansko$ podrijetla, iako je protivno
dokazeno. Vojnović dalje izvodi, da
Tomislav ne samo da nije bio hrvat-
ski kralj, nego da uopće nije posto-
jao, a ni za kralja Stj. Držislava ne
vjeruje V. da je bio naš kralj; bana
Perislavića jedva spominje, a fra Fi-
liga Grabovca uopće ne spominje;
ne postavlja dobro pojam Dolmacije;
tvrdi da je knez Mislav doveo be-
nediktince, iako je opće poznato da
je to djelo kneza Trpimira: krivo
cdređuje mjesto izdavanja Trpimiro-
ve povelje; nigdje ne spominje važni
natpis kraljice Jelene; uprkos mno-
gim sačuvanim i poznatim spomeni-
cima, koji glase »dux croatarum«.
»rex croatarum«, ustrajno upotreb-
ljava izraze »slavenski«, »Slaveni«,
»slav-knez«  itd.; Mlečanin Ivan
Dandolo n. pr: jasno kaže, da je Ve-
necija Hrvatima plačala danak, a

Vojnoviću su to Slaveni itd, Općeni- '

to inače, kaže prof. Belas, Vojnović
»izvore čita lakoumno, bezbučno “i

površno, tako da ih krivo. oitira«.

| velika ilima
“Šu im Stavili na M epoložšno njiho-
ve pristalice;“prevozilki “birače; veći“:
iznemogle starce;



Oni su

nom bolesnike i
na pojedina birališta. Automobili su

bili obljepljeni plakatima i listama |

dr. Mačeka, Najvećom brzinom juri-
li su automobili na sve strane varo-
ši, od birališta do birališta i od kuće
do kuće gdje su ih čekali birači koji
nijesu mogli da dođu na noge na bi-
ralište.

> Na pojedinim biralištima ljudi su
iznošeni iz automobila i teškom mu-
kom dovođeni do birališta. Bilo je
tu i vrlo teških bolesnika, koji nije-
su ko zna,otkada napravili ni pet

koraka u svojoj bolesničkoj sobi i

koji su ulazili u zgradu mošeni ili
pridržani od porodice ili izbornih
korteša. Među njima bilo je radnika

i velike gospode koja su došla svo-

jim luksuznim limuzinama.
Na ulicama i u kafanama bilo je
nešto življe nego obično, Svijet se
interesovao vrlo mnogo za izborne
rezultate, Naročito velika nervoza
vladala je pred podne. Vijesti o re-
zultatima na pojedinim biralištima
širile su se munjevitom brzinom.
Mnoge su bile netačne i puštene sa
računom da zbune protivnike i bi-
rače koji još nijesu bili glasovali.













dino Šu se pozdravljali drama

«hresroju“ sma prstijakao“mačja“

Šapajimogidut

u

Došli su i strani novinari. da pri-.

sustvuju izborima. Neki su ostali u
Zagrebu, a neki su otišli u unutraš-
njost. Oni su većinom dopisnici po-
jedinih agencija i stranih listova ko-
ji se interesuju naročito za rezulta-
te izbora u našoj zemlji. Jedan dio
cvih novinara otputovao je iz Za-
greba, dok je drugi obišao veliki
broj birališta automobilom,
Popodnevno glasanje bilo je u Za-
Srebu veoma slabo, Većina izborni-
ka u centru grada glasala je do 1
sata po podne. Poslije tog vremena
birališta su sasvim opustjela.

Jedino živo mjesto po podne bio

je prostor ispod »Kola« u kojem se
nalazila izborna kancelarija dr.
Viatka Mačeka i odakle su svakih
nekoliko minuta polazili automobili
sa glasačima na razna birališta. U
dvorani »Kola« nalazilo se preko
cijeloga dana nekoliko stotina ljudi
koji su čekali na rezultate sa birali-
šta iz Zagreba i okoline. Rezultati

su objavljeni od izborne kancelarije

sa balkona dvorane. Svaka pobjeda.
dočekana je burnim odobravanjem.

(Iz »Politike«)



Rezultati izbora 5 maja 1935

u Dubrovačkom srezu





























| Glasačko IVITLE 2; | Malsi- | Upisanih
| mjesto m ŠuTić dirat ie PA no la poe
oDuonki | 208. 166. 68, 9 PD IOB A,
! Dubrovnik Il 236. 138 Br) 745 436 |
oDummkll | 187/113, 46] 8 e
Dubrovnik 11 177 152 24.31 678 374
pulrovnik V 153 106 44 | 514 303
Dubrovnik Vl 180 148 .62 3 608 393
Dubrovnik VII 186 104 63 bro 61201: 354
Dubrovnik VIII 415 98 4 771 517
Dubrovnik 1X 311 63. +41 do 578 386
Lavtat 348 48 71 576 | 467
Lilipi 592 47 a | 738 644
Gruda 567 37 11 719 615
Pločice 451 21 9 566 | 481.
(rašat 377 107 6 1) 667 491
Trsteno 311 22 32 477 365
Slano 213 39 14 302 266
 Smokovljani 551 34 Spis d 695 618
Ston 537 55 98 769 | 690
Lopud 81 4 4 105 89
| Sipan - Luka 118 2 32 3 226 174
Nje 231 mal 91: 561 471 | Babino Pulje
- Janjina 47819 49 1 734 547 |
Kuna 461 17 9 | 1.025 487
Trpanj 183 | 35 34 1 [1215 953
Orebić | 225 E 33.1 184 e) + 48901 01810
| D9t[. 929.1 md
| Ukupno | 7.817 BS 0O 480 14712 10.537

























IZ IZBORNOG ZAKONA:

Čim bude gotov sa poslom Glavni bira-
čki odbor će odmah objaviti rezultate i iz-
dati punomoćstva izabranim
koja su dužni potpisati pretsednik i svi
članovi Glavnog biračkog odbora“ pa od-
mah predati izabranom poslaniku,

Ako izabrani poslanik nije u mestu, te

poslanicima,

mu Glavni birački odbor ne može odmah
lično predati poslaničko. punomoćstvo. Gla-
vni birački odbor će predati poslaničko pu-
nomoćstvo u zapečaćenom omotu na kome
će naznačiti: »Glavni birački odbor, posla-
ničko Punomoćstvo za N, N, iz,..., nad-
ležnoj upravnoj vlasti na revers, s time da
ga ona preda adresantu na idalje za deset
dana.





bačkoj. reviji za. boda Re »Sy.
Cecilija« izašao lijep prigodni članak
iz pera gospara Antuna Gjivanovi-

ća o muzičkom životu u našem gra-.

du u posljednjih 40 godina.

Danas donosimo  nekoje  intere-
santnije izvadke 1z toga članka

»Orhestara ovećih bilo je u sta-
zom Dubrovniku i to dosta dobrih, a
kao svirači pristupali su rado mjesni
amateri, poduprti od glazbara iz
mjesnih banda. Ovakove su se or-
kestre producirale većinom u crkva-
ma ili u izvanrednim narodnim sve-
čanostima. Mk takovim . Prsa dla

se nije osjećao lado nešto astra
jeg rada.

Nešto pred 40 godina sakupio je
cko sebe oveći orhestar vrijedan

pedagog 1 dirigent M-o Napoleon

Marcocchia, koji je inače bio profe-
sor pjevanja na dubrovačkoj učitelj-
skoj školi. |

Temeljitije se je gojila u Dubrov-
riku komorna muzika, tako n, pr. u
kući dra Jera Pugliesia, koji je os-
novao komorni kvartet, a taj je iz-
vađao i klasične kompozicije. Čla-
novi su bili: M-o. Ivo _Čižek (violin
V), prof, Jozo Katić (violin 11), Božo
Heppe (viola) i dr. Jero Pugliesi
(cello). No taj ansambl je u glavnom
bio ograničio svoje djelovanje na
cbitelj dr. Pugliesi.

Iza prof. Marcocchie preuzeo je
poučavanje pjevanja na mjesnoj uči-
teljskoj školi M-o Ivo Čižek, onda-
šnji kapelnik »Dubrovačke građan-
ske muzike«, a sada viši vojni kapel-
nik u Kninu. On je bio oduševio pri-
ličan broj mladića, sve skoro svojih
učenika, te je god. 1903. bio sastavio
pretežno  gudalački orhestar, Ali
njegovim odlaskom iz Dubrovnika
zamro je za čas rad na tom muzič-
kom polju«.

Slijedi zatim  »Dubrovački  dile-
tantski salonski orhestar«  sastav-
ljen god. 1924. od učenika osmog
razreda dubrovačke gimnazije.

Mladi poljski kompozitor i diri-
Sent  varšavske filharmonije, M-o
Tadeusz Sygietynski, postavio je taj
diletantski orhestar na solidnu bazu.

»Tek dolaskom u Dubrovnik mla-
dog češkog M-o Jos. VI. Vrutickog
dobila je Filharmonija svog stalnog
činigenta, koji je vodi već 7 godina.

Kako je M-o Sygietynski zanio
filharmoničare, te u njima uživio
umjetničku ambiciju,  prilagođujući
mjestimice kompozicije  sposobno-
stima ondašnjih amatera, tako je
M-o Vruticky počeo odmah solidnim
radom, da odgoji i prilagodi svirače
za umjetničke kompozicije. On je to
činio neumorno, neumoljiv do sitni-
ca u tačnom provađanju artističkog
imperativa. Članak završuje ovako!

»Dubrovačka Filharmonija: postala |
je zaslugom M-a Vrutickog prvo“,
klasna umjetnička ustanova, bez.
koje sadanji Dubrovnik ne bi moga?
da bude bez velike štete i po muzi-
čki odgoj dubrovačke publike i P9,
promet stranaca,