Strana 2

»D U BR A V Ax«

Trasom dubrovačkih ljepota
KOLOČEP

Otok Koločep hrvatski Helgoland - U zavičaju Paska Baburice i slavnih

dubrovačkie pomoraca '- Otok naše budućnosti.

Koločep leži zapadno od Gruža 7
km. daleko između Dakse i Lopuda
a velik je nešto više od 3 četvorna
km. Današnjim imenom otok se je
nazivao još u 14 vijeku a već ga
spominje i Plinije među 7 Elafitskih
otoka imenom Calamotta. U svojoj
iscrpnoj monografiji Koločepa dao
nam je vrijedni istraživač povijesti
Elafitskih otoka, Dum Vicko Lisičar
dragocijene historijske podatke ovog
ctoka. Njegova blaga klima sa buj-
nom subtropskom florom, šume pi-
tomih maslinjaka i borova, brojne
pješčane uvale za kupanje, sigurna
luka i zaklonište brodova u donjem
Čelu, blizina grada udaljenog svega
pola sata, sve su to bili uvjeti po ko-
jima je Koločep naseljen od davnih
vremena. U 14 vijeku kada je pro-
cvalo pomorstvo Koločepa, raste i
broj pučanstva. Brodovlje Koločepa,
sve tamo do kraja 15 vijeka. zauzim-
lje vidan položaj u pomorskoj snazi
Republike Sv. Vlaha tako da broj
brodova iznosi 65 većih jedinica. U
to doba na otoku je živjelo 769 po-
rodica, crpeći ekonomsku snagu od
svog pomorstva. Brojna, danas po-
tušena i napuštena naselja, groblja,
starohrvatske crkve i kule svjedoče
nam, uz ostale dokumente, da je tu
nekad buktao život. Sadanje stanov-
ništvo broji svega 58 porodica sa 221

stanovnika, nastanjenih u Gornjem i
Donjem Čelu.

Godine 1930 pripojen je otok Du-
brovačkoj općini, u kojoj se do da-
nas strpljivo i patnički nada, dok se
riješi niz njegovih vitalnih proble-
ma. Ako Dubrovnik još nema u po-
sjedu svoj dragulj — Lokrum, zato
nezasluženo ovaj  »začarani
otok«, koji čeka da ga najprije po
Prvi put vide a onda prigrle mlade
generacije Dubrovnika. A kada se
upoznadu čarima Koločepa, i kada
ih umije oštar dah pinja sa Bezdana
i začara pijev krijesova i šturaka u
valama Jekavca, Dunđivana, Mari-
jin Vrata i Donjeg Čela, na širokim
pješčanim »spjađama« i u vijugastim
puteljcima homerskim maslinjaka i
šuma, naći će Mir božanstva njego-
ve Prirode.

ima

Novi će se Dubrovnik  pri-
ključiti — harnome dijelu — obnove
marljivih stanovnika otoka, te slije-
deći primjer Lopuda i Koločep će
postati raskošnim ljetnikovcem  si-
nova i kćeri Dubrovnika. Ubavi za-
vičaj Paska Baburice čeka! I tamo
na visokim i okomitim klisurama
brvatskog Helgolanda prema modroj
pučini, more u svojoj vječnoj simfo-
niji ljubi njegove skute, dajući im
cjelov za cjelovom. D.











OTOK KOLOČEP

Romantična idila u Jekavcu

GERING ZAHVALJUJE
DUBROVNIKU

G. Gering, pretsjednik pruske vla-
de, uporno se za cijelo vrijeme bo-
ravka u našem gradu branio od do-
maćih i stranih novinara koji su oče-
kivali i tražili izjave za štampu. Na-
puštajući našu zemlju dao je novina-
rima izjavu u kojoj je među ostalim
kazao i ovo:

»Za vrijeme mog boravka u Du-
brovniku kao i za vrijeme putovanja
po Dalmaciji i na Cetinju svuda su
ukazani izražaji najiskrenije simpa-
tije. Ovim iskreno zahvaljujem cije-
lem građanstvu Dubrovnika i okoli-
ne na njegovom gostoprimstvu. Me-
ni i mojim pratiocima ostaće ti dani
u divnoj uspomeni.«

SAVEZU ZA UNAPREĐENJE
TURIZMA

stižu vijesti o dolasku velikog bro-
ja turista iz raznih djelova Evrope.
Interesantno je napomenuti da u
redovima rumunjskih turista vlada
veliki interes za našu obalu.

POLJACI NA PRIMORJU

U mjesecu julu stiže velika grupa
Poljaka koja će obići sva mjesta na-
šeg Primorja.



ANTUN POKOVIĆ

EXPORT — IMPORT
DUBROVNIK









Posljednji dogođaji u svijetu

Lord Bygam oi Vimy

Prošle sedmice preminuo je u En-
gieskoj Lord Bygam of _Vimy, bivši
šef Londonske policije. Započeo je
svoju karijeru kao vojnik, pa se is-
takao u engieskim kolonijama. Za
vrijeme rata se istakao pri znameni-
tom napadu na Dardanele, pa je iza
toga imenovan za zapovjednika tre-
će engleske armije na francuskom
ratištu. Iza rata je postavljen za gu-
vernera u Kanadi, gdje je ostao 5
gcdina, S ovog mjesta došao je na
položaj šefa Londonske policije. Kad
je nedavno napustio taj položaj us-
ljed starosti, kazao je predstavnici-
ma štampe, koji su se došli s njim
oprostiti: »Ostavljam svoj položaj
zadovoljan i mogu vam reći da je
policija na čijem sam čelu bio naj-
bolja na svijetu. Ističem kao glavno
načelo kojim se naša policija odli-
kuje njezinu svakidašnju brzu i efi-
kasnu potporu napadnutim, zaštitu
slabim i progon do istrijebljenja onih
mnogobrojnih elemenata koji su
strahovito narasli iza rata, a koji
najviše kvare posao policiji: to su
ogovarači tuđe časti i poštenja, lju-
di koji se tobože alarmiraju za opće
dobro, a u stvari se iza njihove vike
uvijek krije neka ucjena ili lična pre-
poruka na štetu mirnih i čestitih
građana«.

Izmjena vlade u Engleskoj

Na mjesto R. Mac Donalda došao
je za predsjednika vlade vođa kon-
zervativne stranke S. Baldwin. Ova
izmjena kao i u nekim drugim mini-
starstvima, izvršena je u punom spo-
razumu i bez trzavica. Pri nastupu
svog položaja S. Baldwin održao je
jedan veliki govor u kom je razmo-
trio prošlost, sadašnjost i budućnost
političke situacije u svijetu. Među
ostalim je kazao da se svud u svijetu
čine razni eksperimenti da se riješe
teški ekonomski i politički proble-
mi, koji svaki dan iskrsavaju u novoj
formi. Tako je Rusija, Njemačka i
lialija posegla za diktaturom. Po
mišljenju S. Baldwina_ ti  eksperi-
menti nemogu imati uspjeha, niti oni
predstavljaju jednu novu metodu,
koja još nije bila isprobana u politi-
CI

Lenjinov saradnik u nemilosti

Abel Eunukidze dignut je od Sta-
ljina sa mjesta predsjednika trans-
kavkaske egzekutive. On je u svoje
vrijeme uživao veliko povjerenje
Lenjina i obnašao majviše časti, a
sad je i on postao žrtva. On je bio
naročito uplivan i aktivan za vrije-
me terora u Rusiji. Kaže se da je je-
dnom advokatu, koji ga je branio u
carističko doba, kad mu je došao za
vrijeme terora da ga moli za pomi-
lovanje jednog reakcionara odgovo-
rio: »Vidiš ovaj divan na kojem sje-
dimo. Prije godinu dana ja bi se po
noći na njemu premetao i grizao du-
šeke od uzbuđenosti za one koji su
u jutro imali biti strijeljani, Ali vlast
ljude silno izmijeni. Postaneš ravno-
dušan za tuđu sudbinu i prva ti je
briga da sebe održiš na vlasti pod

bilo koju cijenu. Danas se ja više ne
uzbuđujem. Ne tiče me se plač ni
kuknjava rodbine strijeljanih baš kag |
ni tvoje blagoglagoljivo zauzimanje
za tog reakcionara«. Ko zna neće li
sada opet progovorit savjest u Ahbe-
lu — sad kad je uvidio da mu ipak
nije koristila ni najkruća bezobzir-
nost.
Italija i Abesinija

Italija šalje na veliko vojsku u
Atbesiniju i izgleda da se rat neće
moći spriječiti. Mnogo se sad piše i
govori o prilikama u Abesiniji, pa su
Talijani iznijeli na vidjelo izvještaje
raznih engleskih i drugih komisija
koje su išle u Abesiniju u više na-
vrata i svaki put dale po razne refe-
rate o socijalnim prilikama koja ta-

mo vladaju. Iz tih referata proizlazi

da svaki plemenski poglavica stalno
drži najmanje po 15.000 robova, te
da je robstvo veliki izvor zarade u
zemlji. Robovi se love _ kao divlje

zvijeri. Jedna komisija kad je po

drugi put došla _ u jednu provinciju
našla je cijele krajeve, koji su pri
ranijoj posjeti bili dobro napučeni,
rotpuno opustjele i devaslirane,
usljed hajke na robove. Sve su ove -
komisije predlagale da Evropa iza-
šalje na abesinski dvor jednog Ko-
mesara, koji bi uveo potrebne reior-
me ii iskorijenio neljudske prilike u
zemlji. Da je bio postavljen Komesar
po predlogu komisija i zaveo u Abe-
siniji socijalnu pravdu, možda danas
nebi nikome dolazilo na pamet“ da
s Abesinijom pravi kombinacije i da
podjaruje ratoborna plemena na me-
ćusobno uništavanje. Mjesto Kome-
sara u Abesiniju su pošli iz raznih
evropskih krajeva vojnički stručnja-
ci pozvani da usposobe Abesince Za
mođerni rat, ali oni tamo nijesu na-
žalost mogli stvoriti prvi preduslov
za otpor u ratu: narodnu solidarnost,
što bi Komesar svojim reformama
sigurno bio postigao i time Albesini-
ju najbolje osigurao od svačijih ra“
čuna.



Ratićeva aktovka ne zagrekačkom Rodiu
Matica Hrvatskih Kazališnih Do-

brovoljaca davat će u drugoj polo“
vici lipnja na zagrebačkoj Radio
stanici uspjelu aktovku g. dra Erne-
sta Katića »Prva ljubav Cvijete Zu-
zori«, koja je dobila prvu nagradu
na natjecanju MHKD-a. Aktovka se
odigrava za zlatnog doba dubrova:
čke prošlosti; na Badnji dan 1571. u

“kući Frana Zuzori, Cvjetina oca. UZ

Frana Zuzori, Cvijetu i ujene 4 se“
stre, glavna su lica Miho Pracat:
mladi vlastelin Nikola Vito Gozze:
Dinko Ranjina, D. Zlatarić, Miho
Monaldi, Sabo Bobali i djevojka
Mada.

nm a
Dr. RAČIĆ IVO, SPECIJALISTA

za bolesti uha nosa i grla ordinira
u svojoj ambulanti od 9 — 121 u 5%

sati p. p. Pile — Klaića ul. 2 — Am
bulantne prostorije g. Dr. Mladinova«