Strana 2 »D U BR A V Ax« Trasom dubrovačkih ljepota KOLOČEP Otok Koločep hrvatski Helgoland - U zavičaju Paska Baburice i slavnih dubrovačkie pomoraca '- Otok naše budućnosti. Koločep leži zapadno od Gruža 7 km. daleko između Dakse i Lopuda a velik je nešto više od 3 četvorna km. Današnjim imenom otok se je nazivao još u 14 vijeku a već ga spominje i Plinije među 7 Elafitskih otoka imenom Calamotta. U svojoj iscrpnoj monografiji Koločepa dao nam je vrijedni istraživač povijesti Elafitskih otoka, Dum Vicko Lisičar dragocijene historijske podatke ovog ctoka. Njegova blaga klima sa buj- nom subtropskom florom, šume pi- tomih maslinjaka i borova, brojne pješčane uvale za kupanje, sigurna luka i zaklonište brodova u donjem Čelu, blizina grada udaljenog svega pola sata, sve su to bili uvjeti po ko- jima je Koločep naseljen od davnih vremena. U 14 vijeku kada je pro- cvalo pomorstvo Koločepa, raste i broj pučanstva. Brodovlje Koločepa, sve tamo do kraja 15 vijeka. zauzim- lje vidan položaj u pomorskoj snazi Republike Sv. Vlaha tako da broj brodova iznosi 65 većih jedinica. U to doba na otoku je živjelo 769 po- rodica, crpeći ekonomsku snagu od svog pomorstva. Brojna, danas po- tušena i napuštena naselja, groblja, starohrvatske crkve i kule svjedoče nam, uz ostale dokumente, da je tu nekad buktao život. Sadanje stanov- ništvo broji svega 58 porodica sa 221 stanovnika, nastanjenih u Gornjem i Donjem Čelu. Godine 1930 pripojen je otok Du- brovačkoj općini, u kojoj se do da- nas strpljivo i patnički nada, dok se riješi niz njegovih vitalnih proble- ma. Ako Dubrovnik još nema u po- sjedu svoj dragulj — Lokrum, zato nezasluženo ovaj »začarani otok«, koji čeka da ga najprije po Prvi put vide a onda prigrle mlade generacije Dubrovnika. A kada se upoznadu čarima Koločepa, i kada ih umije oštar dah pinja sa Bezdana i začara pijev krijesova i šturaka u valama Jekavca, Dunđivana, Mari- jin Vrata i Donjeg Čela, na širokim pješčanim »spjađama« i u vijugastim puteljcima homerskim maslinjaka i šuma, naći će Mir božanstva njego- ve Prirode. ima Novi će se Dubrovnik pri- ključiti — harnome dijelu — obnove marljivih stanovnika otoka, te slije- deći primjer Lopuda i Koločep će postati raskošnim ljetnikovcem si- nova i kćeri Dubrovnika. Ubavi za- vičaj Paska Baburice čeka! I tamo na visokim i okomitim klisurama brvatskog Helgolanda prema modroj pučini, more u svojoj vječnoj simfo- niji ljubi njegove skute, dajući im cjelov za cjelovom. D. OTOK KOLOČEP Romantična idila u Jekavcu GERING ZAHVALJUJE DUBROVNIKU G. Gering, pretsjednik pruske vla- de, uporno se za cijelo vrijeme bo- ravka u našem gradu branio od do- maćih i stranih novinara koji su oče- kivali i tražili izjave za štampu. Na- puštajući našu zemlju dao je novina- rima izjavu u kojoj je među ostalim kazao i ovo: »Za vrijeme mog boravka u Du- brovniku kao i za vrijeme putovanja po Dalmaciji i na Cetinju svuda su ukazani izražaji najiskrenije simpa- tije. Ovim iskreno zahvaljujem cije- lem građanstvu Dubrovnika i okoli- ne na njegovom gostoprimstvu. Me- ni i mojim pratiocima ostaće ti dani u divnoj uspomeni.« SAVEZU ZA UNAPREĐENJE TURIZMA stižu vijesti o dolasku velikog bro- ja turista iz raznih djelova Evrope. Interesantno je napomenuti da u redovima rumunjskih turista vlada veliki interes za našu obalu. POLJACI NA PRIMORJU U mjesecu julu stiže velika grupa Poljaka koja će obići sva mjesta na- šeg Primorja. ANTUN POKOVIĆ EXPORT — IMPORT DUBROVNIK Posljednji dogođaji u svijetu Lord Bygam oi Vimy Prošle sedmice preminuo je u En- gieskoj Lord Bygam of _Vimy, bivši šef Londonske policije. Započeo je svoju karijeru kao vojnik, pa se is- takao u engieskim kolonijama. Za vrijeme rata se istakao pri znameni- tom napadu na Dardanele, pa je iza toga imenovan za zapovjednika tre- će engleske armije na francuskom ratištu. Iza rata je postavljen za gu- vernera u Kanadi, gdje je ostao 5 gcdina, S ovog mjesta došao je na položaj šefa Londonske policije. Kad je nedavno napustio taj položaj us- ljed starosti, kazao je predstavnici- ma štampe, koji su se došli s njim oprostiti: »Ostavljam svoj položaj zadovoljan i mogu vam reći da je policija na čijem sam čelu bio naj- bolja na svijetu. Ističem kao glavno načelo kojim se naša policija odli- kuje njezinu svakidašnju brzu i efi- kasnu potporu napadnutim, zaštitu slabim i progon do istrijebljenja onih mnogobrojnih elemenata koji su strahovito narasli iza rata, a koji najviše kvare posao policiji: to su ogovarači tuđe časti i poštenja, lju- di koji se tobože alarmiraju za opće dobro, a u stvari se iza njihove vike uvijek krije neka ucjena ili lična pre- poruka na štetu mirnih i čestitih građana«. Izmjena vlade u Engleskoj Na mjesto R. Mac Donalda došao je za predsjednika vlade vođa kon- zervativne stranke S. Baldwin. Ova izmjena kao i u nekim drugim mini- starstvima, izvršena je u punom spo- razumu i bez trzavica. Pri nastupu svog položaja S. Baldwin održao je jedan veliki govor u kom je razmo- trio prošlost, sadašnjost i budućnost političke situacije u svijetu. Među ostalim je kazao da se svud u svijetu čine razni eksperimenti da se riješe teški ekonomski i politički proble- mi, koji svaki dan iskrsavaju u novoj formi. Tako je Rusija, Njemačka i lialija posegla za diktaturom. Po mišljenju S. Baldwina_ ti eksperi- menti nemogu imati uspjeha, niti oni predstavljaju jednu novu metodu, koja još nije bila isprobana u politi- CI Lenjinov saradnik u nemilosti Abel Eunukidze dignut je od Sta- ljina sa mjesta predsjednika trans- kavkaske egzekutive. On je u svoje vrijeme uživao veliko povjerenje Lenjina i obnašao majviše časti, a sad je i on postao žrtva. On je bio naročito uplivan i aktivan za vrije- me terora u Rusiji. Kaže se da je je- dnom advokatu, koji ga je branio u carističko doba, kad mu je došao za vrijeme terora da ga moli za pomi- lovanje jednog reakcionara odgovo- rio: »Vidiš ovaj divan na kojem sje- dimo. Prije godinu dana ja bi se po noći na njemu premetao i grizao du- šeke od uzbuđenosti za one koji su u jutro imali biti strijeljani, Ali vlast ljude silno izmijeni. Postaneš ravno- dušan za tuđu sudbinu i prva ti je briga da sebe održiš na vlasti pod bilo koju cijenu. Danas se ja više ne uzbuđujem. Ne tiče me se plač ni kuknjava rodbine strijeljanih baš kag | ni tvoje blagoglagoljivo zauzimanje za tog reakcionara«. Ko zna neće li sada opet progovorit savjest u Ahbe- lu — sad kad je uvidio da mu ipak nije koristila ni najkruća bezobzir- nost. Italija i Abesinija Italija šalje na veliko vojsku u Atbesiniju i izgleda da se rat neće moći spriječiti. Mnogo se sad piše i govori o prilikama u Abesiniji, pa su Talijani iznijeli na vidjelo izvještaje raznih engleskih i drugih komisija koje su išle u Abesiniju u više na- vrata i svaki put dale po razne refe- rate o socijalnim prilikama koja ta- mo vladaju. Iz tih referata proizlazi da svaki plemenski poglavica stalno drži najmanje po 15.000 robova, te da je robstvo veliki izvor zarade u zemlji. Robovi se love _ kao divlje zvijeri. Jedna komisija kad je po drugi put došla _ u jednu provinciju našla je cijele krajeve, koji su pri ranijoj posjeti bili dobro napučeni, rotpuno opustjele i devaslirane, usljed hajke na robove. Sve su ove - komisije predlagale da Evropa iza- šalje na abesinski dvor jednog Ko- mesara, koji bi uveo potrebne reior- me ii iskorijenio neljudske prilike u zemlji. Da je bio postavljen Komesar po predlogu komisija i zaveo u Abe- siniji socijalnu pravdu, možda danas nebi nikome dolazilo na pamet“ da s Abesinijom pravi kombinacije i da podjaruje ratoborna plemena na me- ćusobno uništavanje. Mjesto Kome- sara u Abesiniju su pošli iz raznih evropskih krajeva vojnički stručnja- ci pozvani da usposobe Abesince Za mođerni rat, ali oni tamo nijesu na- žalost mogli stvoriti prvi preduslov za otpor u ratu: narodnu solidarnost, što bi Komesar svojim reformama sigurno bio postigao i time Albesini- ju najbolje osigurao od svačijih ra“ čuna. Ratićeva aktovka ne zagrekačkom Rodiu Matica Hrvatskih Kazališnih Do- brovoljaca davat će u drugoj polo“ vici lipnja na zagrebačkoj Radio stanici uspjelu aktovku g. dra Erne- sta Katića »Prva ljubav Cvijete Zu- zori«, koja je dobila prvu nagradu na natjecanju MHKD-a. Aktovka se odigrava za zlatnog doba dubrova: čke prošlosti; na Badnji dan 1571. u “kući Frana Zuzori, Cvjetina oca. UZ Frana Zuzori, Cvijetu i ujene 4 se“ stre, glavna su lica Miho Pracat: mladi vlastelin Nikola Vito Gozze: Dinko Ranjina, D. Zlatarić, Miho Monaldi, Sabo Bobali i djevojka Mada. nm a Dr. RAČIĆ IVO, SPECIJALISTA za bolesti uha nosa i grla ordinira u svojoj ambulanti od 9 — 121 u 5% sati p. p. Pile — Klaića ul. 2 — Am bulantne prostorije g. Dr. Mladinova«