Strana E »D UBR A V A« Velja Popović (Jevtićev ministar policije) Jedan čovjek koji je svoju rođenu zemlju shvaćao kao koloniju za bo- gaćenje najbliže rodbine, besumnje bio je glavom i bradom Velja Popo- vić, Ne samo što je u nedozvoljenim radnjama štitio svog rođenog brata, dr. Popovića, ljekara iz Ćuprije, koji je demontirao državni rentgen da bi na svome pregledao bolesnike (ovaj ljekar je prodavao lješeve porodica- ma umrlih za 400 dinara po lješu, zato je za dvije godine stekao 2.500.000), nego je htio u našoj poli- tici da odigra ulogu Hitlerovog glav- nog saradnika, g. Geringa. Dolaskom na vlast ovaj se čovjek prvo materijalno snabdio, pa je on- da počeo da radi »za narod«. Period njegovog bogaćenja trajao je kratko (ako iko treba da položi račune dr- žavi za svoju imovinu, to je u prvom redu pozvan ovaj bivši ministar). Za- tim se razvija njegova politička rad- nja, koja pretstavlja nešto najužasni- je u našem javnom životu poslije rata. Kad je Daladje, za vrijeme febru- arskih demonstracija, proveo topove i blindirane automobile Parizom i prosuo šaku krvi, iste večeri se za- rlakao u parlamentu, i. ostavku, uzviknuo: — Ja ne mogu da dozvolim da se prosipa nevina krv naroda! Tako je uzviknuo Doladje, koji je u jakobinskoj Francuskoj uživao glas da je spreman na sve, pa čak i da prolije narodnu krv ako je u pi- tanju otadžbina. Velja Popović, međutim, poslije nemilih događaja, daje hladne izjave, taman kao da je u pitanju voda a ne ljudska krv. Sa glumačkom pateti- kom on tada otvoreno prijeti da će svako proći tako _ ko se drzne da njegov režim shvati kao uzurpaciju. Još tada u vladi se bune izvjesni ljudi, protivu ovakvih radnja. Po svaku cijenu ti ljudi htijeli su da se otarase jedne takve krvopije. Tražio se zgodan i povoljan čas. I taj je došao poslije petovmajskih tz. bora, na prvoj sjednici skupštine, kada je ovaj »tribun« ustao lažima da kleveta narod, da kleveta svoju rođenu braću, u herostratskoj na- mjeri sve mostove da popali i poruši između političkih tabora u zemlji, Tada su dva čovjeka kuražno ustala, koji su u vlađu došli sa najboljim namjerama da priteknu u pomoć riješenju ekonomske i moral- ne krize. i uzurpatorska vladavina Bogoljuba Jevtića srušila se kao ku- la od karata, Tek tada se vidjelo koliko su bili labavi temelji vlade Bogoljuba Jev- tića i njegovog krvavog Velje, koja nije imala nikakvog oslonca u naro- podnoseći | Ukusan, dobro izrađen, dobro pečen, reš s. kruh - sitno pecivo - Grahamov kruh - Dvopek (kolači) - kekse itd. kao i specijalno brašno za: šlatko, te.svakovrsnu kolonijalnu robu dobiti ćete uvijek svježe: kod: parne pekarne i kolonijalne robe : du, pa čak ni u pretstavnicima, no- voizabranim poslanicima. Tako je ovaj »prijatelj naroda« skliznuo u ponor, odakle, ako bude narodne volje, neće nikada izaći, Ima ljudi za koje okovati nevina čovjeka, dobrog patriotu, prijatelja naroda, ne znači ama baš ništa. Njih ne peče savjest čak i kad noževima kasape nevine žrtve. Za njih je čo- vjek isto što i krpa, koja se do mile volje može razdirati noktima. Ima ljudi koji ne shvaćaju što je to narod i koji nikad ne mogu da ocije- ne njegovu stihisku moć, Oni misle ako jednom oderu kožu, da su time zastrašili medvjeda. Oni misle da se narodom može upravljati kao mr- tvim predmetima; da se narod može tiranisati, mučiti i kinjiti, kao da je on hrast u čije se deblo do mile vo- lje može zarivati oštro sječivo sje- kire, Ima ljudi, na kraju, koji misle da su rođeni da upravljaju, da se ni u jednom trenutku ne moraju oslanjati na narodnu volju, narodne interese i potrebe. Najžalosnije je od svega što ima ljudi koji se ne stide svoje vladavine, kolima nije stalo u zemlji da vlada redimir, koji narod shvataju kao pseto iza plota, koje treba vječito razdražavati štapom. Takav jedan politički čovjek »či- stih ruku« koji je bjesomučno raz- draživao narod, bio je glavom i bra- dom Velja Popović. Takvo jedno moralno čudovište, u buljuku najplemenitijeg življa u Cen- tralnoj Evropi koje hoće i koje ima dobru namjeru da se državno pitanje sredi i da zemljom zavladaju kon- struktivni elementi, bio je Velja Po- pović, koji je suvereno išao uz nos narodu, dražeći ga sadistički. Nikada naš narod nije dublje odahnuo nego kad je ovaj Kerber čuvar pakla pao u sunovrat, Nikada narodom nije prešao radosniji drhtaj! Nikada na ovom zapaljivom trouglu poluostrva sa ljepšom nadom nije $&ranulo sunce. Preko noći se vidjelo koliko je na- rod dobar i pošten, koliko on shvaća ozbiljnost situacije i koliko je voljan da se prilike u političkom životu normaliziraju. I ako bude sreće, ako bi putem poštenijeg riješenja pošlo naše poli- tičko pitanje, za opće dobro naroda, ovakvi uzurpatori ne treba nikad više da se pojave na pozornici na- šeg političkog života. Ovakve senil- ne starkelje, falsifikatore i uzurpato- re treba naš narod politički da sa- hrani i u grobove tih političkih mr- tvaca da pobode glogove kolce. R. Drainac, Uzurpatori A -DUB OVNIK. Zuzerina ul, (x GRU . Splitska Obala 30. Kroz dubrovačka sela Konavle, Zadušnice za vođu bla- $opok, Stjepana Radića održane su u svim konavoskim maticama brojno sudjelovanje naroda, U crkvama su bili postaljeni lijepi katafalci sa sli- kama neumrlog vođe a na kućama crne zastave ili trobojnice na po sti- jega. Poslije službe u crkvi klicalo se dugo i nigdje nije zabilježen nije- dan incident. U nekim selima je toga dana do podne obustavlje svaki rad. Na Grudi je osnovana podružnica Aero-kluba sa pretsj. općine g. Kor- dom na čelu. U Cavtatu nije ove go- dine bilo nikakve vanjske svečano- sti prigodom blagdana Gospe od sni- jega. Ne znamo koji je tome razlog, ali ako se je tim htjelo spriječiti ma- nifestacije naroda i ulazak hrvatske trobojnice onda su pogriješili jer će do toga doći i bez blagdana Gospe od snijega. Župa, Sva naša sela su dostojno i svečano odali počast svom neumr- lem vođi i učitelju Stjepanu Radiću zadušnicama i manifestacijama u če- tvrtak 8. o. m. Mnogo crnih i narod- nih barjaka vijalo se čitav dan a sva naša sela su pohrlila u crkve da se pomole za dušu najvećeg svog prija- telja i mučenika. Majkovi, 2 o. m. održan je ovdje tradicionalni sajam ali ove godine u znaku duboke žalosti za našim mu- čenikom Lukom Kraljevićem. Zave- dena je opća korota, osobito među mladosti, koja tog dana nije htjela da priređuje nikakovih zabava i pleso- va. I ne samo naše selo već i sva okolna, od Rijeke dubrovačke do Stonjskoga primorja čak i stanovnici bližnje Hercegovine iskazali su s na- ma ovog dana počast žrtvi za domo- vinu. Čast im svima i hvala. — P, P, Ston. Ovdje kao i u svim matica- ma na primorju odana je počast sla- vnom vođi našeg naroda Stjepanu Radiću. Sve što diše našim duhom odazvalo se pozivu naših prvaka i dohrlilo u crkvu da se pomoli za onoga koji je sve svoje i svoj život žrtvovao za narod i domovinu. Ovom manifestacijom ponovno se je afirmi- rala naša snaga i kompaktnost u borbi za čovječanska prava hrvat- skog naroda. — Organizira se po- novno hrvatska glazba, koju je rani- je vlast bila zabranila, i koja će sada biti sekcija H. K. D. »Napredak«, Pelješac, Sva mjesta Pelješca kao da su se natjecala koja će na što vi- še dostojanstveniji i iskreniji način izraziti svoje osjećaje pri ulasku u osmu godinu tragične smrti našeg vođe Stj. Radića. Nije potrebno iz- vještavati o svakom mjestu posebno, jer su sva na tradicionalni pelješki način izrazili svoje osjećaje. Sveča- ne zadušnice uz tiho klecanje zvona i lepršanje hrvatskih trobojnica bili su vanjski izražaj onoga što ovaj puk nosi u svojim dušama i. plemenitom srcu. Iz uredništva. Za ovaj broj primili smo mnogo dopisa iz naših sela i uz najbolju volju nije nam moguće sve štampati, Molimo naše dopisnike da u svojim izvještajima budu kratki jer ie prostor ograničen, KULTURNI PREGLED Tizianova izložba u Mlecima, te njegova djela u Dubrovniku Ove godine otvorena je u Mleci- ma izložba slika velikog mastora Tiziana Vecelli (1477—1576), na ko- ju su izložbu sve evropske države poslale po neka njegova najbolja remek-djela. Nesporno je, da i Dubrovnik ima od ovog slikara lijepu palu: »Man- daljenu« koja se nalazi kao oltar na lijevoj strani u Crkvi Domenikana- ca, a koju je darovala istoj Crkvi vlasteoska porodica Pucića. Ista je unesena kao nedvojben original u djelu Oskara Fischela: Meister der Kunst: Tizian str, 152 — Stuttgart 1904. Ova je slika bila restaurirana u Mlecima god. 1865, gdje je komi- sija u zapisniku 15. XII, 1865 br. 374 Akademije lijepih umjetnina, te u pismu upravljenu ondašnjem najbo- ljem restaurateru Pavlu Fabris po- hvalivši mu rad, izrazila svoje uvje- renje o autentičnoti kao djelu veli- kog Tiziana. Fischel navodi godinu 1560, kao vrijeme u koje. bi slika bila naslikana, dakle kad je Tizianu bilo 83 godine. Ovo dana kad je bila prikazana jedna | uspjela fotografija knjižare »Jadran« ove Tizianove »Mandđaljene« komendatoru Fogo- lari, koji je udesio, izložbu u Mleci- ma, (isti je ostao zadivljen ovim lije- pim djelom Tiziana, te je izrazio mi- šljenje, da je slika naslikana u vri- jeme, kad je još Tizian bio u punoj | snazi svoje umjetnosti t. j. prije god. 1560. Da je Tizian slikao po narudžbi za dubrovačke Crkve, dokazuje i velebna pala: »Gospa s Isusom, Sv. Vlaho i Sv. Frano«, koja se čuva u Jakinu, a koja sada briljira, kako opisuje publicista i kritičar Ugo Ojetti, između 6 najboljih remek djela ovog umjetnika, Litografija u bojama ove slike postoji u sakristiji Sv. Vlaha u Dubrovniku. Osim toga to pominje i domenikanac otac Se- rafin Cerva u svome rukopisu »Sa- cra Metropolis Ragusina« sv. IV. str, 422, gdje iznoseći život dubrov. nadbiskupa — Lodovika = Beccatelli spominje, da_je bio u prijateljstvu s Tizianom, dapače da je Tizian bio za njegova nadbiskupovanja u Du- brovniku, te ostavio djela svoje umjetnosti. Tako spominje palu U Crkvi Gospe Velike | »Mandaljenu+ kod Domenikanaca. Obzirom na ovu izložbu, a u svi“ he da se utvrdi autentičnost, uput“. no bi bilo da Crkovinarstvo Gospe Velike dade fotografirati palu »G0 spina Uzašašća« koja sačinjava Ve“