no postignutih Jevtićevih treba zadržati obećanjima, i kad go- POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU DUBRAVA Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena dinara 2.— Uprava i adm. Dubrovnik God. Dubrovnik, 16 sada JSA ž Br. 37 Riječ ima Dr. M. Stojadinović U zadnjih nekoliko godina padalo je na račun Hrvata i Hrvatske bez- broj deplasiranih i sofističkih izjava, na koje se ponajviše, radi vanrednih prilika, u kojima je živio i zlopatio naš narod, nije ni smjelo javno rea- girati, najmanje pak u štampi, sape- toj sa svih strana. Ali narod je sve to pamtio, slažu- ći ogorčenje na ogorčenje, reagira- jući u duši na sve izazove i poniže- nja, i primajući natrag u svoje krilo sve veći broj svojih sinova, koji su još imali osjećaja da se revolti- raju, i ponosa da se ograde od uvri- jeda nanešenih u lice hrvatskom lavu. Poslije svih tih žalosnih i krvavih iskustava u prošlosti, nije nam baš trebalo da na čelo države dođe bije- dna figura pomilovanog dezertera sa fronte, da se sa svojim pokvarenim društvom (Lipicaneri, Banić & Comp.) lakoumno poigru s vatrom narodno$ nezadovoljstva i ogorče- nja. Ali i ta je guba spala sa naroda u nepovrat, a narod .- vječan narod — ostao je da i dalje pamti uvrede i nasilja, gledajući kako mu jedna po jedna otpadaju kraste, pre- ostale od Jeftićeve gube. Jedna takva gadljiva krastica za- svrbila je nedavno jako tijelo hrvat- skog naroda, kad je g. Nikola Zuber, načelnik Cetinja i narodni poslanik biran na Jeftićevoj listi, izrekao ove riječi na jednom političkom zboru u Cetinju: »Cetinje mora ostati centar »ovog kraja države, kvji se prosti- »re od Neretve do Bojane i Raške. »To traže naša prošlost, naše sta- »re tradicije, naša borba, kao i »zdravi politički razvoj ovog na- »roda ove državotvoine pokraji- »ne. I zato mogu ustvrditi sigurno, »a da ne budem demantiran, da »vlada dra. Stojadinovića stoji na »istom stanovištu te da će Cetinju »biti osigurano da odigra onu dr- »žavotvornu ulogu, koja mu pri- »pada na prostoru od Neretve pa »do Bojane i Raške.« Kad se ne bi radilo o jednom poli- tičkom govoru pred izbornicima, u času kad malobrojne izbornike jefti- mandata vor ne bi bio uperen proti hrvatskim krajevima današnje Zetske banovi- ne, rekli bismo da je gospodin Zuber hulio Boga svojim riječima, Ali kad pomislimo, da je to učinjeno svijesno, i kada uočimo, da je to i “ozbiljno mišljenje, te da je g. Zuber samo liz neke neopreznosti nešto od- više jasno rekao ono šte on i njemu biiski u svojim glavama misle, onda je potrebno da se na to obazremo. Nama je dobro poznato, da su »prošlost i tradicije kraja od Neret- ve do Bojane« samo fraza u ustima 6. Zubera i njegovih sumišljenika, jer samo krajnje nepoznavanje historije može nekome da dadne smjelosti za takvu tvrdnju. Dubrovačke republike nije nikad imao niti zajedničkih granica sa ne- kadanjom Crnom Gorom, s kojom se danas identificira Zetska banovina (vidi »Ilustrovani zvanični Almanah- Šematizam Zetske banuvine«, izda- nje Kr. Banske uprave Zetske bano- vine, štampano u Državnoj štampa- riji u Sarajevu, 1931 g. strana 53). A pri riješavanju narodnih pitanja tra- žiti labave argumente daleko u pret- historiji, u starom vijeku ili ranom srednjem vijeku kada Dubrovnika Teritorij nekadanje . takoreći još nije ni bilo, manje je so- lidno nego li talijansko nastojanje da na bazi gomile mrtvog kamenja po našem primorju svojata n. pr. Split ili Perast! Dakle, ni prošlost ni tradicija ne traže, niti imaju ikakve podloge da traže išta od onoga što navodi $. Zuber. Ako tko što traži, onda se tu radi o savremenim apetitima, a 6. Zuber i za te apetite nalazi »savre- mene« argumente, na koje regbi po- laže nešto više važnosti nego li na one »historijske«. On naime kaže: »To traži naša borba, kao i zdravi politički razvoj ovog naroda ove državotvorne pokrajiine«, Da izvagnemo i te »argumente« ovog maksimalističkog pretstavnika kasno procvalog crnogorskog impe- rijalizma! Na koju li borbu cilja tu g. Zuber? Da nije na svjetski rat? Da- kle, Jeftićevi narodni poslanici na- vlače sada još i osvajačke čizme, na- kon 17 godinal A što je onda bilo Oslobođenje i Ujedinjenje? Zar se pred našim očimu nisu razvi- jali događaji? Zar se nije vidjelo ku- da nas je povela ta politika? A što je onda bila deklara- cija Niške skupštine? A Krfski pakt? A Wilsonova načela, koja su oborila centralne sile? A sve drugo? Zar u svim tim principima, koji sači- njavaju moralni temelj današnje Ju- goslavije, ima ma i jedan klin, o koji bi g. Zuber i njegovi istomišljenici mogli da objese svoj cimer »borbe i zdravog političkog razvuja svoje dr- žavotvorne pokrajine ?« Konačno, mogli bismu s pravom da postavimo pitanje, u kojem smi- PEREZ a“ Osuda je Nekoliko dana prije početka škol- ske godine pojavio se je na mjesti- ma za javno oglašivanje jedan ne- običan oglas. Najprvo su se iskupili penzioneri sa nataknutim naočalima da po svome običaju pročitaju sve od broja protokola do završnog datu- ma. Zanimljivi sadržaj privukao je odmah zatim i ostalu publiku sve do malene djece, koja su baš najviše čudnovatim oglasom bila zaintere- sovana. Možda su se n.nogome od njih zasuzile oči, a mnogome se _ je sigurno oteo uzdah, Naša siromašna djeca dobila su »invit« od Herceg- novske općine da tamo pohađaju Učiteljsku školu. = Tragedija na- šeg kulturnog žarišta ne treba ko- mentara. Jer bez komentara proces umiranja odigravao bi se nesmetano, poprimajući forme i etape koje po- buđuju skrivene osjećaje samilosti. Ali nasilno umiranje rađa osjećaje poniženog i uvrijeđenog: Osuda je izrečena. Svi smo joj se nadali, svi smo je očekivali a opet svi smo u času njezinog izricanja ostali = zaprepašteni. =— Dubrovačka »preparandija« davno je osuđena na smrt, samo je lizricanje osude od- gođeno do prošlih dana. Još u toku prošle godine mi smo prigodom 60- godišnjice ovog zavoda donijeli na pivoj strani članak pod naslovom »Osuđena na smrt«. Naš članak nije imao u sebi ničeg proročanskog, jer nije bilo teško predviđeti ono što do- lazi kao neminovni rezultat spleta raznih dogođaja posljednjih deset izrečena $odina. Osuda je izrečena po siste- mu, davno utvrđenom, u njeno izri- canje diktirali su neumorni trudbe- nici degradacije Dubrovnika. Otvo- rene su Učiteljske škole u mnogim nijestima Zetske banovine, otvorene su čak i u mjestima koja nemaju baš nikakvu kulturnu tradiciju, samo se u Dubrovniku nije mogao ponovno otvoriti prvi razred. Svi vi, koji cije- nite kulturno bogatstvo Dubrovnika i njegov udio u zajednici, ne zabora- vite, da Dubrovnik nije ni 32-drugi rad u našoj državi, iako ste vjero- vali da mu je po kulturnim kapitali- ma mjesto među prvima. Jer, dok .je u 32 grada otvoren sada prvi razred, Dubrovnik je doživio da njegovu dje- cu pozivlje Hercegnovi na školova- nje. Politika izjednačenja traži de- $radaciju Dubrovnika, a jer se je za nekoliko vjekova istrčao naprijed pred ostalim »žarištima« Zetske ba- novine, treba da nekoliko vjekova pričeka one, koji su zaostali, Sve je uzalud... Kulturni i histo- rijski argumenti postaju objekat is- mjehivanja u očima majstora zaku- lisnog života. A da ne zaboravite spomenut ćemo vam da je gospar Miće jednog historijskog dana sa ta- race općinske zgrade energičnim glasom podviknuo: »Dubrovniče, bu- di sretan, ponosan i zadovoljan!« A malo kasnije — dvije ili tri godine --- iz istih usta, sa pozornice Bondi- nog Teatra, prolomio se je povik: »Dubrovniče, ponižen si 1 uvrijeđen«. Zalimo roditelje i djecu školskom okuplja Sonorni Oživjele su naše ulice djecom koja se u grupama pred knjižarskim izlozima. dječji glasovi obraćaju pažnju prola- znika. Ovako skupljene mogli ste ih u prošlim danima naći sumo na ku- palištu ili na plivačkim utakmicama. Diskusija je živa, vrlo živa, jer se skoro samo govori o školi i školskim knjigama. Djeca se zajedno sa svo- jim roditeljima interesuju za školske udžbenike, koji se, uz ogorčenje rc- diteljskog špaga, mijenjaju svake go- dine a katkad i više pulta na godinu. slu je državotvorna ta pukrajina, ko- ja radi svog (7) »zdravog političkog razvoja« traži proširenje preko Orje- na, gdje se to proširenje smatra izi- $ravanjem i sprdnjom svih moralnih i nacionalnih principa? A kad bismo počeli da nižemo upite, mogli bismo ih nanizati stotinu, kao a . pr. i taj, u čemu se sastoji »državotvorna ulo- $a« Cetinja na prostoru od Neretve pa do Bojane« i na koji je način mi- sli provoditi? Ako sve ono, što smo do danas doživjeli, ima da posluži kao ilustracija te državotvorne mi- sije, onda mogu ti samozvani drža- votvorci da i buduće rezultate svoga rada prosude prema današnjim re- zultatima, koji ih sigurno ne odu- ševljuju! Ali mi nećemo da stavljamo takve upite g. Zuberu ni njegovim istomi- šljenicima, kad oni pokazuju da ne- znaju što se je kod nas i u svijetu | dogodilo prije nego li su se oni po- čeli da bave politikom, Mi pitamo pretsjednika vlade g. Dra. Stojadi- novića; želi li on da Cetinje i dalje i&ra ovakvu svoju »državotvornu ulogu« među Hrvatima Dalmacije i to na način kako to zamišlja g. Zu- ber, i da li baš ničim neće demanti- rati 6. Zubera radi ovog eklatantnog primjera »izazivanja plemenske ne- trpeljivosti«? Y.