Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena dinara 2— Uprava i adm. Dubrovnik God. Ill zamssase U pomoć našim selima! Daleko je još do zime, a avet gladi već kruži nad našim selima. Neza- pamcćena suša uništila je polja i usjeve, trud i uz- danje naših siromašnih ali marljivih seljaka. Nizovi zgurenih malih koliba, o- basjanih suncem, koje je ove godine bilo do nepra- vednosti rasipno, kriju u sebi tužnu neizvjesnost je- seni i jezivu zime. Bez najnužnije hrane za sebe, za svoju brojnu porodicu i za ono malo stoke, naš seljak sa zebnjom očekuje sutrašnji dan. Rad je iz- dao, čudesa nema, a .po- nos mu ne da u prosjake. Djeca plačući traže kruha, a on, koji svojim žulja- vim rukama izvlači kruh iz zemlje, hraneći zemlju i gradove, nemože da pruži koricu kruha svom glad- nom djetetu! Dan za da- nom prolazi, zima, crna zima će doći; i što će tada “biti od našeg sela, teško je i pomisliti. Ima samo jedan način da se strašan udarac nemilog udesa ot- kloni od našeg sela, a to je naša bratska pomoć, koja mora da je brza, obilata i od srca. Spa- savajući naše selo, mora- mo. biti svijesni: da time spasavamo zdrave izvore one velike i snažne rijeke što se zove narod. Pruža- jući našu pomoć selu u nevolji, povezujemo se no- vim dokazima bratstva 1 ljubavi, blagotvornim za budućnost i sreću cijeloga Hrvatstva! Dubrovnik, 1 Vetobada 1935. U sporazumu je riješenje Prema deklaraciji, današnja vlada obilježila je svoju ulogu rada na sti- šavanju i narodnom smirenju, uzim- ljući za bazu ustav iz 1931 god. i ču- vanje narodnog i državnog jedinstva. Bilans dosadašnjeg rada na tom nije aktivan. Činjenica da su malko po- pustili ventile u javnoj štampi, ne odaje istinski smirenje u narodu, već to popuštanje izgleda, da ne dolazi iz demokratskih pobuda, kako bi se narodu povratila ranije na jedan put mu oduzela sloboda. U nas je sve moguće, jer kad je mogao da toliko godina bude mini- strom vanjskih poslova i pretsjedni- kom izborne vlade Bogoljub Jevtić, kojem je (kako stoji u službenom »Vojnom listu« br. 8 od 26 februara 1920 god. na str. 250) ukazom 30 si- ječnja 1920 god. br. 7554 bila cpro- štena kazna zatvora osuđena po vojnim sudovima, zbog bjegstva sa fronte, onda smo zaista mi zemlja svih mogućnosti. I to je onaj, u iz- bornoj. borbi, razvikani ratni heroj! U svakoj kulturnoj državi, najmanje bio bi ovakav čovjek eliminisan iz političkog života, a u mas se takav kukavičluk i izdaja vlastite domovi- ne nagrađuje ministarskim . položa- jem. Kad je tako, nije čudo, što i da- nas, kao predstavnici vlasti, stoje kreature ovakovog čovjeka. Svako zatezanje na donosu liberalnih de- mokratskih političkih zakona 1 pro- vađanja slobodnih izbora, samo pro- dužuje krizu države i samo_ brzi i slobodni izbori za ustavotvornu skupštinu mogu da nas iz te krize izvedu. Kako se je to jedinstvo u praksi provađalo, izgledalo je kao sudačka »toga«, koja je zastirala sve zloupo- trebe i nepravde u državi, a speci- Pod egi- strani, visoki činovnici na delikatnim polo- žajima, činovnici pošt. štedionice i narodne banke itd. birali su se iz uskog kruga, a 90 posto državnog budžeta trošilo se fa tuj strani, jer se smatralo sve jedan narod i jedna država, pak je po tom kriteriju bilo indiferentno ko upravlja i gdje se budžet troši. Država je slična jednoj velikoj obiteljskoj zadruzi. Kad u toj obitelji braća krče i siju, i zajednički ham- bare i konobe napunjaju, a jedan od njih prisvoji ključe i prodaje, a bra- ći, koja svojim znojem blago u kuću nagomilavaju dijeli kao slugama mr- vice, dok se on i njegova žena bolje izdržavaju, tada među braćom na- staje svađa jer braća radnici neće da njih pohlepni brat gotovanski i lagodno živi od njihovvg napornog rada i još k tome za svoje sinove stiče od zajedničkih dobara, dok se ostala braća cio život pate. i svoju djecu u siromaštvu treba da ostave. Zbog nepravedne podjele u zajed- nici nastaje svađa i umanjeni rad, a potom i postepeno propadanje, jer svaki na svoju stranu zajednička dobra krade. Naprotiv kad braća rade za sebe takmiče se, i u toj utakmici napreduju, te 1anija svađa pretvara se u slogu i bratsku ljubav, pak nastupi li opasnost, spravni su jedan za drugoga ginuti, Dosadašnji rad vlade na takozva- nom stišavanju i smirivanju nije za- dovoljio, a dakako ćemo vidjeti, da li vlada iza ozbiljnu nakanu, da to zbilja i postigne. jatno Hrvatima nanesene. don jedinstva, poslanici na Iz Jadranskog Dnevnika“ PETAR AGRE DEE O GERE KOGA RVEREKČ ATE BVE Rad na obnovi ,,Seljačke Sloge“ hrvatskog seljač- kog, prosvjetnog i dobrotvornog društva, sa sjedištem u Zagrebu. Prigodom obnove rada »Seljačke “Sloge«, Dr. Vlatko Maček napisao je u br, 8. »Seljačkog svijeta« članak o lijepoj i plemenitoj svrsi društva »Seljačka Sloga«. Sada je rad oko obnove »Seljačke sloge« započeo živo po svim hrvat- skim krajevima. Stari se ogranci ob- navljaju, a novi se osnivaju. Za Dal- maciju je imenovano povjereništvo, za sada samo sa sjedištem u Splitu, pak se ovime upozoravaju svi pri- staše seljačkog pokreta u Dalmaciji, da se za sve upute za osnutak »Selj. Sloge« obrate pismeno na povjere- nika: Ivo Čulić, priv. čin. Split, Ma- rjanska cesta 3, dočim se usmene upute daju dnevno u prostorijama Krešimirova ul. 3 I gdje _povjereni- štvo privremeno imade pro- storije. O značenju, važnosti i svrsi “Seljačke Sloge« za kulturno-gospo- darski-prosvjetni rad u narodu, na- svoje fisano je u posljednje vrijeme neko- liko zanimivih članaka u mjesečniku »Seljački svijet«. koji uređuje i izda- je g. Božidar Magovac, u koji je ča- sopis sada postao ujedno i glasilo »Seljačke Sloge«. U brojevima »Selj. svijeta« 8 i 9 štampani su članci bipk. Vođe i Učitelja Stjepana Radi- ća, Dr. Vlatka Mačeka, R. Hercega i ostalih naših prvaka u »Seljačkoj Slozi« a ujedno su u istim brojevima štampane i upute za obnovu i osnu- tak »Selj. Sloge«. Br. 38 I. Sveslavenski kongres franjevačkih profesora Franjevački general o Hrvatima Pred petnaestak dana Dubrovčani su pred vrhovnim poglavarom fra- njevačkoga reda manifestovali svoju privrženost franjevcima dubrova- čkim Maloj braći. Ovakve je manitfe- stacije franjevački general doživio i po drugim hrvatskim krajevima. Ra- zumljiva je onda njegova izjava do- pisniku »Obzora«, kome je, istak- nuvši kako je dosada posjetio mno- ge države, rekao: »Moram Vam me- đdutim priznati otvoreno i da ovakove ljubavi prema franjevci- ma, kao u Vašim lijepim krajevima, još nijesam nigdje opaziv ni vidio«. Visoki je gost istaknuo i još jednu činjenicu, iako mu možda neće biti dovoljno poznato, da je vna plod na- vala tajnih i očitih sila, koje su ima- le u programu da izbrišu Hrvate s lica zemlje, a to je: »Lijeli vaš na- rod nije drugo nego jedna velika obi- telj. To je na mene učinilo vanredan dojam, jer je to neobična. i svakog priznanja vrijedna pojava. koja se inače ne može viđeti u drugim naro- dima«. iskreno, Uzrok pak ljubavi hrvatskog na- roda prema franjevcima istaknuo je pri svečanom otvoru I. kongresa sla- venskih svom pozdravnom govoru rektor 2a- Srebačkog sveučilišta Dr. St. Hondi, kad je naglasio, da su franjevci »to- liko srasli sa životom našega naro- da, da se razvoj vjerskog, kultunog i političkog života našega bez njih na- prosto ne da dobro zamisliti.« Isto je podvukao i dekan teološkog fa- Kulteta Dr. St. Bakšić., »Zacijelo ni u jednom kraju zemlje nijesu franjevci tako usko bili vezani s narodnim bi- ćem, s njegovom kulturom kao kod Hrvata.« Kongres je otvorio 25. ruj- na hrvatski metropolita Dr. A. Bau- er. Do 29. izredalo se na kongresu mnogo predavača franjevačkih teo- loga i filozofa slavenskih provincija. Njima se je pridružio svojim preda- vanjem i Dr. St. Zimmermann sveuč. profesor »Razne tendencije u su- vremenoj filozofiji s obzirom na re- ligijski problem«. Među predavačima ističemo dubrovačkog teologa 0. Urbana Taliju sa predavanjem o re- formi franjevačkog školstva. Kongres je svečano završen u ne- djelju 29. rujna u dvorani Hrvatskog | Sokola, gdje su franjevci bili i opet predmet oduševljenih ovacija. Svoj franjevačkih profesora u. ba S AAN ix svome !\