OSTARINA PLAĆENA U GOTOVU. UBRAVA Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena dinara 2.— Uprava i adm. Dubrovnik E God. III Dubrognik. 15. sndenopa 1933 Br. 4] s Socijalnost duha Promatrajući već od najdavnijih primitivnih vremena, pa do dana- .šnjeg moderno izgrađenog doba ljud- sku zajednicu cpažamo da se kroz istu neprekidno povlači dioba čovje- ćenstva u dvije klase, koje su u stal- noj međusobnoj borbi. Glavni je uz- rok borbe u opreci interesa. Jedna cd ovih klasa, brojem neznatna, po- stavila je sebi za »ideal«: bogatstvo 1 materijalnu premoć. U nastojanju Za ostvaranjem tog »ideala« mono- plizirala je kako osobna tako stva- ra sredstva, koja su nužni faktori u nagomilavanju kapitala: Pred oči- ma joj je samo cilj, bez obzira na vi- talne potrebe onog drugog važnog faktora u proizvodnji kapitala. Onaj drugi osobni faktor, radnici 1 seljaci, kao sredstvo nagomilavanja kapitala, uvijek su bili držani u je- dnom podvlašćenom položaju, jer su novčani magnati redovito našli nači- i na da posredno ili neposredno utječu na državnu vlast, kao provoditeljicu strukture društvenog 1 gospodar- skog života, Tako je ovaj drugi pod- vlašćeni sfalež bio držan u ropskom položaju kako bi mogao biti nesme- tano iskorišćen do maksimuma: Pod- ovlašćeni stalež bio je samo objekt izrabljivanja, a ne subjekt 1 faktor javnog života. k Pravni propisi, koji su legalizirali cvako stanje formom su se tijekom vremena mijenjali, već prama tome, kako je to zahtijevao duh vremena, ali im je suština ostala ista, počevši Od najstarijeg doba ropstva, pa sve ćo modernije uređenog teudnog i kmetskog odnošaja. Ova silna mno- žina seljačkog i radničkog staleža, pritisnuta bijedom i oskudicom, a na- Mjerno održavana u neprosvjećenom stanju, stalno je poduzimala gigant- Ske borbe da se riješi tog nesnosnog stanja. Ustanci Rimskih i QGrčkih ro- bova, indijskih parija, razni seljački «ustanci kroz minule vijekove, nijesu ništa drugo nego pokušaji socijalne Tevolucije, čiji je cilj bio priznanje čovječnosti i čovječjeg prava. Borbe Su dale. masu žrtava; a tek je Fran- cuska Revolucija, kao vrhunac tih. borba, uspjela da javno proglasi cije- lom svijetu socijalnu jednakost i pri- znanje čovječjih prava svim ljudima, Također je bila provedena politička «a snjome i ekonomska likvidacija fe- -udalizma. Ukinuta su privilegija ari- € stokracije i svećenstva, ali sasvim tm podjarmljeni stalež morao je i dalje nastaviti borbu protiv njegovog Novog neprijatelja: plemstva novca, Plutokracije; istina u jednoj slobod- ane riječi nijoj eri, jer po Francuskoj revoluciji priznat je subjektom javnog života, te mu je bilo dozvoljeno da nove borbe zaodjene u pravnu formu ra- znih stranaka i pokreta. Međutim sve to zajedno nije dovelo do kona- čnog uspjeha, jer je temelj bio klasna borba, vođena od ljudi, koji su dale- ko od toga da budu iskreni i osjećaj- ni tumači ovih ideja. Sljedbenici su sticali uvjerenje o frazerstvu i dema- gogiji svojih vođa tek pošto su oni zadovoljili svoje lične ambicije i in- terese. Našu domovinu ne možemo izdvo- jiti iz tog općenitog razvoja događa- ja, jer se jeina njenom teritoriju skoro paralelno odvijao opisani pro- ces. Odigrale su se teške i krvave borbe seljačkog naroda proti gospo- dujućoj i bezdušnoj klasi. Gospoda sn besprimjernim kaznama (Matija Gubec) odvraćali narod od borbe za čovještvo i demokraciju, ali nijesu =mopli zaustaviti tok života, koji je seljaštvo doveo do značajne godine 1848 kad je ukinuto kmetstvo i na- šem potlačenom narodu seljačkom i radničkom priznato najsvetije pravo čovjeka: pravo da bude pravni sub- jekt javnog i privatnog života. Selja- štvo i radništvo_ na području naše demovine bilo je uvijek kompaktno, jer su naši radnici dojučerašnji selja- ci, koji su zadržali duhovnu vezu sa seljačkim ognjištem. Godina 1848 dala je narodu direk- tive za njegovo osvješćivanje i kul- turno podizanje. To je bila. duhovna priprema za seljački preporod, kojeg im koncem 19 i početkom 20 stoljeća navjestiše braća Dr. Ante i Stjepan Radić. Ideologija seljačkog pokreta, čiji su oni bili predstavnici, odbacila ie klasnu borbu i bilo čiju diktaturu, Cilj joj je bio da seljačkom a dosljed- no tome i radničkom staležu pribavi položaj dostojan čovjeka i da taj sta- lež bude glavni i odlučujući faktor u javnom životu, kako mu te po snazi i broju pripada. Seljački i radnički stalež u saglasnosti s gradom treba da ima odlučnu riječ kad se rasprav- lja i odlučuje o pitanjima, koja regu- lišu njihov život i položaj u zajedni- čkoj domovini. Sreća je Hrvatskog naroda da su se tada stavili na čelo pokreta ova dva čovjeka, koja su istinski voleći svoj narod, poznavali njegove potre- be, pa ga nijesu poveli putem ostalih socijalnih pokreta u svijetu, Dr. Ante i Stjepan Radić uvidjeli su odmah da bi našem slobodoumnom narodu bilo štetno nametnuti ideju klasne dikta- Zimski bazen u Dubrovniku Donašamo perspektivnu siiku »zim- skog bezena« rad našeg sugrađanina niadog i agilnog projektauta dana- šnje moderne arhitekture gosp. Uga Vernazza. Gosp. Vernazza predvidio Možda će se mnogi nasmijati kad pročitaju ove redke, jer ideju zim- skog bazena u Dubrovniku smtraju neostvarljivim snom. Njima odgova- ramo da su mnoga velika djela imala DEO SBELTI MA ZLOG BAZEN «POE JEK TA OT NJOM EDMAZEA > je mnoge atribute, koji u turističkom centru mora'u biti sastavni dio mo- dernog bazena. Projektirani bazen čine velika kafana, muzikhall, gom- baone, plesna raprezentativna dvo- rena, parne kupelji, sodatoryum, ku- pelji za djecu, odrasle i športski ba- zen sa skakacnicom u dimenzima propisanim internacionalnim pravili- ma plivačkog športa. svoj prvi početak u maštanju a ka- snije je nadošlo vrijeme u kojem se je mašta metamorfozirala u stvarnost. Ako se jednog dana bude nastoja- lo da se dubrovački turizam protegne i na zimu, onda će ova »mašta« dobit realnu podlogu. U drugom broju donijet ćemo sliku tlorisa bazena sa detalnim opisom mo OG O O KV ture, koja uskraćuje čovjeku i čovje- čanstvu ličnu i skupnu slobodu i da bi diktatura klasno organizovane manjine pokvarila seljaštvo i upotre- bila ga u svoje svrhe. Radi toga su se trudili da misao seljačkog pokreta uhvati što jači korjen u narodu, svi- jesni da samo takav pokret može ko- načno zadovoljiti opravdanim intere- sima svih potlačenih slojeva naroda i dovesti sve klase naroda potpunoj harmoniji. Stjepan Radić je upravo apostolski obilazio narod i odgajao ga u ideja- ma seljačkog pokreta, pa je njegova neprocijenjiva zasluga što je danas ideja seljačkog pokreta obuhvatila cijeli hrvatski narod. Snaga hrvat- skog vođe ležala je u njegovoj iskre- nosti i ljubavi za narod, na čiji je žr- tvenik i život položio, želeći da svoj narod dovede u red ostalih zapadno- evropskih naroda. Ideje je propasi- rao jer je njima bio osjećajno zado- jen, a ne iz demagogije ili ambicije za unosnim položajima. Hrvatski selja- čki pokret dovest će narod definitiv- “no do željenog uspjeha kad se pored denašnjeg dostojnog nasljednika ne- umrlog vođe Stjepana Radića, Dra Vlatka Mačeka, na svim položajima, gdje ima da se čuje narodna riječ, nađu ljudi koji će svojim radom i ži- vetom slijediti nauk Stjepana Radića. Ti ljudi moraju dušom i srcem osje- ćati životne potrebe i opravdane in- terese seljačkog i radničkog staleža, Pojedinima to nije potrebno jer im je socijalnost prirođena. Ali još uvi- jek u društvu ima onih koji misle da je dovoljno razbacivat se parolama o socijalnosti, jer osjećaju da je to bitna oznaka svakog savremenog na- rodnog zagovaratelja. Sve češće se događa da o socijalizmu govore i lju- di koji su svoj život proveli u bez- brižnosti, uživajuć plodove tuđeg ra- da. Počam od studentskog doba ko- jem su pribjegli samo zato, da neko- liko godina provedu u raskalašenom životu, pa do razbacivanja nasljeđe- nog novca, igrajući karte po kafan- skim stolovima, dani su odlazili je- dan za drugim u psihološkom stanju, koje je daleko od stvarnog života i njegovih svakidašnjih potreba. Paro- le o socijalnosti treba argumentirati vlastitim privatnim životom. Inače one dobivaju prizvuk frazerstva i demagogije, te se ne mogu odstraniti ni časovitim druženjem sa radničkim staležom. Socijalnost pojedinaca. kao psiholšoki elemenat, produkt je dužeg vremena. Na sv'm javnim položajima mora- mo tražiti ljude, odgojene u socijal- nom duhu, ako hoćemo Hrvatski se- lječki pokret dovesti do konačne pobjede. U borbi oni će biti prva i najjača garancija uspjehu. FUTTN ES KEPT TA TERET e ORONT Širite »Dubravu« IE KEKE IE nan zm eo si 2 E o. ri Arene jeee mr zau “umm