nem POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU UBRAVA spika ae BEE s o bv am rr E i e EE KO Di E RH A see Među Ini A, pei s 23 RA A 7 di A ge vek mm Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena dinara 2.— Uprava i adm. Dubrovnik God. III Dubrovnik, 2 bun 1935 ž - Svemoćni lanac na optuženičkoj klupi U dvorani Okružnog suda u Osije- ku odigrao se je posljednji čin. Ras- prava po Našićkoj aferi definitivno je završena poslije 129 radnih dana, Prije nego se je zastor spustio krivi- čni senat ostavio je dvoranu, a malo zatim u pratnji stražara udaljili su se protagonisti ove naše najveće afere, predvođeni Sorom, Šlesingerom, 'Ži- venovićem i Sulićem. Četvorica osu- đenih pušteni su na slobodu uz kau- ciju od din. 150.000 (slovima: stotinu pedeset hiljada dinara), koja je u ro- ku od četvrt sata bila položena. Šest mjeseci dnevna štanipa punila je stupce izvještajima sa rasprave, na kojoj je demaskirano poratno društvo poslovnih ljudi, Javnost je bila zastravljena rezultatima istrage. Pred bakšišom su se povili mnogi za koje je maivni svijet vjerovao da sa- ovjesno i predano vrše povjerene im dužnosti. Svemoćni novčani gospo- dar upokorio je i »neposlušne« 1 ta- 1 9 gs A s Ko se je tijekom vremena stvorio la- nac povezan «od. skoro svih. profesija »boljeg društva«, počam od saobra- čajnih činovnika do ljudi narodnog povjerenja, Žrtva ovog lanca — dr- žava — oštećena je milijouskim. vri- jednostima, jer je postojanje. lanca opravdavala potreba rušenja obave- za prema zajednici na korist šačice financijskih magnata. Sve je to tre- balo da se stavi u službu svemoćnog lanca, Posao je tekao nesmetano vi- še godina, Spretni kormilari razvika- nog preduzeća utjecali su u tolikoj mjeri na javne poslove da su pored umjetno stvaranih konjuktura znali upotrebiti odgovarajuća sredstva da odgađaju donošenje potrebnih zako- na, čim bi osjetili da će interesi cje- line doći u sukob sa akterima sve- moćnog lanca. Jednog dana, sporedno iz kojih motiva, našli su se u čelijama razni Gutmani, Šlesingeri, Grgini i Nikići. Lanac je razbijen. Njegovi članovi, osim možda nekih isprekidanih dje- lova, posjedali su na optužničku klu- pu da odgovaraju za počinjena nedje- la. Javnost je ostala bez pregledne slike događaja koji su se odigrali pred senatom Okružnog sula u Osi- jeku, jer štampa nije uvijek bila je- dnako »blagoglagoljiva«. Dogođaji se po njihovom mišljenju nijesu mogli održati na visini senzacije, pa je za- to bilo dana kad su novinarski iz- vještaji bili skalupljeni u mekoliko rečenica, a kasnije je novinarska li- jenost išla još i dalje pa se je ovih ne- koliko redaka stereotipno ponavlja- lo s dana u dan. Sve prema duhu vremena i časovitom novinarskom raspoloženju. , e Štampa brzo zaboravlja svoje do- bročinitelje. Dok senzacija traje, imena se protagonista ispisuju po nekoliko desetaka i stotina puta da najednom išćeznu iz novinskih stu- paca kao da nikad nijesu bili u cen- tru interesa javnosti. Novinari su iz zgrade okruž- nog suda u Osijeku izašli = po- sljednji, jer su htjeui da osjete samoću i zaglušljivi mir zgrade u ko- joj je nekoliko mjeseca bilo vrlo bu- čno. Povodeći se za utiscima ove kontrasne razlike, zadržali su se još u dvorani da izbroje snopove pa i * stranice akata, koji su se čitali i pre- vrtali tokom rasprave. Ali ni to im nije bilo dosta. Predosjećajući da je presušio izvor osječkih senzacija, poslužili su se novim trikom želeći da do posljednje mogućnosti zadrže pažnju javnosti. Među ostalim stati- stičkim podacima izračunali su i su- cima vrijeme sjedanja u sudnici (1100 sati), A kad je i to bilo svršeno, pro- ši su «još <jednom ulicama -Osi- jeka da ispitaju koliko hotela i trgovina žali za »brzim« svršet- kom procesa, ne ostavljajući po strani ni pitanje materijalnog pro- speriteta Osijeka kad bi se održalo još nekoliko ovakovih procesa iz re- dova ljudi debelih vratova, U miru i tišini koja napadno od- skače poslije buke, možda se neko cd ovih ljudi zapitao, jeli pravda, na- *kon uspjelog dostojanstvenog držanja kroz sve mučne peripetije ovog pro- cesa, definitivno obračunala sa no- siocima korupcije? Nije li odlazak Šlesingera, Gutmana i sličnih na robi- ju znak definitivnog obračuna sa dru- štvenim parazitima i nema li još afe- ra, koje bi se od ove jedinv imenom razlikovale? U svakom slučaju obra- ćun sa Našićkom aferom predstavlja iednu etapu. Ako se na ovoj etapi cstane, onda je širenje razarajuće bolesti samo časovito zadržano 1 ni- šta više. Društvo se je dosad vrlo proble- matičnim uspjehom borilo protiv zla korupcije. Ozbiljan otpor može pru- žiti samo dobro organizovana sila, odlično opremljena za borbu svim odgovarajućim sredstvima a u prvom redu zakonima, koji nebi smjeli biti daleko od pridjevka »drakonski«. Sa- mo tako može se zemlja osloboditi zla koje je uvijek postojalo,ali koje je poslije rata dobilo opasne dimenzije, kO OKE KAO PT SJETITE SE U SVIM PRIGODAMA PRILOGOM HRVATSKOG RADIŠE Upozorujemo cij. čitatelje na da- našnji oglas TT, HINKA FRANCKA SINOVI. BH o Prošlost Dubrovniku u stupcima dnevne štumpe Dubrovački arhiv predstavlja ne- presušivo vrelo iz kojeg pozvani i nepozvani crpe materijal za razne publikacije. I dosada se je radilo u arhivu pa su na osnovu sakupljenog materijala izdana naučna djela traj- ne vrijednosti. U pomanjkanju mo- Sućnosti da se pristupi izrađivanju historije Dubrovnika, zasnovane na široj bazi od već poznate historije Engel-Stojanović, naučnici su u bro- šurama, prigodnim izdanjima i ljeto- pisima iznosili razne poglede i doga- đaje iz prošlosti Dubrovnika, Nema sumnje da svi ovi radovi predsta- vljaju pripremnu etapu ida su u osnovnim linijama osvjetlili mnoge značajnije momente iz dubrovačke prošlosti. U posljednje vrijeme javljaju se u dnevnoj štampi novinski članci, ko- jima je izgleda namjera da upoznaju široke mase sa životom nekadašnjeg Dubrovnika. Jesu li dubrovčani ži- vjeli moralnim životom i jeli njihov način života sličan savremenom zuondenskom = životu? = Priznajemo, tema je interesantna. Moralni život jedne sredine ne može se odvojiti od kulturnog i ekonomskog života, jer međusobno povezani čine cjelinu. Prikazujući moralni život nekada- šnjeg Dubrovnika, može li se preći preko mnogobrojnih, upravo divnih primjera altruizma, i okrenuti gla- vu spomenicima koji još i danas go- vore o samaritanskom osjećaju mi- nulih generacija? Gdje su u materija- lističkom shvaćanju i epikurejskom raspoloženju nestale plejade dubrov- čana i konačno ima li njihovim ime- nima mjesta kad je riječ o načinu ži- vcta izumrlog Dubrovnika, U starom Dubrovniku bilo je ne- moralnih pojava. Republika se je uz pomoć vjere borila protiv ovih zala, svijesna da nemoralan život podriva temelje obitelji i zajednice. Bilo je i razuzdane mladeži, naročito među plemstvom, ali se je vrlo često znalo dogoditi da su se baš iz redova ove mladeži regrutirali dobri državljani, koji su u kritičnom času sve žrtvo- vali za sreću i spas Dubrovnika. Nije nam namjera da se upuštamo u polemiku sa nekim skorojevićima koji nemaju sreće da u prošlosti Du- brovnika naiđu na primjere poučne i odgojne za današnje naraštaje. Ne znamo samo imaju li ovi no- vinski šlageri pretenziju naučnih radova, jer ako imaju, onda se mora posumnjati u iskrenost na- mjera. Možda se ovi članci nebi jednakim uživanjem čitali kad bi bili zamijenjeni primjerima iz svijetlih stranica dubrovačke prošlosti, a njih je toliko mnogo da se teško mo- . $u zasjeniti novinskim člancima o epikurejskom = raspoloženju Dubrovnika. Razuzdanost i nemoralan život predstraža je propadanja svake dr- žave. Dubrovnik se je kroz vjekove održao. Našoj zajednici ostavio je kulturne kapitale trajne vrijednosti. starog U mnogim prigodama zajednica se je poslužila Dubrovnikom kao kultur- nom legitimacijom. Znači da je u Dubrovniku bilo i mnogo dobra po- red razuzdane mladeži i nemoralnog života i da nemoral nije po svojoj snazi predstavljao osnovnu liniju obi- teljskog 1 društvenog života. Posjetiocima arhiva potrebni su saobraćajci. PERS VEEN ZETE VIJU NSI ENTE VIZE PRVE OSOVI Interes stranog svijeta za zimsku sezonu — U posljednje vrijeme za- paža se sve veći interes stranog tu- rističkog svijeta za Dubrovnik kao zimsko boravište turističke publike. Ovaj interes povlači za sobom oba- veze a prije svega. i veliku mjeru opreza. i Namjera nam je da za sada samo upozorimo interesirane krugove na ovu pojavu, dok ćemo drugom prili- kom donijeti detaljnije razrađeni problem o razvoju zimskog turizma. Prvi početci našeg turixma prije rata bili su upućeni na zimsku sezo- nu. Nagli obrat doveo nam je strance preko ljeta a Dubrovniku nametnuo obaveze da se postepeno izgradi kao ljetovalište. I tu ima još mnogo nedo- stataka zasjenjenih ljepota prirode, suncem i morem, koji doista dopri- našaju da se preko ovih nedostataka lakše prolazi. Međutim Dubrovnik zo boravak gosti preko zime nema ni cno što ima ljeti. Ne može se ravno- dušno prelaziti preko najelementar- nijeg kad se ima još u vidu da zimski gosti pripadaju društvenoj klasi viso- kcg životnog standarda. Bilo bi uputno da pozvani faktori unaprijed upozore stranu publiku na komfor i razonodu, kojom Dubrovnik raspolaže preko zime. Tako bi se iz- bjegla razočaranja, a razočarani g0- sti nalaze negativnosti i ondje, .gdje ih stvarno nema, Bolje je nekoliko sezona pustiti da ostanu neiskorišćene, nego se zava- rati sa časovitim koristima, koje, bi još za dugi niz godina onemogućile razvoj turizma preko zime. Dubrovnik ima uslove da pored ljetovališta postane i zimovalište, ali reklami treba da predhode mnoge predradnje, koje će je opravdati. Sirite »Dubravu«