panilizmu ske žale onoj istoj zajedmici, su kroz vjekove pripadali, Dubrov- POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU | Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena 1.— Uprava i adm. Dubrovnik dinar God IV Dubrovnik, 18 Siječnja 1936 Pod ovim naslovom pojavio se je u splitskom »Novom Dobu« članak, značajan i po sadržaju i po vreme- nu kad je objavljen. Možemo biti za- dovoljni da je glas došao iz splitske sredine, koja je svijesna kulturnih tekovina Dubrovnika i njegove dalj- nje uloge u budućnosti. Pisac zago- vara likvidaciju i stišavanje rezbješnjelog kampanilizma između Dubrovnika 1 Splita, koji je danas s pravom ponosan u ulozi glavnog grada Dalmacije. Možda je baš ova uloga u prigodnim, pogrešno tuma- čenim dogođajima, neopravdano iza- zivala u dubrovačkoj sredini osjećaj zapostavljenog, pa je i to doprinosi- lo raspirivanju kampanilizma. Me- đutim, pozornom posmatraču ovih odnosa ne smije ostati nuzapažena činjenica, da svaki od ovih dvaju gradova ima i zasebnu ulogu, odre- đenu raznim . okolnostima, a u pr- vom redu geografskim položajem. Dubrovnik je u poratnoj kulturnoj i gospodarskoj borbi često kroz kam- panilizam tražio riješenje sudbine, koja ga je nemilosrdno vodila poni- žavajućoj degradaciji. Ali dubrova- čki kampanilizam, mislimo na kam- panilizam diktiran potrebama Du- brovnika, mije uperio oštrice prama Splitu, jer sa te strane nijesu nika- da bile ugrožene kulturne tekovine Dubrovnika. Postoji, dakle, jedan drugi kampanilizem čigovu likvida- ciju zagovara pisac = spomenutog članka. Ovaj je kampanilizam umjet- no podržavan. Njegovi tverci nijesu znali tačno razlikovati osjećaje lo- kalnog patriotizma od hrvatskog narodnog osjećaja, vjerujući da se ova dva pojma međusobne isključu- ju. Međutim vrijeme je i ovdje mno- $ima služilo za pouku. Manifestacije lokalnog patriotizma i presnuća no- vih generacija Dubrovnika neće us- tuknuti pred hrvatskim osjećajem, jer se međusobno upopunjeni kreću jednim jedinim putem, koji vodi pre- ko Splita u Zagreb. Lokalni patrioti- zam ima i nadalje uslove života, dok je umjetno podržavanom kam- zauvijek odzvonilo. I Split i Dubrovnik u kolu ostalih dal- matinskih..gradova ponovno se jav- ljatu kao vijesnici velikog narodnog Pokreta, čuvajući budno dalmatin- kojoj nik i Split su jedno, jer im je jedna bratska i nerazdjeljiva sudbina.“ Kroz oba starodrevna grada stru- ši odmjerenim ritmom navrela krv hrvatskog seljačkog pokreta, nala- Zeči na žarištima klasične kulture Ovih gradova nove poticaje u obna- miz godina držala u zabludu, vljanju duhovne veze sela dom. sa gra- Pit će još onih, koji ovo neće ra- zumjet. Ako im dođe suluda pomi- sao, da pokušaju novim intrisama poremetiti jednodušnost hrvatskih dalmatinskih gradova, treba unapri- jed da znadu, da će im plaćenički posao ostati bez rezultata. Iskustva su bila i previše teška i krvava da bi intrige u bilo kojoj formi mogle srušiti zgradu narodnih ideala. Neće nas iznenaditi ni razni profesionalni mistifikatori povjesnih dogođaja, jer ina to smo posljednjih godina navi- kli, Znat ćemo, dakle, resgirati na sve, pa i na ono što bi nam se pri- godno serviralo sa stanovite strane, koja ni u Bulatovoj pobjedi u općin- skim izborima Splita prije pedeset godina nije htjela da vidi na hrvatske narodne misli. Kolo Bulata, Čingrije, Klaića, Su- pila, Trumbića i ostalih dalmatin- skih Hrvata ponovno je Zzaiugralo no- vim snagama i novim nadama, koje su sažete u znaku jedne misli Splita i Dubrovnika. Hvala soso. Dru Kru- noslavu Bego, piscu članka, jer nam je dao povoda da iznoseći davno sa- zrelu misao, pozdravimo sa jednako toplim i iskrenim osjećajima Split i splitske Hrvate. Politička izjava r. Vlatka Mačeka Dr. Vlatko Maček je primio dopi- snika lista »Orač« koji izlazi u Kra- Sujevcu i dao mu slijedeću političku izjavu: »Pozdravite mi od srca srbijanske seljake pa im recite ovo: Od navijek sam bio uvjeren da do Pravog sporazuma između Hrvata i Srba može doći tek onda, kada na jednoj i na drugoj strani bude odlu- čivalo seljaštvo. Seljak po samoj naravi stvari nema računa da bude imperijalista il: hegemonista, to jest da njegov narod vlada: nad drugim narodom ili da drugi narod izrablju- je. On, naime, nema od toga baš ni- kakve koristi. Seljak živi i napredu- je samo o svom znoju i svejim žulje- vima t. j. o blagoslovu kojt mu pu- tem svoje službenice — prirode daje Gospod Bog. I zato se ne ćudim, da je danas srpski seljak, prvzreo go- spodsku lukavštinu, koja ga je cijeli da. su mu Hrvati neprijatelji. Srpski seljak danas dobrim. dijelom. uviđa, a ako Bog da uvidit će to u kratko vrije- me i cijeli srpski seljački narod, da Jedino kao optći narodni pokret bivša H. S. S. ostvarit će narodne ciljeve Hrvatskom radništvu U posljednje je vrijeme aktuelno pitenje hrvatskog radništva sa biv- šem HSS. Vodstvo bivše HSS zau- zelo je u ovom pitanju jedimo isprav- no gledište. Ono je u okviru pokre- ila dra Vladka Mačeka osnovalo »Hrvatski radnički strukovsi savez«. Ova organizacija, imajući u vidu op- će narodne interese, brine se i u bu- duće brinut će se još više za zaštitu materijalnih interesa radništva. Mi- sao je dakle, da se izbjegne kolidi- ranju posebnih radničkih klasnih in- teresa s općim narodnim potrebama i ciljevima. Pri tome se ostavlja rad- ništvu veoma široko polje, da zastu- Pa svoje posebne interese. U pokre- tu, kakav je. ovaj dra Mačeka u ko- jem su zastupani svi staleći i klase naroda, nije moguće naći bolje i uspješnije rješenje za posebne ma- terijalne interese radništva. Uz to će radnici svakako u okviru pokreta dra Vladka Mačka moći Zastupati svoje interese, nego da su organizovani kao posebna politička organizacija. U ovom pogledu hrvat- skom radništvu može biti vd ne ma- le pouke iskustvo, koje je proživje- lo sa raznim radničkim organizacija- ma, koje su kod nas postojale na- kon 1918. Među ove spada i bivša jugoslavenska socijalistička stranka, na čijoj se uspostavi. uprezvo radi, Hrvatsko radništvo u ovim organiza- cijama nije uspjelo zaštiti svoje inte- Tese i uz to je bilo vođeno uvijek od ljudi, koji nisu nikli iz njegove sre- dine, Kao dio općeg narodnog pokreta dra Mačka, hrvatsko radništvo je i imuno od eventualnih pokušaja ob- jede, da je komunističko. No i opća narodna dužnost nameće u današ- njem vremenu radništvu, da bude u se Hrvati, boreći se za svoju politi- čku slobodu i boreći se za -seljačko pravo, bore isto tako i' zu slobodu, te seljačko i ljudsko pravo svoje srp- ske seljačke braće, Jest, mi se bori- mo za slobodnu Hrvatsku, ali se is- todobno borimo i za seljačku Hrvat- sku. Uz seljačku Hrvatsku, neće mo- ći postojati zelenaštvo u Jugoslaviji nego će morati i u Srbiji seljački iz- rabljivači da prepuste vlast narodu, što u Srbiji kao 4 u Hrvatskoj, — znači seljaštvu. Između se! jačke Hr- vatske i seljačke Srbije ne može biti obada spora, a kamo li sukoba«, Sve. uspješnije. pokretu dra Vladka Mačeka, Radni- štvo nije neka posebna, iznimna gra- na u narodu. I ono mora svoje drža- nje saobraziti općim narodnim inte- resima. Narodna zajednica dužna je štiti pojedinačne interese njenih gra- na, no ove moraju voditi računa i o zajedničkim narodnim interesima, a ne samo o svojim staleškim ili klas- | nim. Jedino se tako postizava po- trebna skladnost interesa između po- jedinih grana zajednice i cjeline. To je ujedno i najuspješniji način, osobi- to u današnjim vremenima, da se promiču pojedinačni interesi. Na. koncu u našem specijalnom slučaju i brojčani omjer radništva prema dru- sim staležima, a Ej ka se- ljaštvu upućuje wredrike,-da buda u općoj narodnoj g Jer po svom broju radništvo nebi moglo za dogledno vrijeme uspješno štiti svo- je pojedinačne interese, kad bi na- stupalo politički kao posebna klasna organizacija. Uz to takav politički rad izaziva nužno otpor drugih na- rodnih grana, jer vide s pravom, da: su ugroženi njihovi osnovni interesi. No kad radništvo pristupa pokretu dra Mačeka, ono mora biti svijesno, da to čini kao dio narodne zajedni- ce, a ne kao odvojena klasa. Zato su. pogrešna shvaćanja, koja se pojav- ljuju tu.i tamo kao da radništvo stu- panjem u pokret dra Mačeka stvara neki seljačko-radnički front. Protiv toga su odlučno ustali prvaci HSS, kao: na primjer prilikom proslave 100-godišnjice hrvatske himne u Splitu, Tada se od ljudi izvan pokre- ta dra Mačeka pokušalo iskoristiti ovu proslavu za manifestaciju »se- ljačko-radničkog fronta«. Nošeni su napisi u tom duhu. No izaslanik dra Vlatka Mačeka, prof. Jelašić, nalo- žio je, da se odstrane takvi natpisi 1 jesno i nedvoumno naglasio, da unu- tar pokreta dra Vlatka Mačeka ne može postojati nikakav posebni rad- ničko-seljački front i da je dr. Ma- ček uopće protiv takovih frontova. Trebalo je dakle pretpostaviti, da je time ovo pitanje raščišćenv. No nije tako. Ima stanoviti broj ljudi, kojima iz raznih pobuda i zbog rasnih cilje- va ide u račun, da propagiraju stva- ranje nekog seljačko-radničkog fron- tai i uopće da naglašuju neku diferen- ciju između seljaka i radnika s jedne te “drugih hrvatskih staleža i klasa s druge strana Ta je propaganda u