panilizmu

ske žale onoj istoj zajedmici,
su kroz vjekove pripadali, Dubrov-

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU |







Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ
Izlazi dva puta mjesečno
Cijena 1.—
Uprava i adm. Dubrovnik

dinar



















God IV





Dubrovnik, 18 Siječnja 1936

















Pod ovim naslovom pojavio se je
u splitskom »Novom Dobu« članak,
značajan i po sadržaju i po vreme-
nu kad je objavljen. Možemo biti za-
dovoljni da je glas došao iz splitske
sredine, koja je svijesna kulturnih
tekovina Dubrovnika i njegove dalj-
nje uloge u budućnosti. Pisac zago-
vara likvidaciju i stišavanje
rezbješnjelog  kampanilizma između
Dubrovnika 1 Splita, koji je danas
s pravom ponosan u ulozi glavnog
grada Dalmacije. Možda je baš ova
uloga u prigodnim, pogrešno tuma-
čenim dogođajima, neopravdano iza-
zivala u dubrovačkoj sredini osjećaj
zapostavljenog, pa je i to doprinosi-
lo raspirivanju kampanilizma.  Me-
đutim, pozornom posmatraču ovih
odnosa ne smije ostati nuzapažena
činjenica, da svaki od ovih dvaju
gradova ima i zasebnu ulogu, odre-
đenu raznim . okolnostima, a u pr-
vom redu geografskim položajem.
Dubrovnik je u poratnoj kulturnoj i
gospodarskoj borbi često kroz kam-
panilizam tražio riješenje sudbine,
koja ga je nemilosrdno vodila poni-
žavajućoj degradaciji. Ali dubrova-
čki kampanilizam, mislimo na kam-
panilizam diktiran potrebama  Du-
brovnika, mije uperio oštrice prama
Splitu, jer sa te strane nijesu nika-
da bile ugrožene kulturne tekovine

Dubrovnika. Postoji, dakle, jedan
drugi kampanilizem čigovu likvida-
ciju zagovara pisac = spomenutog

članka. Ovaj je kampanilizam umjet-
no podržavan. Njegovi tverci nijesu
znali tačno razlikovati osjećaje lo-
kalnog  patriotizma od hrvatskog
narodnog osjećaja, vjerujući da se
ova dva pojma međusobne isključu-
ju. Međutim vrijeme je i ovdje mno-
$ima služilo za pouku. Manifestacije
lokalnog patriotizma i presnuća no-
vih generacija Dubrovnika neće us-
tuknuti pred hrvatskim osjećajem,
jer se međusobno upopunjeni kreću
jednim jedinim putem, koji vodi pre-
ko Splita u Zagreb. Lokalni patrioti-
zam ima i nadalje uslove života,
dok je umjetno podržavanom kam-
zauvijek odzvonilo. I
Split i Dubrovnik u kolu ostalih dal-

matinskih..gradova ponovno se jav-

ljatu kao vijesnici velikog narodnog
Pokreta, čuvajući budno dalmatin-
kojoj

nik i Split su jedno, jer im je jedna
bratska i nerazdjeljiva sudbina.“
Kroz oba starodrevna grada stru-

ši odmjerenim ritmom navrela krv

hrvatskog seljačkog pokreta, nala-

Zeči na žarištima klasične kulture

Ovih gradova nove poticaje u obna-

miz godina držala u zabludu,

vljanju duhovne veze sela
dom.



sa  gra-

Pit će još onih, koji ovo neće ra-
zumjet. Ako im dođe suluda pomi-
sao, da pokušaju novim  intrisama
poremetiti jednodušnost hrvatskih
dalmatinskih gradova, treba unapri-
jed da znadu, da će im plaćenički
posao ostati bez rezultata. Iskustva

su bila i previše teška i krvava da

bi intrige u bilo kojoj formi mogle
srušiti zgradu narodnih ideala. Neće
nas iznenaditi ni razni profesionalni
mistifikatori povjesnih dogođaja, jer
ina to smo posljednjih godina navi-
kli, Znat ćemo, dakle, resgirati na
sve, pa i na ono što bi nam se pri-
godno serviralo sa stanovite strane,
koja ni u Bulatovoj pobjedi u općin-
skim izborima Splita prije pedeset
godina nije htjela da vidi na
hrvatske narodne misli.

Kolo Bulata, Čingrije, Klaića, Su-
pila, Trumbića i ostalih dalmatin-
skih Hrvata ponovno je Zzaiugralo no-
vim snagama i novim nadama, koje
su sažete u znaku jedne misli Splita
i Dubrovnika. Hvala soso. Dru Kru-
noslavu Bego, piscu članka, jer nam
je dao povoda da iznoseći davno sa-
zrelu misao, pozdravimo sa jednako
toplim i iskrenim osjećajima Split i
splitske Hrvate.





Politička izjava
r. Vlatka Mačeka

Dr. Vlatko Maček je primio dopi-
snika lista »Orač« koji izlazi u Kra-
Sujevcu i dao mu slijedeću političku
izjavu:

»Pozdravite mi od srca srbijanske
seljake pa im recite ovo:

Od navijek sam bio uvjeren da do
Pravog sporazuma između Hrvata i
Srba može doći tek onda, kada na
jednoj i na drugoj strani bude odlu-
čivalo seljaštvo. Seljak po samoj
naravi stvari nema računa da bude



imperijalista il: hegemonista, to jest
da njegov narod vlada: nad drugim

narodom ili da drugi narod izrablju-
je. On, naime, nema od toga baš ni-
kakve koristi. Seljak živi i napredu-
je samo o svom znoju i svejim žulje-
vima t. j. o blagoslovu kojt mu pu-
tem svoje službenice — prirode daje
Gospod Bog. I zato se ne ćudim, da
je danas srpski seljak, prvzreo go-
spodsku lukavštinu, koja ga je cijeli
da. su
mu Hrvati neprijatelji. Srpski seljak
danas dobrim. dijelom. uviđa, a ako

Bog da uvidit će to u kratko vrije-
me i cijeli srpski seljački narod, da

Jedino kao optći

narodni

pokret bivša H. S. S. ostvarit
će narodne ciljeve

Hrvatskom radništvu

U posljednje je vrijeme aktuelno
pitenje hrvatskog radništva sa biv-
šem HSS. Vodstvo bivše HSS zau-
zelo je u ovom pitanju jedimo isprav-
no gledište. Ono je u okviru pokre-
ila dra Vladka Mačeka osnovalo
»Hrvatski radnički strukovsi savez«.
Ova organizacija, imajući u vidu op-
će narodne interese, brine se i u bu-
duće brinut će se još više za zaštitu
materijalnih interesa radništva. Mi-
sao je dakle, da se izbjegne kolidi-
ranju posebnih radničkih klasnih in-
teresa s općim narodnim potrebama
i ciljevima. Pri tome se ostavlja rad-
ništvu veoma široko polje, da zastu-
Pa svoje posebne interese. U pokre-
tu, kakav je. ovaj dra Mačeka u ko-
jem su zastupani svi staleći i
klase naroda, nije moguće naći bolje
i uspješnije rješenje za posebne ma-
terijalne interese radništva. Uz to
će radnici svakako u okviru pokreta
dra Vladka Mačka moći
Zastupati svoje interese, nego da su
organizovani kao posebna politička
organizacija. U ovom pogledu hrvat-
skom radništvu može biti vd ne ma-
le pouke iskustvo, koje je proživje-
lo sa raznim radničkim organizacija-
ma, koje su kod nas postojale na-
kon 1918. Među ove spada i bivša
jugoslavenska socijalistička stranka,
na čijoj se uspostavi. uprezvo radi,
Hrvatsko radništvo u ovim organiza-
cijama nije uspjelo zaštiti svoje inte-
Tese i uz to je bilo vođeno uvijek od
ljudi, koji nisu nikli iz njegove sre-
dine,

Kao dio općeg narodnog pokreta
dra Mačka, hrvatsko radništvo je i
imuno od eventualnih pokušaja ob-
jede, da je komunističko. No i opća
narodna dužnost nameće u današ-
njem vremenu radništvu, da bude u



se Hrvati, boreći se za svoju politi-

čku slobodu i boreći se za -seljačko
pravo, bore isto tako i' zu slobodu,
te seljačko i ljudsko pravo svoje srp-
ske seljačke braće, Jest, mi se bori-
mo za slobodnu Hrvatsku, ali se is-

todobno borimo i za seljačku Hrvat-
sku. Uz seljačku Hrvatsku, neće mo-

ći postojati zelenaštvo u Jugoslaviji

nego će morati i u Srbiji seljački iz-
rabljivači da prepuste vlast narodu,
što u Srbiji kao 4 u Hrvatskoj, —

znači seljaštvu. Između se! jačke Hr-
vatske i seljačke Srbije ne može biti
obada spora, a kamo li sukoba«,

Sve.

uspješnije.

pokretu dra Vladka Mačeka, Radni-
štvo nije neka posebna, iznimna gra-
na u narodu. I ono mora svoje drža-

nje saobraziti općim narodnim inte-

resima. Narodna zajednica dužna je
štiti pojedinačne interese njenih gra-
na, no ove moraju voditi računa i o
zajedničkim narodnim interesima, a
ne samo o svojim staleškim ili klas- |
nim. Jedino se tako postizava po-
trebna skladnost interesa između po-
jedinih grana zajednice i cjeline. To
je ujedno i najuspješniji način, osobi-
to u današnjim vremenima, da se
promiču pojedinačni interesi. Na.
koncu u našem specijalnom slučaju i
brojčani omjer radništva prema dru-
sim staležima, a Ej ka se-
ljaštvu upućuje wredrike,-da buda u
općoj narodnoj g Jer po
svom broju radništvo nebi moglo za
dogledno vrijeme uspješno štiti svo-
je pojedinačne interese, kad bi na-
stupalo politički kao posebna klasna
organizacija. Uz to takav politički
rad izaziva nužno otpor drugih na-
rodnih grana, jer vide s pravom, da:
su ugroženi njihovi osnovni interesi.
No kad radništvo pristupa pokretu
dra Mačeka, ono mora biti svijesno,
da to čini kao dio narodne zajedni-
ce, a ne kao odvojena klasa. Zato su.
pogrešna shvaćanja, koja se  pojav-
ljuju tu.i tamo kao da radništvo stu-
panjem u pokret dra Mačeka stvara
neki seljačko-radnički front. Protiv
toga su odlučno ustali prvaci HSS,
kao: na primjer prilikom proslave
100-godišnjice hrvatske himne u
Splitu, Tada se od ljudi izvan pokre-
ta dra Mačeka pokušalo iskoristiti
ovu proslavu za manifestaciju »se-
ljačko-radničkog fronta«. Nošeni su
napisi u tom duhu. No izaslanik dra
Vlatka Mačeka, prof. Jelašić, nalo-
žio je, da se odstrane takvi natpisi 1
jesno i nedvoumno naglasio, da unu-

tar pokreta dra Vlatka Mačeka ne

može postojati nikakav posebni rad-
ničko-seljački front i da je dr. Ma-
ček uopće protiv takovih frontova.
Trebalo je dakle pretpostaviti, da je
time ovo pitanje raščišćenv. No nije
tako. Ima stanoviti broj ljudi, kojima
iz raznih pobuda i zbog rasnih cilje-
va ide u račun, da propagiraju stva-
ranje nekog seljačko-radničkog fron-

tai i uopće da naglašuju neku diferen-
ciju između seljaka i radnika s jedne

te “drugih hrvatskih

staleža i klasa
s druge strana Ta je propaganda u