diče liki. inih riječi |koje su vrlo aktuelne za naša vre- Imena, Prenosimo neka i mjesta: »..... CIJENA 1 DINAR ubrava God. /V Dubrovnik, 4 Srdhja.. 1936 BESS »Hrvatski Dnevnik« donio je, u svom prvom broju, nekoliko uvod- od Dr. Vlatka Mačeka, značajnija nu uza sve to ostaje nacionalizam tek pusta forma, ako nema nikakve sadržine, t. j. ako ta iorma nije zato tu, da ostvaruje ide- | ale pravice među ljudima, koja se danas naziva socijalnom pravicom«. ... »Rekoh da se traže novi putevi, a obično se prelazi preko onoga što je najvažnije, a to je ČOVJEK, Po- stavljaju se razne ideje, koje kona- čno služe same sebi. Nastoji se pro- vesti ih pod svaku cijenu, pa i pod cijenu da čovječanstvo njima robu- je. A hrvatska narodna politika ne- će tim putem. Neće ni tuđe ni do- maće samovolje — bilo pod imenom bolješevizma ili. fašizma. — - Jedno i drugo je i opet zlo, jer ne samo što širokim slojevima naroda, dakle na- e "80, što je još žalosnij ije, pogažena je Zona misao, radi koje su misli pro: | pau već rijeke krvi i suza — mi- ao slobode«, Belišoteami i fašizam koji, Pravci su svojom tobožnjom modernosti, vjerujući slijepo u današnje krilati- ce o bankrotu demokracije ili o ne- izbježivoj i nužnoj pobjedi proletari- jata, vide u boljševizmu ili fašizmu jedini put spasenja. čovječanstvo. Pvljševizam obećava raj zemaljski ostvarenjem socijalde pravde, ukidanjem klasa i stvaranjem »novosa čovjeka«.. I to je baš ono što najviše privlači pod- jarmljene i potlačene danušnjim so- cijalnim poretkom. Ali samo mas- kom čovječnosti sakriva svoje pra- vo lice ova čisto nečovječna nauka. Kako da stvori novoga čovjeka pravac koji poriče sve što je čovje- čansko, koji poriče i srce, i um, i ro- doljublje, i religiju, i obitelj, i tradi- Ciju — koji poriče, u jednu Sve ono što čovjeka čini čovjekom? “Boljševizam priznaje samo jednu ljudsku vrijednost — ekonomsku, Svi znamo da čovjek treba da jede “ako hoće da živi; ali — i to je ono Elavno, — zar je čovjek — čovjek Po jedinom i golom nagonu samo- Cdržania?. Kako boljševizam nema. đani uživaju više slobode i imaju vi- drugog stajališta u promatranju svi- še prilike da budu odgovorni za svo- "je čine. Država, “svoje vlastito područje jeta 1 života do ekonomskug, njegov Stav može da bude samo. stav. mrž- nje prema svemu što ne pripada nje- Sovoj ekonomskoj klasi, 1 to mržnje do istrage, Čovjek i čovjećanski os- rodu kao cjelini, nije pomeženo, ne-_ djeluju na fantaziju neiskusnih. Ovi, . djetinjskijim Međutim, ni boljševizam ni faši- Z zam nijesu u mogućnosti da smire i usreće riječ, a vaju jedno očajno primitivno sastavljena jećaji nijesu mu i ne mogu da mu budu poznati. Boljševici i prijatelji boljševika odgovaraju na ove optu- žbe da su one »buržujske« izmišljo- tine. Ali okrutnosti i zvijerstva bolj- ševičke revolucije u Rusiji nijesu drugo do logične posljedice boljševi- čke nauke koja, stavljajući se na is- ključivo ekonomsko gledište, nužno se odriče čovječanske solidarnosti i čovječanskog milosrđa. Jednako je i s fašizmom. Kao što je boljševizam isključivo klasno sta- novište, tako je nacionalističko gledište: boljševizam propovijeda klasnu mržnju, a faši- zam nacionalnu mržnju. I u tome se fašizam isključivo ova dva pravca, inače _nepomirljivi neprijatelji, dodiruju: u propovjeda- nju mržnje. To nije nikakvo čudo; i boljševizam i fašizam nikli su iz is- tog shvaćanja, iz čanskoga. Ni boljševizam ni fašizam ne gledaju čovjeka u čovjeku, nego su pravca nja, te je shvatljivo da će ih čovje- čanstvo jednog dana izbaciti iz svo- ga organizma, kao što zdravo tijelo izbacuje i uništava, svojom vlasti- tom snagom, otrovne klice bolesti, Dobro kaže jedan savremeni držav- nik i pisac da se današnji ultrana- cionalizmi slažu sa najstarijim i naj- shvaćanjima _ primitiv- nih plemena, ed kojih je svako sebe smatralo izabranim narodom, i kao što nijedno primitivno pleme nije moglo da se održi, tako će i pretje- .rani nacionalizmi sadašnjice doživje- ti slom, jer svuda izazivaju nezado- voljstvo, neprijateljstvo i utpor. I boljševizam i fašizam su dikta- ture, a diktature bile su, jesu i bit će uvijek jednake, u svom početku, u svom razvitku i u svom svršetku. Jedan pisac kaže da su diktatori naj- manje originalne ličnosti u historiji. Oni osnivaju svoje zakonske fikcije na jednoj himeri koja je stara kao svijet: na ličnoj .moći, 1 upotreblj a- sred- Država — nastavlja taj apstrakcija. Ona je od građana, te ona ne može da bude nego. rezultanta mo- ralne vrijednosti svojih građana. Stoga je država jača u kuliko gra- stvo: silu, pisac — nije bez sumnje, ima djelovanja. Ali ima jedna sveta granica, granica individualnih sloboda, koje su glav- no vrelo državne životnosti. Ako dr- poricanja čovje- žava prekorači ovu granicu, ona osuđuje samu sebe na neplodnost, te gubi svaku pokretnost, svaki di- namizam, svaki dodir s narodom. Ona nije više emanacija zemlje, ne može više da stvori atmoslieru pode- snu za razvijanje, za iskorišćavanje svojih najboljih građana; ove gura u opoziciju, te mora da se služi s ma- nje dostojnim. Takova država na kraju nije drugo nego slijepa maši- , koja potiskuje, tišti i krši sve što je slobodno, životareći do ono- ga dana kad pogiba od smrti koju je sebi zadala vlastitim rukama. Dr. Mačeka ovu užarenu I zato gornje riječi padaju kao melem u atmosferu mržnje i mahnitanja. Svo- jim izričitim suprostavljanjem čovje- ka i njegove slobode nečovječnim diktaturama komunizma i ultrana- cionalizma, on se oslanja na zdrave i čvrste temelje demokratskog na- cionalizma. Što će čovjeku sva bla- u ispovijedanju uvjerenja i osjećaja? Što će mu sve slave i triumfi pobjeda, ako je spu- tan u svom čovječanskom dostojan- stvu? U diktaturama čovjek mora. da misli onako kako diktatori sle, da vjeruje ono što diktatori vje- ruju, da radi ono što diktatori ho- će. I neka se usudi, da znajući da je nešto bijelo, ustvrdi da je to bijelo ane crno kako. diktatori hoće — nema mu opstanka u takovoj državi, i čak mu je, osobito u boljševičkoj diktaturi, i život ugrožen. I to sve u ime »novoga čovjeka«! A je li čo- vjek. — čovjek, ako ne smije da mi- sli, vjeruje i djeluje. onako. kako mu diktira njegovo najunutrašnjije biće? Dr. Vladko Maček ovako shvaća seljaka: »Selo je izazvalo u građan- stvu samo osjećaje neimenštine i neznanja, a zaboravljalo se, da je seljak i njegova okolina jedna or- ganska cjelina, da seljak misli, osje- mi- ća i živi drugačijim životom. U nje- govoj duši nisu još ugasili osjećaji zajedničkog obiteljskog života i me- đusobne pomoći, nije. još nestala vjera u poštenje i ljubav bližnjih, nije još obamrla ljubav mema rod- nom kraju i prirodi, jer se u njego- voj duši nije razvila bjesomučna utakmica za životom punim slati i uživanja, kao u gradu. —- Istina, i seljak je čovjek kao i građanin, ali je razlika u tome, što je seljak, koji živi na svojoj zemlji i pod vedrim nebom bliži Bogu 1 prirodi, i“ pod vječitim dojmom mističnoga svemi- ra, u neprekidnoj religioznosti “i os- jećaju o ovisnosti pojedinca o Bogu, prircdi i svojoj okolini. To osjećanje .svog_ klasnog ili nacionalnog | nepri- ga ovoga svijeta, ako nije slobodan jatelja. Zbog toga | oba “ osuđena. na neminovnu propast, jer su mračne religije mržnje i zatira- Značenje hrvatskog seljačkog pokreta stvara u njegovoj duši sklad i spo- kojstvo i zato seljak neće utrke i borbe za život kako nalazimo u gra- du, već pun smirenosti i ljubavi teži mirnom prirodnom i obiteljskom ži- votu«. : Glavni uzrok duševne krize koja danas vlada svijetom treba tražiti u činjenici što su se kod savremenog ljudstva moždani odijelili od srca. Samo srce može da čuje i osjeti ne- posredno istinske glasove stvarno- sti/kad moždani uskrate posluh sr- cu, oni se povampire. Boljševizam i fašizam vampiri su koji se nijesu ro- dili u jednom čovječanski osjećaj- nom srcu. Otuda poricanje svega svetoga u čovjeku, podizanje mate- rijalnih interesa na vrhovni princip i sotonska mržnja. Hrvatski seljački pokret ispravno je shvatiu put ko- jim treba da krene, te se ubraća se- lu kao nepokvarenom nosiocu čo- vječanskih - vrijednosti. Kroz dah zemlje, koju su natapala_sojim zno- svojih najprisnijih <“ jem pokoljenja i pokoljenje, selo os- jeća neposredno duhove praotaca, njihovu lubav prema rodnom kraju, njihovu vjeru, njihovu prekaljenost u životnoj borbi, njihovu staloženu mudrost i njihovu duboku csjećaj- nost, te je ono, u čvrstoći svojih tra- dicija, imuno protiv doktrina zače- tih u zatrovanim i osjećajno otuplje- lim dušama. Hrvatski seljački po- kret nije i ne može da bude klasni pokret, jer nije osnovan na mržnji, nego na idealima čovječnosti. prav- de i slobode. Hrvatski narod može da bude sretan što je iz njegove sre- dine proizašao takav pokret, koji se osniva na vječnim čovječanskim vrijednostima. Njegova budućnost zato potpuno sićurna. |... Zračna veza Beograd — Sarajevo —Dubrovnik Društvo »Aeroput« uvelo je sa 1 srpnja stalnu avionsku“ vezu između Beograda i Dubrovnika (preko Sarajeva), koja saobra- ća svakog dana osim nedjelje. Prema lijepo opremljenom prospektu, koji je izdan za tu prugu, avioni polaze iz Beograda u 4/4 sa- ta popodne, stižu u Sarajevo u 5%, kreću za Dubrovnik u 6 sali, a u Dubrovnik do- laze u 7 sati na večer, Polazak iz Dubrov- ' nika je u 6,20 izjutra, doazak u Sarajevo u 7.29, polazak u 7.35, a dolazak u Beograd u 8.50 sati, Vožnja Dubrovnik-Sarajevo tra- z prema tome _1 sat, a zapada Din, 209, dok ožnja Sarajevo-Beograd traje 1!h sata, a nun Din, 300, Cijena za vožnju Dubrov- nik-Beograd zapada Din. 500, vačkom filijaleam »Putnika« može se Fred dubro- sada često vidjet: lijepi autobus društva »Aers- rut“, koji putnike prevozi do aerodroma. Do sada su sva mjesta u avionu redovito rasprodana,