| Sirana 2

ZR o

DUBROVNIK POD MIKROSKOPOM

O ovoj našoj rubrici

“U rubrici Vašega cij. kota Edu
brovnik pod mikroskopom« iznijeli
ste do sada mnogo umjesnih opaža-
nja, pa Vam kao građanin, koji ima
shvaćanja za iznešene nedostatke,
zahvaljujem da ste pokrenuli pita-
nja, na koja jedva da je tko mislio,
smatrajući možda da se radi “o sitni-
cama, za koje se ne isplati razbijati
glavu. Medutim, upravo po tim »si-
pe: mjeri se prava kultura.

Ja smatram, da je spomenuta ru-
brika u Vašem cij. listu stvarno pra-
vi program rada za ma općinsku

upravu našega grada, da ne bi
smjelo biti gradskog oca, koji je
s pažnjom ne prati. Dubrovnik je
mnogo propustio u najboljim godi-
nama poslije rata, dok su se me sa-
mo kod nas, nego i u incstranstvu,
potpuno preporađali razni gradovi i
Sradići, osobito oni, u kojima je bio
živ promet stranaca, Premda su one
konjukturne godine  žalibože već
prošle, učinjene propuste treba po-
praviti, postepeno, s planom, da se
iz godine u godinu može pratiti na-

predak: i da nam se ne kaže da smo.

zaostali i nehajni prema potrebama
savremenog života i prometa stra-
naca, koji je stalno u porastu.

 ».Parfimirani“ turizam

Nemoguće je vjerovati da se u je-
dnom naskroz turističkom gradu kao
što je Dubrovnik ne može uvesti re-
da u prosipanju smeća. -Trebalo bi
samo: primjernim globama kažnjava-
ti prekršaje postojećih zabrana, pa
bi se već postiglo poštivanje propi-
sa. Ali da bi se moglo udariti globu,
trebalo bi da netko vodi  potrebit
nadzor, da malo obilazi razne pre-
djele, koji su postali izvor smrada,
jer bez toga prijetnja globe ostaje
mrtvo slovo na papiru. To parfimi-
ranje našega turizma ne bi se smje-
lo dalje trpiti. Ima dana, kad je
n, pr. večernja šetnja po Boninovu
Pravi užas, a nije manje strašna ni
šetnja put Žarkovice, Smrad strvine,
najgadnije što se dade zamisliti, širi
se od zaostalog smeća na stotine
metara daleko, Pješaci prolaze sa
rupcima na nosu, neki se vraćaju, a
svi se bez razlike zgražaju. Ako
uživanje u ljepoti naše prirode ima
da bude skopčano uz fizičko gađe-
nje i podražaj na bljuvanje (radi ne-
koliko nesavjesnih pojedinaca, ko-
jima je ugled grada deseta stvar),
onda možemo doživjeti da nam se
s opravdanjem kaže: »Bog je obda-
rio vaš grad ljepotom kakvoj nema
ravne, ali je vaša dužnost da tu lje-
potu učinite pristupačnom stranom
svijetu koji vas posjećuje i troši svoj
novac kod vas, jer bi vam jednog
dana mogao okrenuti leđa«,

i i i e
djevojke također zaposlite u ovoj
akciji,

6.) Javite nam, što mislite, bili se
Ova akcija mogla proširiti i na kosti,

Odmah na posao!

GOSPODARSKA »SLOGA«

A za kaput.

Običaji iz predratne Italije, koje
je Mussolini energično istrijebio, iz
gleda da su »emigrirali« k nama.
Najprije je tu prosjačenje, koje tre-
ba na svaki način suzbiti. Pravih si-
romaha-bijednika malo se vidi. Pro-
sjače većinom djeca, zdravi momci i
žene, vrlo često ljudi, koji inače za-
rađuju, (pa
stranca za kaput«. Prosjake sa tje-
lesnim manama, one, koji prolazni-
cima pokazuju svoje rane ili zakrž-
ljala uda, trebalo bi također mak-
nuti. Taj »dekor« može možda os-
tati još na seoskim proštenjima, gdje
od davnine spada u inventar »der-
neka«, ali u prvom turističkom cen-
tru Jugoslavije nije mu mjesto.

Ne manje štetno je i hvatanje za
kaput od strane osoba, koje to čine

u vršenju svoga zvanja. To je svuda |

po svijetu strogo zabranjeno. Trgov-
61; vodiči stranaca, šoferi, portiri,
nosači, i.druga lica, koja dolaze u
dodir sa strancima, treba da se to-
ga kane, a ako ne pokazuju za to
volje, vlast | je dužna. da tu uvede
reda.

Od svih nabrojenih zvanja šoferi
mi izgledaju najmanje disciplinova-
ni, Tko ima prilike ulaziti u tramvaj

na stanici Pile, više će nego li je-

dnom poslati do djavola naše šofe-
re, koji, na dva-tri metra od svojih
kola, skoro na sred ceste, u vašar-
skim skupinama, smetaju (prolaz
svijetu koji se žuri na tramvaj, nu-

deći glasno svoja kola. Taj način po-

stupka, da se najblaže izrazimo, vr-
lo je primitivan, i štetan za ugled
našega grada. Šoferi svuda u svijetu
sjede u kolima ili stoje uz njih i če-
kaju da putnik dođe k njima, a ne
love ga za kaput. Kad bi se još po-
krenulo i pitanje spoljašnjeg  izgle-
da naših šofera, bilo bi materijala
za pisanje, ali mislim da sam Vam i
ovim uzeo previše prostora, L





RS

Proslava rođendana i
imendana Dr. Vlatka
Mačeka

Dubrovnik zajedno sa svim mjesti-
ma dubrovačkog kotara proslavio je
najveličanstvenije rođendanu i imen-
dan Vođe hrvatskog naroda. Na
svim istaknutim tačkama brda i oba-
le pojedina sela - palila su vatre,
koje su u tihoj noći pružale zadiv-
ljujući prizor.

Manifestaciona povorka u našem
gradu svojom impozantnosti izazva-
la je udivljenje u tolikoj mjeri da je
bila u skoro cijeloj štampi registri-
rana.

Iz skoro svih mjesta dubrovačkog
kotara primili smo opširne izvješta-
je. Njih brojem i opsegom ima toli-
ko, da bi morali list izdati na 12
strana, što nam je nemoguće. Svuđa
je, pa i u našim najmanjim selima,
svečanost bila uspjeli produkt zaje-
dničkih snaga složnog hrvatskog na-
roda. I svuda, u isto vrijeme, tako-
rekuć u jednom ritmu, narod je po-

onako usput »uhvate.

DUBRAVA<

am 57.

Između mnogo gladnih, prvenstvo. je pri- u
palo sitom i dobro situiranom kandidatu

Drama je svršena. Općinsko. vije-

će među šesnaestoricom kandidata

izabralo je za šela novovsnovanog
turističkog | odjela g. Petra Petkovi-
ća, umirovljenog državnog  činovni-
ka, tajnika Ugostiteljske zadruge i

dopisnika peko  zagrebučkih _no-

vina.
Možda se je na
očekivalo, da ćemo se nakon poraza

povući. Ne, jer borbu nijesmo počeli .

iz nekih ličnih interesa, niti smo ple-
dirali da se raspisano mjesto dodijeli
ovom ili onom kandidatu. Ako naše
pisanje nije išlo u prilog g. Petra
Petkovića, to mi nijesmo krivi, već
činjenica da je 6. Petković, blagoda-
reći mnogobrojnim svestranim veza-
ma, bio od prvog momenta najsigur-
niji favorit. To uostalom nijesu krili
ni pojedini  blagoglagoljivi gradski
oci, izrugavajući se obilatom dozom
cinizma intelektualnim proleterima,
koji od raspisanog mjesta nijesu oče-
kivali unosnu platu, već samo koru
kruha. I kad smo podigli svoj glas
da barem jednom od ovih osiguramo
svadgdašnji kruh, sasvim je naravno
đa naše pisanje nije moglo konve-
nirati općinskoj aleansi ni interesi-
ma g. Petra Petkovića, kojeg sa mi-
rovinom, platom i honorarom ne
možemo uvrstiti u red proletera,
Jer smo bili rukovođeni Općim inte-
resima, jer smo željeli i nastojali da
nadanje gladnih ne završi poniže-
njem i ogorčenjem, poraz poslije
borbe, u kojoj je na našoj strani bila
skoro cijela javnost, neće nas ni po-
kolebati ni oslabiti,



protivnoj strani

lidarnosti, da.



Moral je, gospodo Eradski oci, na
našoj strani. Šetate li vi gradskim
ulicama zatvorenih oči? Jeste li
kadgod pomislili od čega i kako
uopće žive naši mladi i sposobni in-
telektualci, koji već godinama čeka-
ju na namještenje? Jeste li. svijesni
da je davno prošla vaša era, kad ste
nakon svršenih. nauka. polazili u si-.
gurna zvanja bez ikakvih poteško-
ća? I konačno, je li se i jedan _ od
vaših kolega nakon svršene mature
morao prihvatiti posla tngovačkog
pomoćnika, ili se natjecati na mje-
sto šefa gradske straže? Ako je
mnogima od vas jednako dobro. kao
i prije ekonomske krize, ue smijete

zaboraviti na one, koji stradaju.

Mjesto pogubne sebičnosti, borimo:
se da se u duši svakog čovjeka raz-
vije osjećaj socijalne soliđarnosti.
Svak treba nešto da žrtvuje u ko-
rist onog, koji ništa nema. A u kon-
kretnom slučaju nijesmo od nikoga
tražili žrtvu, već samo pravedno ri-
ješenje jednog natječaja. Borili smo
se dakle za egzistenciju jednog. od
ove neuposlene vojske, nastojali.
smo apelom na osjećaj socijalne so-
izborom jednog od
ovih neuposlenih barem - ostali
budu utješeni, mjesto razočarani,
kao što su danas.

.U ovoj borbi, možda i protiv svoje
volje, g. Petar Petković je bio samo
predstavnik jednog sistema po ko-
jem pojedinci dobivaju četvrti ili pe-
ti objed, dok drugi nemaju ni kore

svi

kruha.



40 milijuna žena biće zastupano
na kongresu u Dubrovniku

Nekidašnji boravak gđice Anny
Kristić, tajnice »Internacionalne lige
žena« u Londonu bio je u vezi sa
pripremama za međunarodni kon-
$res žena, koji se, kako je to već po-
znato održava u našem gtadu od 28
septembra do 11 oktobra, Radi in-
icrmiranosti naše čitalačke publike
donosimo značajnije podatke o do-
sadašnjem djelovanju ove organiza-
cije, kao i program rada predstoje-
ćeg kongresa.

Internacionalni ženski savez po-
stoji još od god. 1888. Iz Sjedinjenih
država, odakle je potekla inicijativa
Za osnivanjem saveza, tokom godina
rasprostranio je svoje djelovanje
skoro po cijelom svijetu. Danas sa-
vez broji više od 40 milijuna žena —
članova a po nacionalnoj razdiobi
obuhvaća 49 zemalja.

Kogres se održava svake pete go-
dine. Dubrovnik je ne samo prvi
Prue eo AG OPRAO AN O E vea
božnom molitvom prosio od Svevi-
šnjega milost da Vođi hrvatskog na-
roda podijeli dug život i zdravlje da
dokrajči veliko djelo hrvatskog se-
ljačkog preporoda.

Hrvati dubrovačkog kotara pra-
vom se ponose uspjehom ove značaj-
ne narodne proslave,

grad u našoj zemlji, u kojem se odr-
žava ovaj kongres, već i prvi manji
grad u redu milijonskih svjetskih
gradova u kojima je do sada kon-
gres zasijedao. Počast koja je ovim
izborom ukazana našem gradu, do-
lazi nakon uspjelog internacionalnog
kongresa Pen-kluba.

Kazumljiv je interes naše javnosti
za predmet raspravljanja ovogodiš-
njeg kongresa. Ali za hiazliku od
mnogih kongresa, koji se u paradne
svrhe održavaju svake godine, mo-
ramo odmah napomenuti da dnevni
red nije ograničen jednom ili dru-
gom temom, Program obuhvaća sva
životana pitanja, interesujući se je-
dnakom mjerom za položaj žene u
obitelji, kao i za ženu u njenom jav-
nom djelovanju. Štampa,  bioskop,
socialna zaštita žene, jednakost u
prayima pred zakonom, zaštita dje-
ce, umjetničko djelovanje žene, sve
će to biti podijeljeni predmeti pre-
tresanja četrnaest komisija, koje će
otpočeti rad odmah po
otvoru kongresa. I

Ostaje da čekamo dugačku rezo-
luciju obimnog rada. A poslije rezo-
lucije moramo čekati i rezultate koji
će nam pokazati koristi ozbiljnog
rada, potaknutog nastojanjima za

svečanom