| Sirana 2 ZR o DUBROVNIK POD MIKROSKOPOM O ovoj našoj rubrici “U rubrici Vašega cij. kota Edu brovnik pod mikroskopom« iznijeli ste do sada mnogo umjesnih opaža- nja, pa Vam kao građanin, koji ima shvaćanja za iznešene nedostatke, zahvaljujem da ste pokrenuli pita- nja, na koja jedva da je tko mislio, smatrajući možda da se radi “o sitni- cama, za koje se ne isplati razbijati glavu. Medutim, upravo po tim »si- pe: mjeri se prava kultura. Ja smatram, da je spomenuta ru- brika u Vašem cij. listu stvarno pra- vi program rada za ma općinsku upravu našega grada, da ne bi smjelo biti gradskog oca, koji je s pažnjom ne prati. Dubrovnik je mnogo propustio u najboljim godi- nama poslije rata, dok su se me sa- mo kod nas, nego i u incstranstvu, potpuno preporađali razni gradovi i Sradići, osobito oni, u kojima je bio živ promet stranaca, Premda su one konjukturne godine žalibože već prošle, učinjene propuste treba po- praviti, postepeno, s planom, da se iz godine u godinu može pratiti na- predak: i da nam se ne kaže da smo. zaostali i nehajni prema potrebama savremenog života i prometa stra- naca, koji je stalno u porastu. ».Parfimirani“ turizam Nemoguće je vjerovati da se u je- dnom naskroz turističkom gradu kao što je Dubrovnik ne može uvesti re- da u prosipanju smeća. -Trebalo bi samo: primjernim globama kažnjava- ti prekršaje postojećih zabrana, pa bi se već postiglo poštivanje propi- sa. Ali da bi se moglo udariti globu, trebalo bi da netko vodi potrebit nadzor, da malo obilazi razne pre- djele, koji su postali izvor smrada, jer bez toga prijetnja globe ostaje mrtvo slovo na papiru. To parfimi- ranje našega turizma ne bi se smje- lo dalje trpiti. Ima dana, kad je n, pr. večernja šetnja po Boninovu Pravi užas, a nije manje strašna ni šetnja put Žarkovice, Smrad strvine, najgadnije što se dade zamisliti, širi se od zaostalog smeća na stotine metara daleko, Pješaci prolaze sa rupcima na nosu, neki se vraćaju, a svi se bez razlike zgražaju. Ako uživanje u ljepoti naše prirode ima da bude skopčano uz fizičko gađe- nje i podražaj na bljuvanje (radi ne- koliko nesavjesnih pojedinaca, ko- jima je ugled grada deseta stvar), onda možemo doživjeti da nam se s opravdanjem kaže: »Bog je obda- rio vaš grad ljepotom kakvoj nema ravne, ali je vaša dužnost da tu lje- potu učinite pristupačnom stranom svijetu koji vas posjećuje i troši svoj novac kod vas, jer bi vam jednog dana mogao okrenuti leđa«, i i i e djevojke također zaposlite u ovoj akciji, 6.) Javite nam, što mislite, bili se Ova akcija mogla proširiti i na kosti, Odmah na posao! GOSPODARSKA »SLOGA« A za kaput. Običaji iz predratne Italije, koje je Mussolini energično istrijebio, iz gleda da su »emigrirali« k nama. Najprije je tu prosjačenje, koje tre- ba na svaki način suzbiti. Pravih si- romaha-bijednika malo se vidi. Pro- sjače većinom djeca, zdravi momci i žene, vrlo često ljudi, koji inače za- rađuju, (pa stranca za kaput«. Prosjake sa tje- lesnim manama, one, koji prolazni- cima pokazuju svoje rane ili zakrž- ljala uda, trebalo bi također mak- nuti. Taj »dekor« može možda os- tati još na seoskim proštenjima, gdje od davnine spada u inventar »der- neka«, ali u prvom turističkom cen- tru Jugoslavije nije mu mjesto. Ne manje štetno je i hvatanje za kaput od strane osoba, koje to čine u vršenju svoga zvanja. To je svuda | po svijetu strogo zabranjeno. Trgov- 61; vodiči stranaca, šoferi, portiri, nosači, i.druga lica, koja dolaze u dodir sa strancima, treba da se to- ga kane, a ako ne pokazuju za to volje, vlast | je dužna. da tu uvede reda. Od svih nabrojenih zvanja šoferi mi izgledaju najmanje disciplinova- ni, Tko ima prilike ulaziti u tramvaj na stanici Pile, više će nego li je- dnom poslati do djavola naše šofe- re, koji, na dva-tri metra od svojih kola, skoro na sred ceste, u vašar- skim skupinama, smetaju (prolaz svijetu koji se žuri na tramvaj, nu- deći glasno svoja kola. Taj način po- stupka, da se najblaže izrazimo, vr- lo je primitivan, i štetan za ugled našega grada. Šoferi svuda u svijetu sjede u kolima ili stoje uz njih i če- kaju da putnik dođe k njima, a ne love ga za kaput. Kad bi se još po- krenulo i pitanje spoljašnjeg izgle- da naših šofera, bilo bi materijala za pisanje, ali mislim da sam Vam i ovim uzeo previše prostora, L RS Proslava rođendana i imendana Dr. Vlatka Mačeka Dubrovnik zajedno sa svim mjesti- ma dubrovačkog kotara proslavio je najveličanstvenije rođendanu i imen- dan Vođe hrvatskog naroda. Na svim istaknutim tačkama brda i oba- le pojedina sela - palila su vatre, koje su u tihoj noći pružale zadiv- ljujući prizor. Manifestaciona povorka u našem gradu svojom impozantnosti izazva- la je udivljenje u tolikoj mjeri da je bila u skoro cijeloj štampi registri- rana. Iz skoro svih mjesta dubrovačkog kotara primili smo opširne izvješta- je. Njih brojem i opsegom ima toli- ko, da bi morali list izdati na 12 strana, što nam je nemoguće. Svuđa je, pa i u našim najmanjim selima, svečanost bila uspjeli produkt zaje- dničkih snaga složnog hrvatskog na- roda. I svuda, u isto vrijeme, tako- rekuć u jednom ritmu, narod je po- onako usput »uhvate. DUBRAVA< am 57. Između mnogo gladnih, prvenstvo. je pri- u palo sitom i dobro situiranom kandidatu Drama je svršena. Općinsko. vije- će među šesnaestoricom kandidata izabralo je za šela novovsnovanog turističkog | odjela g. Petra Petkovi- ća, umirovljenog državnog činovni- ka, tajnika Ugostiteljske zadruge i dopisnika peko zagrebučkih _no- vina. Možda se je na očekivalo, da ćemo se nakon poraza povući. Ne, jer borbu nijesmo počeli . iz nekih ličnih interesa, niti smo ple- dirali da se raspisano mjesto dodijeli ovom ili onom kandidatu. Ako naše pisanje nije išlo u prilog g. Petra Petkovića, to mi nijesmo krivi, već činjenica da je 6. Petković, blagoda- reći mnogobrojnim svestranim veza- ma, bio od prvog momenta najsigur- niji favorit. To uostalom nijesu krili ni pojedini blagoglagoljivi gradski oci, izrugavajući se obilatom dozom cinizma intelektualnim proleterima, koji od raspisanog mjesta nijesu oče- kivali unosnu platu, već samo koru kruha. I kad smo podigli svoj glas da barem jednom od ovih osiguramo svadgdašnji kruh, sasvim je naravno đa naše pisanje nije moglo konve- nirati općinskoj aleansi ni interesi- ma g. Petra Petkovića, kojeg sa mi- rovinom, platom i honorarom ne možemo uvrstiti u red proletera, Jer smo bili rukovođeni Općim inte- resima, jer smo željeli i nastojali da nadanje gladnih ne završi poniže- njem i ogorčenjem, poraz poslije borbe, u kojoj je na našoj strani bila skoro cijela javnost, neće nas ni po- kolebati ni oslabiti, protivnoj strani lidarnosti, da. Moral je, gospodo Eradski oci, na našoj strani. Šetate li vi gradskim ulicama zatvorenih oči? Jeste li kadgod pomislili od čega i kako uopće žive naši mladi i sposobni in- telektualci, koji već godinama čeka- ju na namještenje? Jeste li. svijesni da je davno prošla vaša era, kad ste nakon svršenih. nauka. polazili u si-. gurna zvanja bez ikakvih poteško- ća? I konačno, je li se i jedan _ od vaših kolega nakon svršene mature morao prihvatiti posla tngovačkog pomoćnika, ili se natjecati na mje- sto šefa gradske straže? Ako je mnogima od vas jednako dobro. kao i prije ekonomske krize, ue smijete zaboraviti na one, koji stradaju. Mjesto pogubne sebičnosti, borimo: se da se u duši svakog čovjeka raz- vije osjećaj socijalne soliđarnosti. Svak treba nešto da žrtvuje u ko- rist onog, koji ništa nema. A u kon- kretnom slučaju nijesmo od nikoga tražili žrtvu, već samo pravedno ri- ješenje jednog natječaja. Borili smo se dakle za egzistenciju jednog. od ove neuposlene vojske, nastojali. smo apelom na osjećaj socijalne so- izborom jednog od ovih neuposlenih barem - ostali budu utješeni, mjesto razočarani, kao što su danas. .U ovoj borbi, možda i protiv svoje volje, g. Petar Petković je bio samo predstavnik jednog sistema po ko- jem pojedinci dobivaju četvrti ili pe- ti objed, dok drugi nemaju ni kore svi kruha. 40 milijuna žena biće zastupano na kongresu u Dubrovniku Nekidašnji boravak gđice Anny Kristić, tajnice »Internacionalne lige žena« u Londonu bio je u vezi sa pripremama za međunarodni kon- $res žena, koji se, kako je to već po- znato održava u našem gtadu od 28 septembra do 11 oktobra, Radi in- icrmiranosti naše čitalačke publike donosimo značajnije podatke o do- sadašnjem djelovanju ove organiza- cije, kao i program rada predstoje- ćeg kongresa. Internacionalni ženski savez po- stoji još od god. 1888. Iz Sjedinjenih država, odakle je potekla inicijativa Za osnivanjem saveza, tokom godina rasprostranio je svoje djelovanje skoro po cijelom svijetu. Danas sa- vez broji više od 40 milijuna žena — članova a po nacionalnoj razdiobi obuhvaća 49 zemalja. Kogres se održava svake pete go- dine. Dubrovnik je ne samo prvi Prue eo AG OPRAO AN O E vea božnom molitvom prosio od Svevi- šnjega milost da Vođi hrvatskog na- roda podijeli dug život i zdravlje da dokrajči veliko djelo hrvatskog se- ljačkog preporoda. Hrvati dubrovačkog kotara pra- vom se ponose uspjehom ove značaj- ne narodne proslave, grad u našoj zemlji, u kojem se odr- žava ovaj kongres, već i prvi manji grad u redu milijonskih svjetskih gradova u kojima je do sada kon- gres zasijedao. Počast koja je ovim izborom ukazana našem gradu, do- lazi nakon uspjelog internacionalnog kongresa Pen-kluba. Kazumljiv je interes naše javnosti za predmet raspravljanja ovogodiš- njeg kongresa. Ali za hiazliku od mnogih kongresa, koji se u paradne svrhe održavaju svake godine, mo- ramo odmah napomenuti da dnevni red nije ograničen jednom ili dru- gom temom, Program obuhvaća sva životana pitanja, interesujući se je- dnakom mjerom za položaj žene u obitelji, kao i za ženu u njenom jav- nom djelovanju. Štampa, bioskop, socialna zaštita žene, jednakost u prayima pred zakonom, zaštita dje- ce, umjetničko djelovanje žene, sve će to biti podijeljeni predmeti pre- tresanja četrnaest komisija, koje će otpočeti rad odmah po otvoru kongresa. I Ostaje da čekamo dugačku rezo- luciju obimnog rada. A poslije rezo- lucije moramo čekati i rezultate koji će nam pokazati koristi ozbiljnog rada, potaknutog nastojanjima za svečanom