s. CIJENA 1 DINAR rvatska Dubrava TILE ZKL RONA PRVOJ IBS. KC God. IV Dubrovnik, 15 Rujna 1936 Br. 60 SKE Politički život na mrtvoj tački Još malo dana pa će jesenje kiše uglavnom završiti seriju političkih skupština, održanih u čitavoj državi kroz cijelu proljetnu i ljetnu sezo- nu. Moguće se uvijek i nije radilo o skupštinama u punom smislu ove riječi, ali se je ipak u vidu proslava, konferencija ili sličnih priredaba čula politička riječ. Skupštine su postale neki miniaturni politički ba- rometar. Sve što se je dosad radilo u zatvorenim sobama, sve. ono što štampa registrira kao dogovor ili iz- mjenu misli u stanovištu na aktuel- ne političke probleme, sve je to opet imalo makar i neznatni odraz na skupštinama. A skupština je bilo vrlo mnogo. I onih stranaka Udru- Žene. opozicije i vladine koalicije. Svi su trčali u narod, samo su prva- ci umjetno stvorene stranke J. N.- S. bježali od naroda, nagwvještajući brojne političke skupštine nakon to- božnje reorganizacije, sada opet na- kon proglasa, koji se rediguje po nekoliko sedmica pa sve tako, dok ne dođe zima, kad treba. čekat do idućeg proljeća. Jasno je da ovi po- Hitičari bez naroda ne čekaju ni sa- da, a još će manje sutra na bolja me- teorološka vremena. Jer_i da. pre- skočimo zimu, to još za njih nije ni- šta. Čekaju ovi. na. bolja politička vremena, a tad im više nije do na- roda, kao što o njemu nijesu vodili računa u. toku više godina, koliko su bez volje i proti volje naroda bili za- barikadirani na ministarskim fote- ljima. i Štampa je prema mogućnostima — a tih ima više — registrirala sva- ki politički govor. Nas Hrvate zani- malo je u prvom redu, što pojedini političari misle o hrvatskom pitanju. Izuzimajući mali broj političkih des- peratera, koji u slijepoj nadi za po- vratkem nedavnih vode politiku noja, svi su političari od re- da priznali postojanje hrvatskog pi- tanja, davši mu nejednaku važnost. Ali čitajući ove govore srbijanskih političara, nijesmo se često mogli oteti utisku, da mnogi od njih, osim zgodno retorički iskorišćenih fraza po diktatu političkog oportunizma, ne znaju uopće sadržaj ovog krup- nog državnog problema. Čuli smo i mnogo komplimenata u kojima smo osjetili prizvuk praznog licemjernog laskanja, ali isto nas tako nijesu poštedili ni od konstatacija, nemo- Sućih za zdravi razum i logiku. Nije dosta vikati po zborovima da Hrva- te treba zadovoljiti, ako se hoće imati kompaktnu i čvrstu državnu zajednicu, nije dosta priznati, da su zahtjevi Hrvata za ravnopravnost opravdani i da su oni od god. 1918 bili uvijek među podvlašćenima, vremena, ako nema osjećaja ni svijesti za ono što se govori. Prošla su vremena — a to je pretsjednik Dr, Maček u raz- nim prigodama istaknuo — kad su pojedine srpske stranke uskakale na vlast i tamo se održavale obeća- vajući do posljednjeg časa riješenje hrvatskog pitanja. Obećanja je bilo i odviše, a konačno nama nijesu ni potrebna obećanja, jer ne prosimo darove, već tražimo pravo. Politika sentimentalizma, ako je ikad posto- jala, bila je samo na štetu. Srećom ona je definitivni krah. Ako srpske stranke misle da im put do vlasti diktira glagoljanje o hrvat- doživjela skom pitanju i ako je njima životno: pitanje Hrvata samo jedna obićna politička kombinacija nadahnuta sa- njama diobe ministarskih portfelja. onda ne treba čekati skoro riješenje a prema tome ni sređenje . unutar- njih prilika, Skupštine _ u narodu su možda imale korisnog utjecaja na buđenje zamrlog političkog života, ali nam one, kao barometri politi- čkog vrenja nijesu skoro ništa, regi- strirole, Znači, dakle, . da i razgovo- ri među zidovima nijesu prošli gra- nice konvencionalnih. fraza, a_ ako se je mjestimično kakav skok i odi- $rao, ostao je sigurno bez dubljeg značaja. Oni, koji su pažljivo sdana u dan pratili političke govore _ srbi- janskih političara ocijenjujuć vri- ic dnost i zamašitost pojedinih riječi ili izreka, iednako znadu. koliko i oni drugi, koji uopće nijesu marili za prazne riječi temveramentnih 69- vornika. Rekli smo jednako znadu, jer i jedni i drugi ne znaju ništa o stvarnom rasvoloženju širokih sloje- va srpskog naroda. Vladina partiiska kombinacija J.R. Z: nije zaostala za srbiianskom opozicijom. — ] ona se je preko dvo- jice-trojice = istaknutijih = ministara trudila da osvaja redove za politiku smirenia i stišavanja strasti. Od pr- vog dana, pa ioš i danas, nakon što je protekla cijela godina dana. slu- šamo aktivne ministre, kako uvjera- vaju narod, da njihov dolazak na vlast znači povravlianje mDočinjenos zla za vrijeme bivših režima. Ne- davno je to još jednom ponovio 6. Krek, dodajući značajima izjavu, da ne žele novom diktaturom liječiti zlo, kole je istim putem stvoreno. Ali jednogodišnji bilans sadašnje vlade osim časovitog i nejednako talerantnog držanja ne bilježi ni, je- dan jači i markantniji potez, ni jednu promjenu u političkom. zakonodav- stvu, stvorenu u “diktaturi. Vlada nas i dalje uvjerava da se zakon- skim rekvizitima . ditakture može služiti obnovi zemlje i stvaranju no- ve demokratske ere!!! Negdje | -zapinje .. 3 Dubrovnik - centar pažnje britanske štampe Fevodom putovanja Kralja Edvarda po Jecranu. Naša je štampa zabilježila vrlo in- teresantnu izložbu istrižaka iz en- gleskih novina i časopisa, koju je u izlozima dubrovačke knjižare »Ja- dran«, priredio »Savez za unapre- đenje turizma«. Kolekcija istrižaka, cbjavljuje članak »Jadranska jesen opisuje Dubrovnik, donoseći vrlo dcbru reprodukciju jedne slike na- čega grada.. — »Ycrkshire Evening Post« daje svom članku naslov »Raj koji naliči na sanju — Dalmatinska koju je Savez sistematski prikupio, doista je vrlo interesantna. pa će sa- činjavati jedan rijedak album. Nije bilo ni jednog engleskog lista, koji nije, prateći krstarenje juhte »Na- hlin«, sa naslaskavijim riječima _opi- sivao ljepote našega Primorja, isti- čući različite njegove odlike. U: tim opisima naročito. je. zastupan“ Du- brovnik, koji je i u Kraljevom | bo- ravku igrao osobiti ulogu, Tako »Evening. Herald«, slovom »Čarobna obala niz koju kr- stari Kralj« i sa podnaslovom. »Sjaj- na slika romantičneg Dubrovnika«, više od polovice svoga dugcga član- ka posvećuje krasotama Dubrovni- ka i njegove okolice. U članku se biranim riječima podvlači tost i privlačivost Dubrovnika. List »The Birmngham Mail« donio je posebni članak pod naslovom »Ljepota Dubrovnika — Kraljeva posjeta staroj dubrovačkoj metro- poli«. U tom dugom članku opisuje se grad, njegova historija, bliža i dalja okolica itd. — »Birmingham Gazete« u članku »Što će Kralj “vi- djeti« govori o dražima Dubrovnika i donosi sliku našega grada: — »Northern Echo« također donosi sliku Dubrovnika u članku »Obala iz vilinskih priča«, te posvećuje Du- brovniku dva stupca. »Edinburgh Evening News« u članku »Dalmaci- ja« govori o Dubrovniku i spominje katedralu, koju je sagradio Rikard Lavljega Srca. — »The Scotsman« OKRENI ALA ZOVA sera Politički život: je na" mrtvoj tački. Vrijeme i ucje- njivanje su u nesolidnoj trgovini u obrnutom : razmjeru. Ali iznimaka ima. Zdrava svijest hrvatskog selja- ka ne zadovoljava se više sa mrvi- pod na-“ 'hitekture i slikovi- . najpoznatija turištička provodi svoj u kojemae odmor«, Članak se uglavnem bavi Dubrovnikom. te se u njemu opisu- ie među ostalim i Franjevačka apo- teka. — »Country Life«+ u članku »IHrsko krstarenje« također se bavi Dubrovnikom 'i nije istorijske momente. — »Archi- fects' Journal« upozorava svoje či- taoce na bogatstva dalmatinske ar- podvlači dubrovačke građevine. — »Daily Telegraph« u cbala na 7 ni dražesti Dubrovnika«, spominje najznačaj- velikom članku o ljepoti Dalmatin- ske obale na više mjesta govori o Dubrovniku, te osobito. ističe ljepo- te dubrovačke okolice. Spominje narodna kola u Čilipl'ma i lijepu na- rodnu nošnju. — »Ncttingham Jour- "nal« također piše o našoj obali, po- svećujući mnogo vrcstora Dubrov- niku, čiju sliku donosi. Amerikanski list »Newyork Times« u članku »Pri- vlačnost Dalmacije« opisuje Dubrov- nik i okolicu, te donosi sliku naše- ga grada. Lijepe ilustracije Dubrovnika i okolice donijele su osim tvga i raz- ne revije kao na pr. »Queen«, »Sphere«,y »Weekly Illustrated« i druge. | Kako se vidi, Dubrovnik je ovim siavljen u centar pažnje britanske putujuće publike, pa nesumnjivo imamo odatle da očekujemo vrlo povoljne rezultate za naš turizam, Treba pohvaliti dubrovački »Sa- vez« što je prikupio ovaj dragocije- ni materijal, koji nije običan ni za područja ' u svijetu, i do kojega se ne nože doči svake godine. PRUT EZ LOTRO SNA A EK JN PATAK ZEL KAT Naučnike za trgovinu ili obrt tra- žite putem Podružnice »Hrvatski Radiša« u Dubrovniku. ; 0 (es