TAKSA PLAĆENA UGOTOVU

rirvatska DUBRAVA



CIJENA 2 DINARA





Ivo

Dubrovnik, na Badnji dan 1936



“< mare





DVANAESTI
OTKUCAVA ČAS o

Sa starog, stoljetnog zvonika
otkucava dvanaesti čas /...

Drhti proročansko zvono pod
udarom čeličnog bata, drhti po-
nosni zvonik s raspetim Hristom
na vrhu, drhte zelene ravni i
sure planine i gradovi i sela —
sve drhti u treptaju što naviješta
dolazak pravednog i silnog Boga.

Ko tutanj sudnjeg dana iz-
bija dvanaesti čas / Pežu srebreni
titraji mrklu noć i u mukloj pri-
jetećoj tutnjavi zalaze u svaki
dom, u svaki kut, rasprostiru se
ko sveopći potop noseći sobom
poruku nebesa:

— Nestajte djeco tmine! —

Nestajte puzavci i izdajice,
varalice i banditi, pljačkaši i te-
roristi, silnici i ulizice, bezbojni
/ svebojni, kameleoni i kukavice.

Noć tamna sa bezbroj bez-
danih rupa carstvo je vaše. —
Odlazite vukodlaci, odlazite noć-
ne grabilice, odlazite sa sunča-
nih staza!

Ko što se promrzo cvijet,
kad topla sunčana zraka život
probudi, pod njom uzdigne i 1s-
pravi, tako se dižu milioni glava
na proročanske zvukove dvanae-
stog časa, dižu se oni što su
im silnici pljunuli u lice, pa od
bola oboriše glavu, dižu se oni
što im tirani satrše kosti — i
oni što gladni bijahu i oni što
su sve dali za prava čovjeka.
Dižu se svi oni što su okovani
u lance, jer su ljubili slobodu —
i ucviljene majke i sitna nejaka
Siročad, svi se dižu, svi ustaju
i u jednom grdnom sveobuhvat-
nom talasu, ug potmuli tutanj
zadržavanog pravednog bijesa
uzdižu glave.

Milioni kroče /

Milioni se miču /...

Milioni u jednom vulkanskom
kriku traže smrt tirana, smak
vukodlaka.

Tvrdo, nepopustljivo uvjere-
nje, rodjeno i prekaljeno u patnji
i nepravdi, od miliona duša stvori
jedan duh, od miliona volja jednu
jedinu volju, što i planine može
da valja. — Iko da stane na-
suprot ovoj volji?

Dvanaesti otkucava čas i
pravda dolazi s njime /

O, krvopije i tirani, trutovi i
vukodlaci, pogledajte milione
onih čiju ste sisal krv, pogle-
dajte zgrčene šake, k nebu uz-
dignite oči i blijede usne što
toplu molitvu šapću:

— Rodio si.nam se, o Ve-
liki Bože /

Rodio si nam se da budeš
raspet i mi raspeti znamo što
znači roditi se za križ.

Rodio si se, o Veliki Bože,
i pustio si da Tebi, Bogu, pljuju
u lice jadnici i tirani, hulje i
podlaci, pustio si da te udaraju
krvnici i da ti sude razbojnici,
pustio si da ti se rugaju nakazni
i da te gaze puzavci, pustio si
da te raspnu ubojice. Bio si po-
pljuvan i bičevan, osramoćen i
izrugan, izudaran i raspet ali
ni jednog trena nijesi pre-
stao da budeš Bog / Svaki
udarac, svako poniženje, svaka
uvreda otkrivala je Velikog, pra-
vednog Boga, i izatkala božan-
ska krila za Tvoje uskrsnuće.







Smrt Antonije Kassowitz Cvijić.

U Zagrebu je umrla naša velika spisate-
ljica Antonija Kassowitz-Cvijić. Ona je sa
mnogo erudicije i majčinski toplo oživlja-
vala hrvatsku kulturnu prošlost, naročito
onu hrvatskog narodnog preporoda u vezi
sa naporima za otvaranje hrvatskog ka-
zališta. Njezine se monografije ,Lisinski u
kolu Ilira“ — ,Franjo Kuhač“ i ,,Sličice
o Ivanu pl. Zajcu“ čitaju kao romani. Nje-
zine su i ,Slavenske priče“ za omladinu
u 3 sveske, a bavila se i pisanjem  tea-
tarskih komada. Mnogi su joj radovi na-
gragjeni od ,Matice Hrvatske.“ Laka joj
bila hrv tska zemlja, koju je tako žarko
ljubila.

Program izvedaba ,Crkvenog Pje
vačkog Zbora“ preko Božićnih sve-
tkovina u Katedrali.

Na Badnju Večer i na Božić preko
Pontifikala Griesbacher: Introitus -— Grie-
sbacher: Missa in hon. S. Benedicti (mje-
šoviti zbor uz pratnju Dubrovačkog Kur-
Orhestra). — — Na Staru Godinu (u
večer) Lederer: ,Tebe Boga hvalimo“ —
Furlotti ,Divnoj dakle“ (mješ. zb.) — —
Na Novu Godinu i na Bogojavljenje Grie-
sbacher: Introitus — Magri: Missa in hon.
S. Franc. Salesii (mješ zb) — — Uz to
će se pjevati razne božićne pučke pjesme.
— — Na harmoniumu prati 0. Dr. J.
Kuničić — Dirigent A. Gjivanović.



Kiki ot oat e



imounnae



san ove



VREMENA OSTAJU ISTA

Sitim se kruha daje, a gladnim se okreće legja

Uzalud se piše i govori o teškoj
krizi neuposlene intelektualne omla-
dine. Gdjegod povirite, gdje se god
zainteresirate za neko uposlenje, sko-
ro uvijek nailazite na isti slučaj. Mje-
sta se dodijeljuju sitim i dobro situi-
ranim, a na ulici i dalje ostaju bes-
posleni uvijek isti mladi i sposobni
intelektualci, za koje društvo ne vo-
di brigu.

Povodom slučaja imenovanja gosp.
Petkovića šefom turističkog otsjeka
Općine Dubrovačke iznijeli smo jas-
no i odregjeno naše stanovište. Druš-
tvo je teško bolesno. Nema osjećaja
i nema svijesti. A jedno i drugo je
potrebno da se neuposlenost intelek-
tualne omladine znatno ublaži, ako
se već ne može potpuno riješiti. Po-
treban je osjećaj socijalne solidarno-
sti da izblijedi kontrasna slika savre-
menog društva, slika dvaju tipova
ljudi, surovo postavljenih jedan vis-
a-vis drugome. Prvi, sa tri ili četiri
plate, bogatom uštegjevinom i već
stvorenom obitelji, — a drugi bes-
poslen, bijedan i nevoljan, ovisan o
roditeljima, koji su se nekoć u trplje-
nju i stradanju tješili nadom njegove
pomoći u budućnosti. On ne može ni
da pomišlja na osnovanje obitelji.
Prvi se tip čovjeka prebacuje plata-
ma, trčkarajući svakog prvog u mje-
secu od jedne blagajne do druge,
dok ih svih skupi. Drugome ostaje
da promjenjivim osjećajem zdvojnos-
ti i nade čeka bolje dane...

Pored osjećaja potrebna je i svi-
jest, koja svakog razumnog čovjeka
dovodi do zaključka da ovako ne
može ići dalje i da društvo, slijepo
pred stvarnostima života, gluho pred
vapajima pomoći bijednih, srlja vlas-
titom krivnjom u ponor.

Subilej
QI(ra nora “Tidtrović

35-godišnji jubilej umjetničkog rada Mra
Andra Mitrovića privukao je pažnju cijele
zagrebačke štampe, koja je svečaru prije i
poslije jubilarnog koncerta posvetila svoje
stupce, ističući požrtvovni i samoprijegorni
rad jednog altruiste, kvji snagom  umjet-
ničke duše, elanom idealiste može da slu-
ži primjerom kako valja za svoj narod ra-
diti bez izgleda na materijalnu korist. I mi
smo htjeli da se jednim opširnim  prika-
zom osvrnemo na Andra Mitrovića, gimna-
zijalea Dubrovačke gimnazije, učenika Mar-
cocchie, Mayera i prof. Lederera, na dje-
tinstvo u kojem je pokazao velikog dara
za muziku, ali kad nam to zbog nepred-
viđenih zapreka nije bilo moguće, iskrenim
osjećajem pridružujemo se slavi našeg Du-
brovčanina gospara Andra, zahvaljujući mu

Javna dobrotvornost u Dubrov-
niku namjestila je gosp. Pava Glum-
čića, penzioniranog sudskog oficiala.
Obiteljske prilike gosp. Glunčića (tri
člana obitelji sa tri plate i jednim ho-
norarom) su takove da u ovom vre-
menu on nebi mogao nikako doći na
red, kad je u pitanju ma i privreme-
no popunjnje nekog upražnjenog mje-
sta. Ne znamo, jesu li provedene sve
formalnosti namještenja, ali je činje-
nica da gosp. Pavo Glumčić već 0-
bavlja činovničke poslove ove usta-
nove. A svi vi, koji i dalje ostajete
na ulici, gladni i neuposleni, uzalud
ćete se zgranjivati pred ovim ,do-
brotvornim“ aktom Javne Dobrotvor-
nosti.

Ako je potrebno mi ćemo i u
ovom slučaju naglasiti da nemamo
ništa protiv ličnosti gosp. Pava Glum-
čića, već samo protiv njegovog na-
mještenja. Rukovodimo se isključivo
načelnim stanovištem, ne zagovara-
jući ničije pojedinačne interese, kao
što ih nikad _nijesmo ni zagovarali.

A ono što se je odigralo na pret-
posljednjoj sjednici općinskog vijeća
samo je detalj, koji harmonično upo-
punjuje sliku današnjeg društva. Pro-
tivno svim očekivanjima i protivno
odluci večine općinskog vijeća, gra-
donačelnik gosp. Bracanović je zago-
varao “status quo“ u pitanju horend-
ne plate Iuž. Stevana Markovića i
plate gosp. Nina Šutića. Manja grupa
vijećnika, na čelu sa sada pokojnim
Arturom Lelasovm, podlegla je u bor-
bi za pravednim riješenjem. Njihov
poraz samo je dokaz više da je druš-
tvo slijepo i gluho pred stvarnostima
života.

na pažnji, koju u svakoj prigodi obraća
umjetničkom životu svoga rodnog drada.

30-godišnjica Gundulićeve glazbe

proslavljena je svečanom akademijom u
Bondinu Teatru. Glazba 'je prije početka
akademije pozdravila sviranjem časnog sta-
rinu Dum Antuna kanonika Ljepopila i g.
Orepić Petra, koji spadaju među prve pi-
onire iz vremena osnutka ove glazbe. Za
vrijeme sviranja glazbe pred Domus Chri-
sti posebna je deputacija posjetila Dum
Antuna Ljepopila, koji je još vedar, bistar
i zaokupljen naučnim radom. Izvedba u te-
atru započela je predavanjem g. Dra Vic-
ka Svilokosa, advokata, koji je i u ovoj
prigodi znao sočnim i povezanim mislima
te živom dikcijom održati do kraja pažnju
svih prisutnih. Ostale tačke programa iz-
vedene su na zadovoljstvo cijele publike.
Ples je u animiranom raspoloženju  potra-.
jao do u kasnu noć. '