Strana 2 HRVATSKA DUBRAVA Dubrovnik pod mikroskopom Iz pisma jednog stranog posjetnika Opažanja o Dubrovniku — Prvo razočaranje — Problem razonode — Bez prometne policije — Higijenski nadzor — Izgradnja Lapada — Jedan prijatelj ustupio nam je pismo, koje je primio od svoga znanca iz Nje- mačke. Iz toga pisma prevodimo zna- čajne stavke, koje se odnose na naš grad, u uvjerenju, da će biti zapažene od pozvanih faktora. Ur. »Poslije nego li sam Vam _ iznio što mi se je u Vašoj zemlji i u Va- šem gradu đopalo, odazvacu se Va- šoj želji i nabrojiću Vam posve otvo- reno i ono, što je donekle smetalo meni i mojim prijateljima. Mislim da je najbolje da počnem »ab ovo“. Prije odlaska u Vašu zem- lju obratio sam se na više mjesta u Berlinu da mi pošalju prospekte, te sam tako došao do raznovrsnog ma- terijala, ali na moje najveće iznena- đenje, nisam dobio ni jednog pros- pekta Dubrovnika, jer ga nitko nije imao. To je nesumnjivo ogroman ne- dostatak za turistički grad kao što je Vaš. Zapazio sam i to, da su neki naši putnički uredi relativno slabo u- pućeni u Vaše vozne redove i _ veze između Vaših željeznica i parobroda. Moram sumnjati da li je krivica is- ključivo na njihovoj strani. Čuo sam —aVi ćete biti u stanju da to pro- vjerite — da se Vaši parobrodarski vozni redovi za glavnu sezonu objav- ljuju vrlo kasno, kad su obično aran- žmani već sklopljeni, što je vrlo ne- podesno, kako to može shvatiti svak koji je upućen u tehniku putničkog posla. Opažanja o Dubrovniku Konačno, da pređemo i na _Vaš Dubrovnik. Znam da Vas to najviše interesira. Kako sam već rekao, Du- brovnik je bez sumnje pravi dragulj Vaše zemlje, i svaki narod na svije- tu s pravom bi se njime ponosio. Cini mi se, da je Dubrovnik najpo- sjećeniji Vaš turistički centar, a_mo- gu Vas uvjeriti, da je njegovo ime već dosta popularno u stranome svi- jetu. Vi znate, da je striktno pozna- vanje geogratije prilično slabo raši- reno, pa se nemojte čuditi kad _ Vam kažem, da je velikom broju ljudi, koji su čuli za Dubrovnik, skoro posve nejasno gdje se on zapravo nalazi. Uglavnom je s njegovim imenom skop- čana predodžba da leži negdje na jugu, negdje uz more. Mi iz Cen-- tralne Europe znamo još i to, da se to more zove Jadransko, a eventu- alno i to, da se obala zove Dalma- cija. Druga je stvar s onima, koji su već bili na Vašem moru, a_naravno i sa onima, koji imaju neke trgovač ke veze s Vašom zemljom. Ja govo- rim o prosječnim turistima. Zato bi ste dobro učinili, kad biste više vo- dili računa o toj činjenici, kada rije- šavate Vaša propagandna pitanja. S druge strane, Vi nedovoljno iskorišćujete ,turističku slavu“ Vaše- ga grada. Kao da ne povlačite sve nužne konsekvence iz fakta, koji Vam je pred očima; kao da ne idete u korak stom njegovom ,slavom“ u svijetu; kao da .ne poduzimljete sve Što je to ,Dubrovnik 2“? što biste mogli da biste te prednosti što bolje iskoristili za dalji razvoj, kao što bi to učinili drugi narodi. Koliko li sam puta pomislio: ,Bože moj, što bi od Dubrovnika bilo da je on njemački, ili amerikanski!“ Prvo razočaranje Kada mislim na Vaš grad, uvijek mi je pred očima onaj prvi utisak, koji sam dobio pri dolasku parobro- dom u grušku luku. Taj je utisak, — moram Vam priznati — bio dosta slab. Vaše putničko pristanište jedno- stavno mi nije ulijevalo povjerenje u red i čistoču, koji vladaju kod Vas. Mislim da ćete me razumjeti. Proiz- voljne cijene Vaših auts-taksija tako- đer su loše uplivale na raspoloženje naše prve večeri u Dubrovniku. To su stvari, na koje se kasnije zabo- ravi, ali ima razmažene publike, koja lako ne prašta. Moji poznanici, koji su posjetili Vaš grad, slažu se u tome, da bi efi- kasan nadzor nad cijenama, konfor- tom, organizacijom raznih usluga i drugim što okružuje turistu dok bo- ravi u Vašem gradu, dao dobre ko- risti za dalju afirmaciju Dubrovnika. Problem razonode Staro je pravilo u turizmu: ,za- dovoljan gost — najbolja reklama“. Vjeruiem da mi nećete zamjeriti na iskrenosti, ako Vam kažem, da se u Dubrovniku za zadovoljstvo gosta u prvom redu brinu priroda, historija, ukus prošlih generacija, a tek u dru- gom redu Vi građani. Mislim, da u pitanju potpunog zadovoljstva gosti stojite pred slabo uzoranim poljem, i da biste se morali intenzivnije poza- baviti problemom dobre razonode gosti u ljetnoj i u zimskoj sezoni. Imate za to neiscrpne mogućnosti, samo treba nešto uložiti i žrtvovati — ne samo sredstva, nego i rada, razumijevanja i vještine. Dubrovnik bez prometne policije. Nama Nijemcima već prvi dan udara u oči da kod Vas skoro i ne- ma policajaca. To je mnogima čak i simpatično, prvo, jer im sugeriše da se kod Vas živi još patrijarhalno, da vlada mir, red i poštenje, pa da po-' licija nije potrebita, drugo, jer to os- jećamo kao neko olakšanje, otprilike kao đaci, kad se nađu na okupu bez profesora... Ali poslije izvjesnog vre- mena uviđamo, da je policija ipak potreban atribut civilizacije, i da se čovjek nekako sigurnije osjeća kada vidi policijsku kapu... Po svoj prilici, radi tog otsustva policijske kape po ulicama, automo- bili kod Vas voze nediscipinovano, ispuštaju gas prolaznicima u lice itd. Pravo je čudo da nema više promet- nih nesreća. Neznam da li su sve te stvari kod Vas kažnjive, ali kada bi i bile kažnjive, to ne bi ništa vrije- dilo bez prometne policije. Čudio sam se što barem na tako opasnom pro- metnom čvoru, kao što je stanica Lapad, nemate prometnog policajca. A i na Pilama bi trebao jedan. I prosjačenje postaje sve više rasprostranjena ,industrija“ u Vašoj zemlji. Ni Dubrovnik nije poštegien. To uostalom opažate i sami. (Nastavit će se) Pred ostvarenjem značajne institucije Tu skoro u božićnom broju do- niji smo kratki historijski prikaz uloge i značaja stare republikanske zgrade ,Rupe“ koju je pisac onih redaka opisao s nekoliko živih riječi. »Skromna u svom izgledu vanjskom kao duša majčina ulijevala je povje- renje, osjećaj mira i sigurnosti u sr- cima starih republikanaca“. Na koncu tog članka bio je upućen apel $avre- menim generacijama da zgradu kako tako obnove, te je otvore, ,da u raz- gledavanju njezinih prostorija mnogi nađu utjehu i snage“. Još ove godine u aprilu, kako smo informirani od upućene strane, ta naša stara i skromna zgrada otvorit će opet poslije dugog mira širom svoja vrata, da starom, ali nikad ne- ugaslom majčinom dobrotom primi našu djecu, sinove sinova onih koji nam je namriješe. I brzo će pro- strujati praznim mirima novi život is- punjen jekom čekića, pila i alata. Stara se republikazska žitnica pretvara u školu zanata. Jedna zgrada, goruća i najsocijalnija ustanova, kadra da nas savremene generacije napuni no- vim osjećajem mira i sigurnosti u bolju budućnost našeg puka. I kao što su sigurno tukla srca republika- naca iznoseći iz tih ,Rupa“ hranu i utjehu, tako ćemo i mi, gledajući iz- laziti kroz njezina vrata mlade, so- lidne i spremne dubrovačke meštre i artižane, s puno utjehe i istinske ra- dosti pozdraviti novi Dubrovnik, koji vječno živi na ovoj klisuri. Da se ova ideja definitivno rea- lizira, Općina dubrovačka hvalevri- jedno daje na raspolaganje zgradu, ogrijev, rasvjetu, vodu i poslužitelje. Osim toga grad daje 50.000 din. a Dječije Zaklonište 50—60000 din. jer će troškovi adapcije iznašati c.c. 100.000 din. Država se obvezala dati nastavnike. Odluka Dječjeg Zakloništa zaslu- žuje pak posebnu hvalu. Uprava u kojoi se njezin blagajnik g. Baldo Kristić mecenskim srcem brine za uz- goj naše siročadi, želi riješiti ono glavno i najteže. Treba spriječiti da djeca sa svršenom pučkom školom ne izlaze na ulicu bez dužnosti, već da u ovoj školi nastave zanatske nauke i tek onda uđu u život kao gotovi ljudi. Trebali komentara ovako ple- Broj 68 Oeljačka = ooga naprijed / Izjava predsjedništva »O pravilima Se jačke Sloge ob- državaju ogranci S. S. svoje glavne skupštine u siječnju, a središnjica u veljaći. Izvještaj središnjice sastavlja se u po onome, što sa svojih skup- ština jave ogranci. Zato su ove godine ogranci pozvani, da skupštine održe - 3. siječnja, a središnjica ju drži 14. veljače — u tjednu Matije Gubca i Ante Radića. Tim povodom upozorujemo : 1.) Na odborskoj sjednici sva-- koga ogranka treba nekoliko dana prije glavne skupštine proćitati pra- vila Seljačke Sloge i pravilnik ogran- ka, te utvrditi da li se uvijek postu- palo po pravilima po i pravilniku. 2.) Glavnu skupštinu dosta je prijaviti upravnoj vlasti tri dana prije obdržavanja. (Oni ogranci koji su nedavno osnovani sa članarinom za 1937 g. ne trebaju u siječnju držati redovite glavne skupštine.) 3.) Obveze prema središnjici — članarinak, alendari, pretplata na djela A. Radića itd. — treba izvršiti što prije. 4.) Već se na ovoj glavnoj skup- štini treba _ dogovoriti, kako će svi članovi ogranka proslaviti tjedan Ma- | tije Gubca i Ante Radića, kako uki- nuće kmetstva (25. IIl.), a kako naj- veći seljački blagdan: rogjen dan braće Radića (II. VI.) — Svuda bi trebalo prikazivati igrokaz iz ,Se- ljačke sloge“ broj 11 ,Sa gospodskog suda na seljački...“ 5.) Donesti prijedlog, kako da se Seljačka Sloga što više proširi, osobito da se nađe što više pred- platnika na Radićeva djela i na ,,Se- ljačku slogu“. 6.) Ispitati, koliko još u selu ima narodne (seljačke) kulture, a koliko je preuzeto gradske (kosmopolitske) civilizacije, te sve to usporediti s bo- žićnim proglasom dra. Mačeka, koji treba da bude izvješen svakomu na uvid do 16. veljače. Rudolf Herceg, predsjednik. menitom nastojanju ? Sigurno ne, a mi smo već danas duboko uvjereni o velikoj socijalnoj zamašnosti ove akcije. Da će se i odmah nametnuti pitanje internata za tu odraslu mušku djecu i to je shvatljivo ali kad je prvo pa biće prebrođeno i drugo. U prvome početku otvoriće se bravarska, mehaničarska, drvodjelska elektrotehnička i konobarska škola. Tek kasnije škola za film, mehaniku, fotografiju i ostalo. Toliko je velik i zamašan pro- blem naše prenapučene okolice i ne- mogućnosti da zemlja sve ihsrani, kao što je jednako toliko tragičan pojav prepunih srednjih škola. Mi ćemo i u buduće pratiti razvitak ove akcije koju pozdravljamo s puno na: de i iskrene radosti.