Strana 2 DUBRAVA NASTAVAK ANKETE Zgrade pučkih i građan. škola nijesu više za obuku Pri tretiranju pitanja gradnje škol- Ske zgrade treba imati u vidu ove momente: pedagoško-odgojne, zdrav- stveno-higijenske, praktično-saobra- čajne, socijalno-kulturne i na koncu treba voditi računa o osjetljivosti, željama i pogledima sredine, kao i o finansijskim mogućnostima, »Dubrava« je otvorila anketu. Na taj način pitanje izgradnje novih školskih zgrada za pučke škole u Dubrovniku. ima da se javno ras- pravi. bilo prihvatiti onu pretsjednika g. dr. Mačeka novinarima: »Ako hoće- te da jedno pitanje zapletete i da ga ne svršite, otvorite anketu«, Možda bi jedan uži krug brže i bo- lje pitanje riješio? Ali — pošto stanje sadanjih škol- skih zgrada u Dubrovniku i opće staranje za mladež dokazuje, da se javnost mora više interesirati za ove probleme, dobro će doći da se ovo Pitanje javno raspravi. Dubrovnik mora imati moderne školske zgrade i to u pravom smislu riječi! S tim smo na čistu. I ako se pristupi gradnji, ta mora biti zasno- vana na najmodernijim i najširim os- novama: da udovolji sadašnjim i bu- dućim zahtjevima. Ima jedna najveća poteškoća: mje- sto gdje da se gradi i prostor, kojim Dubrovnik me obiluje. U ovom pita- nju treba i javnost i pozvani da uči- ne najveće napore. Tu treba imati široke poglede i gledati na stvar $ višega. Da bi se zašlo u sami pro- blem i pravilno ga riješilo, potreb- no je znati: a) što Dubrovnik ima i b) što Dubrovnik treba. Sada Dubrovnik ima: mušku pu- čku školu u Građu sa 4 odjeljenja, a smještena je u jednoj strašnoj zgra- di. Zatim ima žensku pučku školu također u Gradu u nešto boljoj zgra- di, također sa 4 odjeljenja. Ima Vje- žbaonicu pri Učiteljskoj školi sa 4 odjeljenja i privatnu pučku školu kod čč. ss. na Pilama, također sa 4 odjeljenja. Svega 16 odjeljenja, koja polazi 644 djece. Osim toga u Du- brovniku postoji 1 dječje zabavište i 1 obdanište. Gruž sa aLpadom također treba uzeti u obzir i plan zasnovati skupa. U Gružu ima mješovita pučka škola sa 6 odjeljenja i 253 djece, 2 dječja zabavišta, koja polazi ukupno 80 djece. Dubrovnik # Gruž nemaju ni jedno igralište za djecu. Za to su naša dje- ca osuđena da se igraju ondje, gdje ne bi smjela, bez nadzora i kontro- le. Kad se tretira pitanje izgradnje školskih zgrada, nameće se i pitanje dječjeg igrališta. To se mora riješiti sa pitanjem škole. Da Dubrovnik ima dječje igralište, bio bi više od koji roditelj bez brige, jer ne bi mislio o tome gdje se je mje- = govo dijete izgubilo: iza Grada, u šumi putem od Gruža, kod vojničkog groblja, u mračnim i nezdravim uli- cama, do klaonice itd. Čulo bi se mnogo manje ovih poraznih izraza, koji se sada čuju od naših najmlađih po svim gore spomenutim »igrali- štima«, Pojam »odgoja« ne može se dijeli- ti. Kada se uzima problem gradnje školskih zgrada, dakle jedan pro- blem, koji je bitni sastavni dio pro- Možda bi i u ovom pitanju bolje blema odgoja, tada se on mora uzi- mati na najširoj osnovi, Za to — u ovom slučaju treba mi- sliti na: igralište, obdanište, zabavi- šte, pučke škole i — kad je to prili- ka, kao što jest u Dubrovniku — učiteljsku školu, Za Dubrovnik, koji oskudijeva na svim ovim ustanovama, to naročito vrijedi. Gruž sa Lapadom i danas čini jedan školski okoliš. I činit će ga još prilično dugo. Po mom mišlje- nju u Gružu se za sada ima proširiti postojeća školska zgrada, kako bi imala onoliko prostorija, koliko je potrebno. Jasno je da treba tom pri- likom preurediti tu zgradu i osigu- rati joj sve ono što fali. A fali mno- go toga. Kad Lapad postane posebni školski okoliš, treba tamo graditi školu. Sadanja školska zgrada u Gružu je za sada na _najpodesnijem mjestu. U Gružu treba neodložno osnovati dječje obdanište za barem 100 djece. Ko je uočio činjenicu, da grušku djecu od 2—5 godian »odgajaju« stogovi drva i ugljena i sve ono što lučko mjesto sobom neminovno nosi, taj je i te kako svijestan ove potre- be: Ta djeca su puštena sama sebi, jer su roditelji zaposleni po cio dan. Ako se hoće izbjeći jedan težak pro- blem, koji će se Dubrovniku namet- nuti sutra s ovako odgojenim građa- nima, tada treba raditi odmah. Dakle — zgradu za obdanište u Gružu. Odbanište treba povjeriti čč. ss. Dominikankama, :jer_su one najpo- zvanije da vode ovakovu ustanovu. Ima ljudi, koji ne vide potrebu od zabavišta. To nije ispravno mišlje- nje. Ne mogu ovdje iznositi razloge za. Tu je pedologija i opća nauka o odgoju rekla svoju. Kako rekoh, u Gružu postoje 2 zabavišta, koja po+ lazi ukupno 60 djece. I to djece imu- ćnijih roditelja. I opet su ovdje van domašaja odgajanja baš ona djeca, koja taj odgoj najviše trebaju. Mi- slim da bi zabavište u Gružu moralo polaziti preko 150 djece. Dakle — preko 100 djece sada ne polazi za- bavište. M. Baničević. (Nastavlja se) . lako rodoljublje. = Pripreme za izložbu historijskih i umjetničkih slika nalaze se u završenoj fazi. Ka- ko nas izvješčuju agilni predsjednik odbora g. Dr. F. Kesterčanek i nje- .gov glavni saradnik, uvaženi slikar $. Frano Šimunvić, dubrovačke su porodice = najpripravnije = ustupile mnoge rijetke i dragocjene slike za ovu izložbu. Izuzevši par rijetkih slučajeva uskogrudnosti, svi su za- moljeni posjednici shvatili važnost ove akcije, te se i najpripravnije odazvali, Danas Općina preko svog činov- ništva otpočimlje preuzimanjem sli- ka, koje će uz ostale mjere biti ču- vane od redovne policijske i vatro- Sasne straže. Shvaćanje i zauzet- nost g. općinskog povjerenika u ovoj stvari zaslužuje da se posebno is- takne. Program ieste sv. Vlaha. Za razli- ku od načina, kako se je do sada iz- davao program feste sv. Vlaha, ovo- godišnji su festanjuli odlučili izdati program koji će obuhvatiti sve vanj- ske i crkvene svečanosti sa detalj- nim programima svih priredaba. Broj 81 SEE Rnngg Ono što ne mogu da shvate... U Glasniku jugoslovenskog profe- sorskog druuštva, knjiga XX, Sv. 4, decembar 1939 prof. Božidar Kova- čević piše o historiozofiji južnih Slo- vena. Članak je interesantan ne sa- mo zbog zaključaka, ali i zbog raz- nih krivih predpostavka, koje doka- Zuju kako su površno, a možda i sa- svim neistinito braća Srbi učili po- vijest ili prošlost Hrvata. Na str. 267 na pr. piše: »Otuda je šesnaesti vek vrlo značajan i za Hr- vate i za Srbe: u tom stoleću, hrvat- sko ime počinje se širiti i van čaka- vaca, među katolike kajkavskog na- rečja, a. .«. Dakle stanovnici okolice Karlovca, Zagreba, Zagorja, Varaž- dina i t. d/ do XVI. stoljeća nisu bili Hrvati, već valjda Slovenci, a Dal- matinci štokavci i Bosanci valjda Srbi. Dalje piše: »U šesnaestom veku javlja se na Balkanu nacionalna svest u današnjem smislu te reči, ili bolje reči srpstvo i hrvatstvo varkrsava s novom snagom i na većim prosto- rima nego u srednjem veku. Ta evo- lucija traje sve do današnjih dana; bosanski katolici opredeliće se defi- nitivno tek posle 1878, Slovenci po- . sle nagodbe 1867, Dubrovčani tek u dvadesetom veku, ali početak toga opređeljivanja izazvan je osnivanjem druge pećke patrijaršije koja je i ne- hotice indentifikovala pravoslavlje sa srpstvom«, Dakle Hrvata nije bilo u Dubrovniku prije 1900, oni su se tek ovom stoljeću stvorili i to opet radi vjere, jer je pravoslavna pećka patrijaršija priznala samo pravoslav- ce za Srbe, a ne katolike. Nevjero- jatno izgleda kako jedan srpski inte- lektualac nema pojma o velikim Hr- vatima XIX. stoljeća, rođenih Du- brovčana; kao što su bili Pucići, Klaf- ći, pok. Pero Čingrija i drugi, a da ne spomenemo sve one detalje o du- brovačkim hrvatskim društvima, ko- je sui fialobrojni i neznatni dubrova- očki Srbi oteli od Hrvata pomoću au- tonomaša ili talijanaša, Na str. 269 piše: »Danas je evolu- cija južnoga slovenstva i njegovo di- ferenciranje u završnoj fazi. Ostalo je još nekoliko periferičnih procesa: katolici našega jezika po Vojvodini, Bunjevci i Šokci, počinju se nazivati Hrvatima. To će verovatno biti ii sa Srbima katolicima po dubrovačkom, bokeljskom, crnogorskom Primorju i Kosovu«. To će se tobože desiti, jer još u XIX. stoljeću nema prave svi- jesti u Dalmaciji. On piše na str. 267: »Slična derivacija opšteg starog ime- na postojala je i u Dalmaciji. To su Slovinci ili Slovini koji će ovo ime početi da napuštaju, zamenjujući ga hrvatskim imenom u trenutku našega nacionalnoga preporoda, tokom de- vetnaesotša i ovoga veka«, Oni ne mogu da shvate, da su na- zivi Slovinci ili Slovini ili Ikiri sino- nimi sa nazivom Hrvati, i da činjeni- ca što su se dalmatinski Hrvati nazi- vali Slovincima mne znači pomanjka- nje nacionalne svijesti, jer su oni vazda svoj jezik naživali hrvatskim (Marulić, Zlatarić 1 dr.). Srbi katoli- ci su tvorevina druge polovine XIX. stoljeća, koja je nastala nešto propa- gandom, a nešto iz neke romantike jugoslovenstva, koju su srpski pro- pagandisti umjeli vješto da sskoriste, Gosp. B. Kovačević, kad bi se po- trudio u austrijski presidijalni arhiv dalmatinskog namjesništva. u Zadru, uvjerio bi se da tih Srba katolika nije bilo u Dalmaciji prije 1848. Dobro bi bilo kad bi taj učeni svi- jet kod Srba jednom proučio sasvim objektivno to pitanje, pa da ostave na miru i nas, a 4 onaj njihov svijet, koji se tako uči netačnostima, koje mogu samo podpiriti šovinizam kod Srba i onemogućiti pravi sporazum i slogu između dva srodna naroda. Oko socijalnih ustanova U našem gradu boravio je u svo- joj prvoj službenoj posjeti g. Dr. Jo- sip Berković, nar. zastupnik i načel- nik socijal, otsjeka banske ispostave u Splitu, u pratnji g. Marija Nikolića inšpektora rada pri ban. ispostavi i g. Mirka Rodina ravnatelja »burze rada u Splitu Zadržao se je od su- bote veče do srijede jutro 24 t. m. te je cijeli svoj boravak posvetio pro- učavanju i pregledu raznih socijal- nih ustanova. U razgovoru s našim saradnikom €. Dr. Berković izrazio je svoje zadovoljstvo nad rezultati- ma koje je postigao. Ovom prilikom komisija je ponovno pregledala rad- nički dom i Dječje Zabavište u Gru- žu, te je utvrđeno, da se izgradnji novog radničkog doma pristupi u najkraćem vremenu i to na području Kantafiga. Jednako tako omogućit će se Općini kredit za gradnju mo- dernog dječjeg obdamišta u Gružu. Svojim redom; organizacijom i fumik- cijom «gradska i gruška pučka kuhi- nja i »Domus Christi« napravili su odličan utisak, dok je pak kužna bolnica u sv. Jakovu s druge stranu djelovala obratno. Dr. Berković uvjerljivo mam je izjavio da se kre- dit za izgradnju kužnog paviljona uz postojeću banov. bolnicu već nalazi predviđen u sklopu novog banov. proračuna. Pozdravljamo marno nastojanje g. Dr, Berkovića želeći ga što prije opet vidjeti u našoj sredini. Ovom prili- kom također je utvrđeno da dječje oporavilište na Lokrumu primi kroz mjesec veljaču 4 ožujak po 75 najsi- romašnije djece grada i kotara. Sastanak odbora za obranu od zračnih napada i evakuaciju pučan- stva. Sinoć je u dvoranama Oficir- skog Doma održan plenami sasta- nak svih sekcija ovog odbora pod predsjedanjem g. potpukovnika Kne- ževića. Ovih će dana pododbor za evakuaciju uputiti na građanstvo proglas, tumačeći što smo dužni sve napraviti iz vlastite incijative, da se ovo komplicirano pitanje evakuaci- je u slučaju potrebe izvrši na korist civilnog pučanstva. Ovom prilikom apeliramo na od- govorne faktore, da što savjesnije osiguraju pitanje zaliha hrane za slučaj rata. Parobrod »Zagreb« ostao bez uglja. U srijedu u jutro nije otputo- vao prema svojoj redovnoj pruzi za Split parobrod Jadranske Plovidbe »Zagreb«, jer je ostao bez uglja. Skupština Francuskog = kluba. Francuski klub u Dubrovniku održa- va sutra u jutro u svojim društve- nim prostorijama - glavnu godišnju skupštinu.