Strana 2

DUBRAVA

NASTAVAK ANKETE

Zgrade pučkih i građan. škola
nijesu više za obuku

Pri tretiranju pitanja gradnje škol-
Ske zgrade treba imati u vidu ove
momente: pedagoško-odgojne, zdrav-
stveno-higijenske, praktično-saobra-
čajne, socijalno-kulturne i na koncu
treba voditi računa o osjetljivosti,
željama i pogledima sredine, kao i
o finansijskim mogućnostima,

»Dubrava« je otvorila anketu. Na
taj način pitanje izgradnje novih
školskih zgrada za pučke škole u
Dubrovniku. ima da se javno ras-

pravi.

bilo prihvatiti onu  pretsjednika g.
dr. Mačeka novinarima: »Ako hoće-
te da jedno pitanje zapletete i da ga
ne svršite, otvorite anketu«,

Možda bi jedan uži krug brže i bo-
lje pitanje riješio?

Ali — pošto stanje sadanjih škol-
skih zgrada u Dubrovniku i opće
staranje za mladež dokazuje, da se
javnost mora više interesirati za ove
probleme, dobro će doći da se ovo
Pitanje javno raspravi.
Dubrovnik mora imati moderne
školske zgrade i to u pravom smislu
riječi! S tim smo na čistu. I ako se

pristupi gradnji, ta mora biti zasno-
vana na najmodernijim i najširim os-
novama: da udovolji sadašnjim i bu-
dućim zahtjevima.

Ima jedna najveća poteškoća: mje-
sto gdje da se gradi i prostor, kojim
Dubrovnik me obiluje. U ovom pita-
nju treba i javnost i pozvani da uči-
ne najveće napore. Tu treba imati
široke poglede i gledati na stvar
$ višega. Da bi se zašlo u sami pro-
blem i pravilno ga riješilo, potreb-
no je znati: a) što Dubrovnik ima i
b) što Dubrovnik treba.

Sada Dubrovnik ima: mušku pu-
čku školu u Građu sa 4 odjeljenja, a
smještena je u jednoj strašnoj zgra-
di. Zatim ima žensku pučku školu
također u Gradu u nešto boljoj zgra-
di, također sa 4 odjeljenja. Ima Vje-
žbaonicu pri Učiteljskoj školi sa 4
odjeljenja i privatnu pučku školu
kod čč. ss. na Pilama, također sa 4
odjeljenja. Svega 16 odjeljenja, koja
polazi 644 djece. Osim toga u Du-
brovniku postoji 1 dječje zabavište
i 1 obdanište.

Gruž sa aLpadom također treba
uzeti u obzir i plan zasnovati skupa.
U Gružu ima mješovita pučka škola
sa 6 odjeljenja i 253 djece, 2 dječja
zabavišta, koja polazi ukupno 80
djece.

Dubrovnik # Gruž nemaju ni jedno
igralište za djecu. Za to su naša dje-
ca osuđena da se igraju ondje, gdje
ne bi smjela, bez nadzora i kontro-
le. Kad se tretira pitanje izgradnje
školskih zgrada, nameće se i pitanje
dječjeg igrališta. To se mora riješiti
sa pitanjem škole.

Da Dubrovnik ima dječje igralište,
bio bi više od koji roditelj bez brige,
jer ne bi mislio o tome gdje se je mje-

= govo dijete izgubilo: iza Grada, u

šumi putem od Gruža, kod vojničkog
groblja, u mračnim i nezdravim uli-
cama, do klaonice itd. Čulo bi se
mnogo manje ovih poraznih izraza,
koji se sada čuju od naših najmlađih
po svim gore spomenutim  »igrali-
štima«,

Pojam »odgoja« ne može se dijeli-
ti. Kada se uzima problem gradnje
školskih zgrada, dakle jedan  pro-
blem, koji je bitni sastavni dio pro-

Možda bi i u ovom pitanju bolje

blema odgoja, tada se on mora uzi-
mati na najširoj osnovi,

Za to — u ovom slučaju treba mi-
sliti na: igralište, obdanište, zabavi-
šte, pučke škole i — kad je to prili-
ka, kao što jest u Dubrovniku —
učiteljsku školu,

Za Dubrovnik, koji oskudijeva na
svim ovim ustanovama, to naročito
vrijedi. Gruž sa Lapadom i danas

čini jedan školski okoliš. I činit će

ga još prilično dugo. Po mom mišlje-
nju u Gružu se za sada ima proširiti
postojeća školska zgrada, kako bi
imala onoliko prostorija, koliko je
potrebno. Jasno je da treba tom pri-
likom preurediti tu zgradu i osigu-
rati joj sve ono što fali. A fali mno-
go toga. Kad Lapad postane posebni
školski okoliš, treba tamo graditi
školu. Sadanja školska zgrada u
Gružu je za sada na _najpodesnijem
mjestu.

U Gružu treba neodložno osnovati
dječje obdanište za barem 100 djece.
Ko je uočio činjenicu, da grušku
djecu od 2—5 godian »odgajaju«
stogovi drva i ugljena i sve ono što
lučko mjesto sobom neminovno nosi,
taj je i te kako svijestan ove potre-
be: Ta djeca su puštena sama sebi,
jer su roditelji zaposleni po cio dan.
Ako se hoće izbjeći jedan težak pro-
blem, koji će se Dubrovniku namet-
nuti sutra s ovako odgojenim građa-
nima, tada treba raditi odmah.

Dakle — zgradu za obdanište u
Gružu.

Odbanište treba povjeriti čč. ss.
Dominikankama, :jer_su one najpo-
zvanije da vode ovakovu ustanovu.

Ima ljudi, koji ne vide potrebu od
zabavišta. To nije ispravno mišlje-
nje. Ne mogu ovdje iznositi razloge
za. Tu je pedologija i opća nauka o
odgoju rekla svoju. Kako rekoh, u
Gružu postoje 2 zabavišta, koja po+
lazi ukupno 60 djece. I to djece imu-
ćnijih roditelja. I opet su ovdje van
domašaja odgajanja baš ona djeca,
koja taj odgoj najviše trebaju. Mi-
slim da bi zabavište u Gružu moralo
polaziti preko 150 djece. Dakle —
preko 100 djece sada ne polazi za-



bavište. M. Baničević.
(Nastavlja se) .
lako rodoljublje. = Pripreme

za izložbu historijskih i umjetničkih
slika nalaze se u završenoj fazi. Ka-
ko nas izvješčuju agilni predsjednik
odbora g. Dr. F. Kesterčanek i nje-

.gov glavni saradnik, uvaženi slikar

$. Frano Šimunvić, dubrovačke su
porodice = najpripravnije = ustupile
mnoge rijetke i dragocjene slike za
ovu izložbu. Izuzevši par rijetkih
slučajeva uskogrudnosti, svi su za-
moljeni posjednici shvatili važnost
ove akcije, te se i najpripravnije
odazvali,

Danas Općina preko svog činov-
ništva otpočimlje preuzimanjem  sli-
ka, koje će uz ostale mjere biti ču-
vane od redovne policijske i vatro-
Sasne straže. Shvaćanje i zauzet-
nost g. općinskog povjerenika u ovoj
stvari zaslužuje da se posebno is-
takne.



Program ieste sv. Vlaha. Za razli-
ku od načina, kako se je do sada iz-
davao program feste sv. Vlaha, ovo-
godišnji su festanjuli odlučili izdati
program koji će obuhvatiti sve vanj-
ske i crkvene svečanosti sa detalj-
nim programima svih priredaba.

Broj 81

SEE Rnngg

Ono što ne mogu da shvate...

U Glasniku jugoslovenskog profe-
sorskog druuštva, knjiga XX, Sv. 4,
decembar 1939 prof. Božidar Kova-
čević piše o historiozofiji južnih Slo-
vena. Članak je interesantan ne sa-
mo zbog zaključaka, ali i zbog raz-
nih krivih predpostavka, koje doka-
Zuju kako su površno, a možda i sa-
svim neistinito braća Srbi učili po-
vijest ili prošlost Hrvata.

Na str. 267 na pr. piše: »Otuda je

šesnaesti vek vrlo značajan i za Hr-

vate i za Srbe: u tom stoleću, hrvat-
sko ime počinje se širiti i van čaka-
vaca, među katolike kajkavskog na-
rečja, a. .«. Dakle stanovnici okolice
Karlovca, Zagreba, Zagorja, Varaž-
dina i t. d/ do XVI. stoljeća nisu bili
Hrvati, već valjda Slovenci, a Dal-
matinci štokavci i Bosanci valjda
Srbi. Dalje piše: »U šesnaestom veku
javlja se na Balkanu nacionalna svest
u današnjem smislu te reči, ili bolje
reči srpstvo i hrvatstvo varkrsava
s novom snagom i na većim prosto-
rima nego u srednjem veku. Ta evo-
lucija traje sve do današnjih dana;
bosanski katolici opredeliće se defi-

nitivno tek posle 1878, Slovenci po- .

sle nagodbe 1867, Dubrovčani tek u
dvadesetom veku, ali početak toga
opređeljivanja izazvan je osnivanjem
druge pećke patrijaršije koja je i ne-
hotice indentifikovala pravoslavlje
sa srpstvom«, Dakle Hrvata nije bilo
u Dubrovniku prije 1900, oni su se
tek ovom stoljeću stvorili i to opet
radi vjere, jer je pravoslavna pećka
patrijaršija priznala samo pravoslav-
ce za Srbe, a ne katolike. Nevjero-
jatno izgleda kako jedan srpski inte-
lektualac nema pojma o velikim Hr-
vatima XIX. stoljeća, rođenih Du-
brovčana; kao što su bili Pucići, Klaf-
ći, pok. Pero Čingrija i drugi, a da ne
spomenemo sve one detalje o du-
brovačkim hrvatskim društvima, ko-
je sui fialobrojni i neznatni dubrova-

očki Srbi oteli od Hrvata pomoću au-
tonomaša ili talijanaša,

Na str. 269 piše: »Danas je evolu-
cija južnoga slovenstva i njegovo di-
ferenciranje u završnoj fazi. Ostalo
je još nekoliko periferičnih procesa:
katolici našega jezika po Vojvodini,
Bunjevci i Šokci, počinju se nazivati
Hrvatima. To će verovatno biti ii sa
Srbima katolicima po dubrovačkom,
bokeljskom, crnogorskom Primorju i
Kosovu«. To će se tobože desiti, jer
još u XIX. stoljeću nema prave svi-
jesti u Dalmaciji. On piše na str. 267:
»Slična derivacija opšteg starog ime-
na postojala je i u Dalmaciji. To su
Slovinci ili Slovini koji će ovo ime
početi da napuštaju, zamenjujući ga
hrvatskim imenom u trenutku našega
nacionalnoga preporoda, tokom de-
vetnaesotša i ovoga veka«,

Oni ne mogu da shvate, da su na-
zivi Slovinci ili Slovini ili Ikiri sino-
nimi sa nazivom Hrvati, i da činjeni-
ca što su se dalmatinski Hrvati nazi-
vali Slovincima mne znači pomanjka-
nje nacionalne svijesti, jer su oni
vazda svoj jezik naživali hrvatskim
(Marulić, Zlatarić 1 dr.). Srbi katoli-
ci su tvorevina druge polovine XIX.
stoljeća, koja je nastala nešto propa-
gandom, a nešto iz neke romantike
jugoslovenstva, koju su srpski pro-
pagandisti umjeli vješto da sskoriste,
Gosp. B. Kovačević, kad bi se po-
trudio u austrijski presidijalni arhiv
dalmatinskog namjesništva. u Zadru,
uvjerio bi se da tih Srba katolika
nije bilo u Dalmaciji prije 1848.

Dobro bi bilo kad bi taj učeni svi-
jet kod Srba jednom proučio sasvim
objektivno to pitanje, pa da ostave
na miru i nas, a 4 onaj njihov svijet,
koji se tako uči netačnostima, koje
mogu samo podpiriti šovinizam kod
Srba i onemogućiti pravi sporazum
i slogu između dva srodna naroda.



Oko socijalnih ustanova

U našem gradu boravio je u svo-
joj prvoj službenoj posjeti g. Dr. Jo-
sip Berković, nar. zastupnik i načel-
nik socijal, otsjeka banske ispostave
u Splitu, u pratnji g. Marija Nikolića
inšpektora rada pri ban. ispostavi i
g. Mirka Rodina ravnatelja »burze
rada u Splitu Zadržao se je od su-
bote veče do srijede jutro 24 t. m. te
je cijeli svoj boravak posvetio pro-
učavanju i pregledu raznih socijal-
nih ustanova. U razgovoru s našim
saradnikom €. Dr. Berković izrazio
je svoje zadovoljstvo nad rezultati-
ma koje je postigao. Ovom prilikom
komisija je ponovno pregledala rad-
nički dom i Dječje Zabavište u Gru-
žu, te je utvrđeno, da se izgradnji
novog radničkog doma pristupi u
najkraćem vremenu i to na području

Kantafiga. Jednako tako omogućit

će se Općini kredit za gradnju mo-
dernog dječjeg  obdamišta u Gružu.
Svojim redom; organizacijom i fumik-
cijom «gradska i gruška pučka kuhi-
nja i »Domus Christi« napravili su
odličan utisak, dok je pak  kužna
bolnica u sv. Jakovu s druge stranu
djelovala obratno. Dr. Berković
uvjerljivo mam je izjavio da se kre-
dit za izgradnju kužnog paviljona uz
postojeću banov. bolnicu već nalazi
predviđen u sklopu novog banov.
proračuna.

Pozdravljamo marno nastojanje g.
Dr, Berkovića želeći ga što prije opet
vidjeti u našoj sredini. Ovom  prili-
kom također je utvrđeno da dječje
oporavilište na Lokrumu primi kroz
mjesec veljaču 4 ožujak po 75 najsi-
romašnije djece grada i kotara.



Sastanak odbora za obranu od
zračnih napada i evakuaciju pučan-
stva. Sinoć je u dvoranama Oficir-
skog Doma održan plenami sasta-
nak svih sekcija ovog odbora pod
predsjedanjem g. potpukovnika Kne-
ževića. Ovih će dana pododbor za
evakuaciju uputiti na građanstvo
proglas, tumačeći što smo dužni sve
napraviti iz vlastite incijative, da se
ovo komplicirano pitanje evakuaci-
je u slučaju potrebe izvrši na korist
civilnog pučanstva.

Ovom prilikom apeliramo na od-

govorne faktore, da što savjesnije
osiguraju pitanje zaliha hrane za
slučaj rata.

Parobrod  »Zagreb« ostao bez
uglja. U srijedu u jutro nije otputo-
vao prema svojoj redovnoj pruzi za
Split parobrod Jadranske Plovidbe
»Zagreb«, jer je ostao bez uglja.

Skupština Francuskog = kluba.
Francuski klub u Dubrovniku održa-
va sutra u jutro u svojim društve-
nim prostorijama - glavnu godišnju
skupštinu.