Strana 2 KULTURNI PROBLEMI DUBROVNIKA | U OBNOVLJENOJ HRUNTSKOJ 1. Urbanizam i izrada regulacionog plana (nastavak) Novi Dubrovnik izvan gradskih zi- dina pruža nam još kompliciranije građevne probleme, koji bi mogli biti jednostavniji, ali kompliciraju se usli- jed neshvaćanja, nesposobnosti i gramzivosti, O tom sam već u nekim prilikama govorio i pisao, te ću sada ukratko spomenuti, da se novi Du- brovnik ima da razvija kao vrtni grad sa što više zelenila, a sa zgra- dama koje odgovaraju našem ambi- jentu i pejsažu; dalje Dubrovnik tre- ba da sačuva svoje široke vidike na otvorenu morsku pučinu. Eto tu je veliki jedan problem — izrada regu- lacienog plana Dubrovnika. U Gružu treba naročito pametno izraditi taj plan. To je trgovački dio grada. I ako se teren odmah iza obale uzdiže u visinu, ipak se može tamo da uredi čitav sistem ulica sa suvislim bloko- vima kuća, koje bi služile i trgova- čkim svrhama i gdje bi bila trgova- čka skladišta. Tako bi se odteretio znatnim dijelom stari grad, gdje pro- met s teretnim autima (naročito u uskom prostoru Između vrata od Plo- ča) ugrožava ljudske živote. Među- tim pogledajmo malo odmah iza oba- le u Gružu! Nećemo to opisivati, jer je sigurno mnogima poznato. Ukrat- ko ćemo kazati: Tamo ima svega i svašta; tipičan primjer građevnog kaosa i bezglavosti. I. Organizacija znanstvenog pro- učavanja historije. Važni kulturni problem Dubrov- nika jest organizacija znanstvenog proučavanja historije. Dubrovnik je nekoć u prošlosti bio za neko vrije- me glavno kulturno središte hrvat- skog naroda. Prilike su se odtada promijenile. Hrvatski kulturni cen- tar jest sada Zagreb. No Dubrovnik treba da postane jedan vrlo važan centar historijskog istraživanja. Du- brovnik kao nekoć posebna država ima svoju veliku prošlost, Nju treba što svestranije proučavati. Zato i postoji. mogućnost, jer Dubrovnik posjeduje svoj bogati arhiv, Osim proučavanja prošlosti same dubro- vačke republike, Dubrovnik treba da bude jedan od centara proučava- nja i ostale hrvatske historije, one ostalih južnoslavenskih naroda i na- pokon opće historije, jer za sve to ima u njegovu arhivu veliko obilje historijske građe. Dok se arhiv du- brovački i dosada prilično istraživao, to arheološkog proučavanja i isko- pavanja skoro nije ni bilo. A ipak se i tu pod zemljom krije neprocijenje- no blago. U samom gradu i okolici imamo mnogo indicija, gdje bi tre- balo poduzimati iskopine; na mjestu Cavtata prostirao se je važan rim- ski grad Epidaunum, na zapadu opet imamo važan sredovječni grad Ston. Baš arheološka iskapanja donijela bi nam oikrića za najstariju histori- ju Dubrovnika, za koju inače u bo- satom arhivu nemamo podataka, No nije moguće zamisliti znanstveni rad bez bogate biblioteke, 108 ljutih naranača nabavila je ovih dana Općina, da s njima obo- “gati gradske nasade i parkove. Kaldrmiranje puta do parka Gra- «dac. Općinski tehnički otsjek izvr- šio je ovih dana narudžbu granitnih kockica iz Jablanice za kaldrmira- nje strmog puta od ugla suda do vr- ha Daneča. Ostali dio puta biti će aslaltiran. spomenike dubrovačke »DUBRAV A« ŠTO SU DUBROVAČKI HRVATI ? ,Skandalozno kvarenje dubrovačkih spomenika U izlijevu mržnje Srba katolika Festa Sv. Vlaha protekla je mir- no, skladno kao i uvijek kad je na- rod imao glavnu riječ. Uzaludni su bili nekadašnji napori Srba-katoli- ka, tih najposlušnijih sluga diktatu- re, da festu izobliče, da je pomalo degradiraju, ne bi li joj tako umanjili važnost, koju ona doista ima, Borba se nastavljala s godine na godinu; narod je pobijedio i festa sv. Vlaha nalazi se opet u njegovim rukama. Što sad? Mjesto da se pomiri sa sa- dašnjim stanjem, oni narod dubro- vačkog kraja, dakle Hrvate, kojih ima više od 90%, nazivlju »novim građanima«, = koji »besprimjernim vandalizmom oskvrnjuju značajne prošlosti«, Svako »kulturno lice« — nastavlja »Dubrovnik« — mora da protrne 1 da se zgrozi« kad vidi kako se upro- pašćuju trifore na Sponzi. Eto, što su Hrvati Dubrovnika. — Vandali, div- ljaci, ignoranti, koji ruše i upropa- šćuju. A sad čujte o čemu se radi, Da se razumijemo. Ne osvrćemo se mi na uvrede »Dubrovnika« da bi se oprav- dali ili nešto »Dubrovniku« dokazi- vali. Pišemo samo da i oni najnaiv- niji uvide, kako je sporazum s ovim ljudima nemoguć i da se kod primje- njivanja politike sporazuma ne mo- $u oni uzimati ni u kakvu kombi- naciju. Kamen, koji je bio dignut prigo- dom feste sv. Vlaha, a postavljen na mjesto odmah - sutradan, napravljen je za dizanje i stavljanje, jer je od. prije bio već prekinut, te ima zubo- ve na krajevima. O tome se može svak osvjedočiti. Više je nego jasno da se taj kamen i prije dizao, dok nekom šefu intendence nije palo na pamet da napravi prsobran u cijeloj širini trifore, kako bi se vjerojatno zaštitio od puhanja. Stavljanjem pr- sobrama bilo je onemogućeno dizanje o obavi isel sad oni cada aduana mina Dobpisi iz Mljet. Nastavak izgradnje puta oko jezera Mljet je trebao ribarsku školu Kako smo ovih dana doznali, Ban- ska vlast u Zagrebu odobrila je svo- tu od din, 250.000 za nastavak iz- gradnje obalnog puta oko jezera. Prošle godine utrošena je svota od din. 200.090 u iste svrhe. Banovina uviđajući od kolikog je značaja raz- vitak turizma na otoku, hvalevrije- dno podupire ovim i sličnim dotaci- jama njegov razvitak. Što bi trebali mi učiniti? Da svi bez razlike shva- | timo opću korist po naš otok _ i da najpripravnije ustupamo bez poteš- koća zemljište za put. Poslovični su neprohodni puti Mljeta, Budimo pa- | metni i širokognudni, mislimo na bu- dućnost i procvat našeg. otoka, Naš je otok na južnom primorju najobilatiji ribom, Postoje i ribarske zadruge, ali još smo daleko od na- prednog i racijonalnog ribanja. Mo- guće će naša mlada ali moderna banska Uprava jednoga dana biti u stanju da spasi od potpune propasti samostan na jezeru 1 tu urediti ri- barsku školu toliko potrebitu nama | i cijelom dubrov. primorju. | Gruda, Odbor za gradnju Domaćinske škole neumorno radeći da privede kraju plemenitu akciju, koju je sebi: postavio na veliku korist Konavala, kamena i provizorno otvaranje izla- za na taracu. Da bi nekako ispravio tu pogrešku, dao je napraviti dvije skale od drva i tako se je kroz pro- zor izlazilo na taracu, Ovaj napadaj izašao je u predpro- šlom broju »Dubrovnika«. Mučali smo i strpljivo čekali. ... Pružila nam se prigoda, da javnosti pokaže- mo, s kim imamo posla. Jesu li naši politički protivnici moralni junaci ili kukavice, puzavci, uskogrudni fana- tici, zaslijepljeni mržnjom na sve što je hrvatsko? Kako je poznato, kor- niž na srednjoj trifori povraćen je opet na svoje mjesto, čim je svršila svečanost, što znači čim je prestala potreba izlaženja na taracu. Ured- nici »Dubrovnika« uvjerili su se da je sve vraćeno u prvašnje stanje i da su tirade o »vandalizmu«, »barbar- stvu«, »ignorantima«, »klandaloznom kvarenju« spomenika ispucane ne- opravdano na adresu kulturnog pre- stiža Hrvatskog naroda. E, sada smo čekali, neće li ovi »apostoli bratske ljubavi, snošljivosti, iskre- nog sporazuma« priznati zabludu, kako to dolikuje moralnim junaci- ma? Hoće li pobjeći od istine, zadr- žavši se i dalje u mraku jednog pam- fletističkog napadaja, ili će svojoj publici lojalno priznati da Hrvati ni- jesu učinili ništa što bi davalo pobu- de da im se upute spomenuti izrazi? »Dubrovnik« je prešutio. Ostao je u mraku i tu mu je izgleda najprijat- nije. Slučaj sa triforom na Sponzi pružio nam je, kako vidite, zgodnu priliku da oprobamo moralne kvali- tete naše protivnika. Istina, znali smo mi sve to i ranije, ali dokazi ni- jesu nikad suvišni. Djela govore da je mržnja na Hrvatstvo pomraćila um i zaslijepila vid ovoj jadnoj šači- ci Srba katolika, kojoj već dugi niz godina uspijeva da drži pod kurate- lom prave Srbe tj. Srbe pravoslavce. LELILLLJ gsagmane naših sela nailazi Bogu hvala na potpuno razu- mijevanje uglednih i: požrtvovnih ljudi. I sada u zadnje vrijeme Odbor je primio nekoliko novih doprinosa, što ga potiče u ustrajnosti za što brže ostvarenje plemenite ove svr- he. Svoj obol udijelili su blagohotno: Nj. Veličanstvo Kraljica Marija Din. 10.000, te slijedeća gospoda i gospo- đe; Pasko, Baburica i Gjina ud, Mi- hanović po Din, 5.000; braća Mato i Pasko Galjuf lira šterlinga 20; Du- brovačka Plovidba Din. 2,000: Senat kraljevine Jugoslavije Din. 1.000; Treći red sv. Frane u Dubrovniku, Trgovačka Industrijska i Zanatska Komora, Narodna Banka u Beogra- du i Krečak Don Gjuro po Din. 500; Kate ud. Brajković dolara 5; Rekord (Podružnica Dubrovnik), Kukuljica ud, Nike (Cavtat), Nikica i Katica Vragolov. (Cavtat), Frano i Anka Jug, Minka Ucović, Marica Doršner po Din, 100; firma Bata, Marko Sta- noš pk, Mata, Poljanić Marica, Kri- lić Josip (ponovno) po Din, 50; Mile Bracanović Din. 30 i Ane Dubretić Diao 20. oKonavosko će pučanstvo znati trajno. cijeniti materijalnu i moralnu pomoć, koja mu omogućuje ostvare- nje ove potrebite Domaćinske škole 1 gojit će duboku zahvalnost prama svim onima, koji tu pomoć blagodar- no pružaju. Odbor svladava i svla- Mena _ Malograđanski politikanti na djelu | Kao javni organ ne možemo Bre. ći preko ove pojave, tim više što ona po svojim izvorima nije osam. ljena. Svi dobro znamo da se u ray. nim formama i kroz različite kanale vodi jedna kampanja, koja parasitsk; truje svako nastojanje za konstnuk. tivnim radom na bilo kojem polju, Prama tome u napadaju na gosp. Dr, Halera vidimo samo jednu kariku u lancu, koji se zmijski provlači i ispre- pliče do raznih političkih foruma i baš tome lancu moramo pripisati u »zaslugu« činjenicu da su nam u sta- novitim momentima dobačeni razni rekviziti, kojima se više nikada nije smjelo navlačiti ruho aktuelnosti, Gosp. Petković u svom dopisu od 9, II. u »Jutarnjem listu«, prikazuju. ći čitače »Usmenih novina« koje je Hrvatski akademski klub priredio u prostorijama Narodne ženske zadru. ge 9, II. o. £., kaže da je »kod Hrva. ta pristaša Radićeve ideologije ne- povoljno odjeknulo što o ideologiji braće Radića predaju ljudi koji su do nedavno zauzimali sasvim pro- tivno stanovište ne samo o ideolo- giji braće Radića, nego uopće o hrvatskoj kulturi. Priređivači ova- kvih predavanja trebali bi paziti pri odabiranju predavača na princip i predmet predavanja, jer se neke stvari mogu oprostiti, ali nikako ne mogu zaboraviti«, Ove se riječi oči« | to odnose na g. Dr. A. Halera, koji je te večeri pročitao svoj članak »o ideologiji dr. Ante Radića«, Ovi su prigovori dopisnika »Ju- tarnjeg Lista« gosp. Petkovića sa- svim neumjesni i zbog mnogih raz- loga vrlo smiješni, Gosp. Petkoviću, bivšem policijskom komesaru, nije valjda poznato da je g. dr. Albert Haler čitav svoj život posvetio nau ci, da bi tako kulturni nivo hrvate skog naroda podigao i njegov kul turni horizonat proširio. Sav skro- pulozno ozbiljni i objektivni kultur ni rad dr. Halera prožet je istim du: hom i istim kulturnim težnjama hrvatskog naroda, duhom istine 1 pravde, što mu priznaje sva hrvat: ska kulturna javnost, a i strani opa“ žači kulturnog rada kod nas. U tom duhu, dr. Haler je uvijek bio uz svoj hrvatski narod, pa je to posvjedočio i glasanjem za vođu Hrvata, dr, Vlatka Mačeka, god. 1935. i 1938. Kao kulturni radnik evropskog kva: liteta, dr. Haler je na diku Dubrov: niku i hrvatskom narodu; on je kao ozbiljan naučenjak i najpozvaniji da govori o onako bogatom i svestra“ nom narodnom geniju kakav je bio dr, Antun Radić. O dr. Antunu Ra: diću nam nikako ne mogu govoriti svadljivi malograđanski politikant: koji svoje lične interese ističu iZna općih, i koji narodu ništa dobra U jesu dali ni pokazali, Da se vratimo na našu početni misao: ovaj dopis proističe iz istog konala koji parasitski truje svako nastojanje za konstruktivnim rado na bilo kojem polju, ali sigurno * radom za dobro hrvatsko$ naroda: davat će još mnoge materijine s škoće, ali je pučanstvo uvjeren? započeto djelo ne će zastati, dod će se naći još dosta rodoljubnik € bročinaca,-koji će poduprijeti u vo ustrajno nastojanje ža dovrši ovog plemenitog i zajedničkos p hvata. 2 s 5 tavi neće smesti dr, Halera da nastav ai dišni vani ekan a € RC i