Strana 2

KULTURNI PROBLEMI DUBROVNIKA |
U OBNOVLJENOJ HRUNTSKOJ

1. Urbanizam i izrada regulacionog
plana
(nastavak)

Novi Dubrovnik izvan gradskih zi-
dina pruža nam još kompliciranije
građevne probleme, koji bi mogli biti
jednostavniji, ali kompliciraju se usli-
jed neshvaćanja, nesposobnosti i
gramzivosti, O tom sam već u nekim
prilikama govorio i pisao, te ću sada
ukratko spomenuti, da se novi Du-
brovnik ima da razvija kao vrtni
grad sa što više zelenila, a sa zgra-
dama koje odgovaraju našem ambi-
jentu i pejsažu; dalje Dubrovnik tre-
ba da sačuva svoje široke vidike na
otvorenu morsku pučinu. Eto tu je
veliki jedan problem — izrada regu-
lacienog plana Dubrovnika. U Gružu
treba naročito pametno izraditi taj
plan. To je trgovački dio grada. I ako
se teren odmah iza obale uzdiže u
visinu, ipak se može tamo da uredi
čitav sistem ulica sa suvislim bloko-
vima kuća, koje bi služile i trgova-
čkim svrhama i gdje bi bila trgova-
čka skladišta. Tako bi se odteretio
znatnim dijelom stari grad, gdje pro-
met s teretnim autima (naročito u
uskom prostoru Između vrata od Plo-
ča) ugrožava ljudske živote. Među-
tim pogledajmo malo odmah iza oba-
le u Gružu! Nećemo to opisivati, jer
je sigurno mnogima poznato. Ukrat-
ko ćemo kazati: Tamo ima svega i
svašta; tipičan primjer građevnog
kaosa i bezglavosti.
I. Organizacija znanstvenog pro-
učavanja historije.
Važni kulturni problem Dubrov-
nika jest organizacija znanstvenog
proučavanja historije. Dubrovnik je
nekoć u prošlosti bio za neko vrije-
me glavno kulturno središte hrvat-
skog naroda. Prilike su se odtada
promijenile. Hrvatski kulturni cen-
tar jest sada Zagreb. No Dubrovnik
treba da postane jedan vrlo važan
centar historijskog istraživanja. Du-
brovnik kao nekoć posebna država
ima svoju veliku prošlost, Nju treba
što svestranije proučavati. Zato i
postoji. mogućnost, jer Dubrovnik
posjeduje svoj bogati arhiv, Osim
proučavanja prošlosti same  dubro-
vačke republike, Dubrovnik treba
da bude jedan od centara proučava-
nja i ostale hrvatske historije, one
ostalih južnoslavenskih naroda i na-
pokon opće historije, jer za sve to
ima u njegovu arhivu veliko obilje
historijske građe. Dok se arhiv du-
brovački i dosada prilično istraživao,
to arheološkog proučavanja i isko-
pavanja skoro nije ni bilo. A ipak se
i tu pod zemljom krije neprocijenje-
no blago. U samom gradu i okolici
imamo mnogo indicija, gdje bi tre-
balo poduzimati iskopine; na mjestu
Cavtata prostirao se je važan rim-
ski grad Epidaunum, na zapadu opet
imamo važan sredovječni grad Ston.
Baš arheološka iskapanja donijela
bi nam oikrića za najstariju histori-
ju Dubrovnika, za koju inače u bo-
satom arhivu nemamo podataka,
No nije moguće zamisliti znanstveni

rad bez bogate biblioteke,

108 ljutih naranača nabavila je
ovih dana Općina, da s njima obo-
“gati gradske nasade i parkove.

Kaldrmiranje puta do parka Gra-
«dac. Općinski tehnički otsjek izvr-
šio je ovih dana narudžbu granitnih
kockica iz Jablanice za kaldrmira-
nje strmog puta od ugla suda do vr-
ha Daneča. Ostali dio puta biti će
aslaltiran.

spomenike dubrovačke

»DUBRAV A«

ŠTO SU DUBROVAČKI HRVATI ?

,Skandalozno kvarenje dubrovačkih spomenika

U izlijevu mržnje Srba katolika

Festa Sv. Vlaha protekla je mir-
no, skladno kao i uvijek kad je na-
rod imao glavnu riječ. Uzaludni su
bili nekadašnji napori Srba-katoli-
ka, tih najposlušnijih sluga diktatu-
re, da festu izobliče, da je pomalo
degradiraju, ne bi li joj tako umanjili
važnost, koju ona doista ima, Borba
se nastavljala s godine na godinu;
narod je pobijedio i festa sv. Vlaha
nalazi se opet u njegovim rukama.
Što sad? Mjesto da se pomiri sa sa-
dašnjim stanjem, oni narod dubro-
vačkog kraja, dakle Hrvate, kojih
ima više od 90%, nazivlju »novim
građanima«, = koji  »besprimjernim
vandalizmom  oskvrnjuju značajne
prošlosti«,
Svako »kulturno lice« — nastavlja
»Dubrovnik« — mora da protrne 1
da se zgrozi« kad vidi kako se upro-
pašćuju trifore na Sponzi. Eto, što su
Hrvati Dubrovnika. — Vandali, div-
ljaci, ignoranti, koji ruše i upropa-
šćuju.

A sad čujte o čemu se radi, Da se
razumijemo. Ne osvrćemo se mi na
uvrede »Dubrovnika« da bi se oprav-
dali ili nešto »Dubrovniku« dokazi-
vali. Pišemo samo da i oni najnaiv-
niji uvide, kako je sporazum s ovim
ljudima nemoguć i da se kod primje-
njivanja politike sporazuma ne mo-
$u oni uzimati ni u kakvu kombi-
naciju.

Kamen, koji je bio dignut prigo-
dom feste sv. Vlaha, a postavljen na
mjesto odmah - sutradan, napravljen

je za dizanje i stavljanje, jer je od.

prije bio već prekinut, te ima zubo-
ve na krajevima. O tome se može
svak osvjedočiti. Više je nego jasno
da se taj kamen i prije dizao, dok
nekom šefu intendence nije palo na
pamet da napravi prsobran u cijeloj
širini trifore, kako bi se vjerojatno
zaštitio od puhanja. Stavljanjem pr-
sobrama bilo je onemogućeno dizanje
o obavi isel sad oni cada aduana mina

Dobpisi iz

Mljet.

Nastavak izgradnje puta oko jezera
Mljet je trebao ribarsku školu
Kako smo ovih dana doznali, Ban-

ska vlast u Zagrebu odobrila je svo-

tu od din, 250.000 za nastavak iz-
gradnje obalnog puta oko jezera.

Prošle godine utrošena je svota od

din. 200.090 u iste svrhe. Banovina

uviđajući od kolikog je značaja raz-
vitak turizma na otoku, hvalevrije-
dno podupire ovim i sličnim dotaci-
jama njegov razvitak. Što bi trebali

mi učiniti? Da svi bez razlike shva- |

timo opću korist po naš otok _ i da
najpripravnije ustupamo bez poteš-
koća zemljište za put. Poslovični su

neprohodni puti Mljeta, Budimo pa- |

metni i širokognudni, mislimo na bu-
dućnost i procvat našeg. otoka,

Naš je otok na južnom primorju
najobilatiji ribom, Postoje i ribarske
zadruge, ali još smo daleko od na-

prednog i racijonalnog ribanja. Mo-

guće će naša mlada ali moderna
banska Uprava jednoga dana biti u
stanju da spasi od potpune propasti
samostan na jezeru 1 tu urediti ri-

barsku školu toliko potrebitu nama |

i cijelom dubrov. primorju. |
Gruda,

Odbor za gradnju Domaćinske
škole neumorno radeći da privede

kraju plemenitu akciju, koju je sebi:

postavio na veliku korist Konavala,

kamena i provizorno otvaranje izla-
za na taracu. Da bi nekako ispravio
tu pogrešku, dao je napraviti dvije
skale od drva i tako se je kroz pro-
zor izlazilo na taracu,

Ovaj napadaj izašao je u predpro-
šlom broju  »Dubrovnika«. Mučali
smo i strpljivo čekali. ... Pružila
nam se prigoda, da javnosti pokaže-
mo, s kim imamo posla. Jesu li naši
politički protivnici moralni junaci ili
kukavice, puzavci, uskogrudni fana-
tici, zaslijepljeni mržnjom na sve što

je hrvatsko? Kako je poznato, kor-

niž na srednjoj trifori  povraćen je
opet na svoje mjesto, čim je svršila
svečanost, što znači čim je prestala
potreba izlaženja na taracu. Ured-
nici »Dubrovnika« uvjerili su se da
je sve vraćeno u prvašnje stanje i da
su tirade o »vandalizmu«, »barbar-
stvu«, »ignorantima«, »klandaloznom
kvarenju« spomenika ispucane ne-
opravdano na adresu kulturnog pre-
stiža Hrvatskog naroda. E, sada
smo čekali, neće li ovi »apostoli
bratske ljubavi, snošljivosti, iskre-
nog sporazuma« priznati zabludu,
kako to dolikuje moralnim  junaci-
ma? Hoće li pobjeći od istine, zadr-
žavši se i dalje u mraku jednog pam-
fletističkog napadaja, ili će svojoj
publici lojalno priznati da Hrvati ni-
jesu učinili ništa što bi davalo pobu-
de da im se upute spomenuti izrazi?

»Dubrovnik« je prešutio. Ostao je u

mraku i tu mu je izgleda najprijat-
nije. Slučaj sa triforom na Sponzi
pružio nam je, kako vidite, zgodnu
priliku da oprobamo moralne kvali-
tete naše protivnika. Istina, znali
smo mi sve to i ranije, ali dokazi ni-
jesu nikad suvišni. Djela govore da
je mržnja na Hrvatstvo pomraćila
um i zaslijepila vid ovoj jadnoj šači-
ci Srba katolika, kojoj već dugi niz
godina uspijeva da drži pod kurate-
lom prave Srbe tj. Srbe pravoslavce.

LELILLLJ gsagmane

naših sela

nailazi Bogu hvala na potpuno razu-
mijevanje uglednih i: požrtvovnih
ljudi. I sada u zadnje vrijeme Odbor
je primio nekoliko novih doprinosa,
što ga potiče u ustrajnosti za što
brže ostvarenje plemenite ove svr-
he. Svoj obol udijelili su blagohotno:
Nj. Veličanstvo Kraljica Marija Din.
10.000, te slijedeća gospoda i gospo-
đe; Pasko, Baburica i Gjina ud, Mi-
hanović po Din, 5.000; braća Mato i
Pasko Galjuf lira šterlinga 20; Du-
brovačka Plovidba Din. 2,000: Senat
kraljevine Jugoslavije Din. 1.000;
Treći red sv. Frane u Dubrovniku,
Trgovačka Industrijska i Zanatska
Komora, Narodna Banka u Beogra-
du i Krečak Don Gjuro po Din. 500;
Kate ud. Brajković dolara 5; Rekord
(Podružnica Dubrovnik), Kukuljica
ud, Nike (Cavtat), Nikica i Katica
Vragolov. (Cavtat), Frano i Anka
Jug, Minka Ucović, Marica Doršner
po Din, 100; firma Bata, Marko Sta-
noš pk, Mata, Poljanić Marica, Kri-
lić Josip (ponovno) po Din, 50; Mile
Bracanović Din. 30 i Ane Dubretić
Diao 20.

 oKonavosko će pučanstvo znati

trajno. cijeniti materijalnu i moralnu

pomoć, koja mu omogućuje ostvare-
nje ove potrebite Domaćinske škole
1 gojit će duboku zahvalnost prama
svim onima, koji tu pomoć blagodar-
no pružaju. Odbor svladava i svla-

Mena
_

Malograđanski
politikanti
na djelu |

Kao javni organ ne možemo Bre.
ći preko ove pojave, tim više što
ona po svojim izvorima nije osam.
ljena. Svi dobro znamo da se u ray.
nim formama i kroz različite kanale
vodi jedna kampanja, koja parasitsk;
truje svako nastojanje za konstnuk.
tivnim radom na bilo kojem polju,
Prama tome u napadaju na gosp. Dr,
Halera vidimo samo jednu kariku u
lancu, koji se zmijski provlači i ispre-
pliče do raznih političkih foruma i
baš tome lancu moramo pripisati u
»zaslugu« činjenicu da su nam u sta-

novitim momentima dobačeni razni

rekviziti, kojima se više nikada nije
smjelo navlačiti ruho aktuelnosti,

Gosp. Petković u svom dopisu od

9, II. u »Jutarnjem listu«, prikazuju.
ći čitače »Usmenih novina« koje je
Hrvatski akademski klub priredio u
prostorijama Narodne ženske zadru.
ge 9, II. o. £., kaže da je »kod Hrva.
ta pristaša Radićeve ideologije ne-
povoljno odjeknulo što o ideologiji
braće Radića predaju ljudi koji su
do nedavno zauzimali sasvim pro-
tivno stanovište ne samo o ideolo-
giji braće Radića, nego uopće o
hrvatskoj kulturi. Priređivači ova-
kvih predavanja trebali bi paziti pri
odabiranju predavača na princip i
predmet predavanja, jer se neke
stvari mogu oprostiti, ali nikako ne

mogu zaboraviti«, Ove se riječi oči« |

to odnose na g. Dr. A. Halera, koji
je te večeri pročitao svoj članak »o
ideologiji dr. Ante Radića«,

Ovi su prigovori dopisnika »Ju-
tarnjeg Lista« gosp. Petkovića sa-
svim neumjesni i zbog mnogih raz-
loga vrlo smiješni, Gosp. Petkoviću,
bivšem policijskom  komesaru, nije
valjda poznato da je g. dr. Albert
Haler čitav svoj život posvetio nau
ci, da bi tako kulturni nivo hrvate
skog naroda podigao i njegov kul
turni horizonat proširio. Sav skro-
pulozno ozbiljni i objektivni kultur
ni rad dr. Halera prožet je istim du:
hom i istim kulturnim težnjama
hrvatskog naroda, duhom istine 1
pravde, što mu priznaje sva hrvat:
ska kulturna javnost, a i strani opa“
žači kulturnog rada kod nas. U tom
duhu, dr. Haler je uvijek bio uz svoj
hrvatski narod, pa je to posvjedočio
i glasanjem za vođu Hrvata, dr,
Vlatka Mačeka, god. 1935. i 1938.
Kao kulturni radnik evropskog kva:
liteta, dr. Haler je na diku Dubrov:
niku i hrvatskom narodu; on je kao
ozbiljan naučenjak i najpozvaniji da
govori o onako bogatom i svestra“
nom narodnom geniju kakav je bio
dr, Antun Radić. O dr. Antunu Ra:
diću nam nikako ne mogu govoriti
svadljivi malograđanski politikant:
koji svoje lične interese ističu iZna

općih, i koji narodu ništa dobra U

jesu dali ni pokazali,

Da se vratimo na našu početni
misao: ovaj dopis proističe iz istog
konala koji parasitski truje svako
nastojanje za konstruktivnim rado
na bilo kojem polju, ali sigurno *

radom za dobro hrvatsko$ naroda:



davat će još mnoge materijine s
škoće, ali je pučanstvo uvjeren?
započeto djelo ne će zastati, dod
će se naći još dosta rodoljubnik €
bročinaca,-koji će poduprijeti u
vo ustrajno nastojanje ža dovrši
ovog plemenitog i zajedničkos p
hvata.

2

s 5 tavi
neće smesti dr, Halera da nastav



ai

dišni vani ekan a € RC i