. Strana 2 . Sadašnji rat, u kojemu učestvuju tri najveće evropske sile, a koji se do sada vodi uglavnom na ekonom- skom polju, izazvao je značajne eko- nomske poremećaje u privrednoj strukturi zaraćenih i neutralnih dr- žava, koje se još nisu posve opora- vile od posljedica velike ekonomske krize, Privreda u službi rata Od kraja mjeseca kolovoza 1939 zara- ćene zemlje morale su staviti svoju privre- du potpuno u službu rata, što je prisililo i sve ostale zemlje — iako neutralne — da se prilagode novom izvanrednom stanju. Ni Jugoslavija nije ostala poštedjena od po- sljedica novog ratnog zapleta, te se je nje- zina privreda našla pred novim i krupnim problemima. To se je osobito odrazilo na veze sa tržištem preko mora, dok za konti- nentalna (izrazito »klirinška«) tržišta nije bilo tehničkih smetnja. Veliki broj naših najvažnijih izvoznih artikala potpao je pod kontrolu izvoza radi potreba domaćeg trži- šta. Uporedo s time odrazile su se nove prilike i na uvoznu trgovinu, jer su se po- javile teškoće u dobavi raznih sirovina, što opet pogađa industriju. Nisu izostali ni kre- ditni poremećaji, kao ni izvjesne teškoće na novčanom tržištu. Sve te pojave izazvale su i. stanovitu psihozu, naročito kroz prve mjesece rata, ali je postepeno došlo do prilagođivanja u novim prilikama i do znakova smirivanja. Tako je usprkos raznim poteškoćama naša trgovinska bilanca u godini 1939 bila aktivna za cirka 764 miliona dinara. Poremećaj u turističkoj privredi Još prije nego li su izbiki ratni su- kobi na kontinentu — počevši od marta 1939 — turistička privreda u zemljama jugoistočne Evrope osjeti- la je značajan poremećaj, koji se je očitovao u vidnom opadanju broja turista iz zapadnoevropskih država. Od svih privrednih grana turizam je svakako najosjetljiviji na vanjsko- političke napetosti. Tako se može objasniti zašto je broj američkih tu- rista u 1939 godini pao za 30%, pre- ma 1938 godini. Čak i onih 70% pre- težno su se zadržavali u zemljama zapadne i sjeverne Evrope, a tek je neznatan dio posjetio jugoistočnu Evropu. Gubitak u broju turista iz Amerike i zapadno-evropskih zemalja kvan- titativno su pokrili turisti iz Nje- mačke. Tako se može protumačiti zašto je u Jugoslaviji broj stranih tu- rista porastao za 4%, odnosno zašto u drugim zemljama nazadak nije bio veći (n. pr. u Grčkoj samo 13%, a u 'Madžarskoj 17%). Vanjsko-politiički događaji nisu se odmah odrazili u statistikama turi- stičkog prometa, jer je u nekim zem- ljama znatno oživio unutarnji turi- zam, n. pr. u Madžarskoj. Sezona 1939 bila je relativno dobra Iz raspoloživih podataka o prošlogodiš- njem turističkom prometu na našem pri- smorju vidimo, da je žalibože kratka sezo- na 1939 dala relativno dobre rezultate. Da nije došlo do ratnih zapletaja u Evropi, se- zona bi po broju gostiju i noćenja bezu- 'vjetno bila mnogo bolja od prethodne, s tom razlikom, što je broj posjetilaca iz zemalja sa slobodnim devizama osjetljivo pao, da je ogromni porast pokazao broj posjetilaca iz zemalja s kojima imamo t. zv. klirinški platni promet. ' Ova činjenica, nesumnjivo, kvalitativno umanjuje vrijednost postignutih rezultata sa gledišta cjeline, ali njihova vrijednost sa regionalnog gledišta, kao i sa gledišta za- 'interesirane hotelske industrije, ostaje ne- 'osporna. Sa gledišta cjeline daleko je štet- niji izvoz deviza, koji nastaje luksuznim pu- tovanjima naših imućnih državljana u ino- stranstvo, putovanjima, neizazvanim. nika- “kvim stvarnim potrebama poslovne, zdrav- sštvene ili naučne prirođe. Službene kalku- >»DUBRAV A« Turistička privreda u sjenci rata Prilike nisu ružičaste ni za neutralne zemlje, ali malodušnost nije opravdana lacije o izdacima takvih naših turista u mondenim centrima teško da nam pružaju i približnu sliku pravog stanja stvari, koje možemo tek naslućivati. Unutrašnji turizam — glavni oslon, Malo podataka o turističkom pro- metu ima od početka novog rata do danas. Ovo doba godine je i inače za turizam u jugositočnoj Evropi re- lativno mrtav period, čiji podaci ne bi mogli biti mjerodavni za prosuđi- vanje daljeg razvoja. Međutim je ipak jasno, da o nekom međunarod- nom turističkom prometu značajni- jeć opsega ne može biti govora. U svim zemljama mnogo se propagira unutarnji turizam, ne bez vidnog re- zultata, a isto tako se nastoji oko tu- rističke saradnje neutralnih zemalja na jugoistoku Evrope. U Madžar- skim stručnim krugovima smatraju da se za razvoj u tome pravcu otva- raju velike mogućnosti, iako sama okolnost, da se Evropa nalazi u rat- nom stanju, traži izvjestan oprez pri putovanju u inozemstvo. S pravom se ističe, da bi odgovarajuća propa- ganda i uža saradnja na polju turi- zma mogle bar donekle nadoknaditi ono što se gubi na drugoj strani, U Grčkoj se već živo radi u tom smislu, računajući na sve jače pri- vredno zbiženje podunavskih, bal- kanskih 1 levantskih zemalja. Turističke ustanove u Jugoslaviji, na nedavnom sastanku Radnog od- bora za unapređivanje turizma na Jadranu, također su naglasile važ- nost propagiranja unutarnjeg turiz- ma i užu saradnju na turističkom polju sa Madžarskom. Pored drugih teškoća, i loše vremenske prilike, koje vladaju ove godine, svakako će se odraziti u rezultatima proljetne sezone na primorju, ali bi ljetna se- zona mogla dati relativno povoljne rezultate, (nastavlja se) Ostavka dubrovačkog biskupa Preuzvišeni Dr. Josip Marija Ca- rević podnio je Sv. Stolici ostavku motivacijom narušenog zdravlja. In- formirani smo da je Sv. Stolica os- tavku uvažila i istodobno imenovala administratorom Dubrovačke bisku- pije preuzvišenog gospodina Mons. Pavla Butorca biskupa bokokotor- skog. Vijest o povlačenju preuzvišenog biskupa izazvala je u gradu pravu senzaciju. Znalo se je da je stanje zdravlja preuzvišenog biskupa po- slije preboljene upale pluća svakim danom slabije, ali se je ipak vjero- valo da do ovoga neće doći. Opće je mišljenje da je preuzvišeni Dr. Ca- rević svojim radom mnogo doprinio vjerskom i kulturnom napredku gra- da, a svoje rođoljublje znao je pri- godno energično manifestirati na puno zadovoljstvo svojih vjernika. Na položaju predsjednika Javne Dobrotvornosti pružio je nebrojeno dokaza saosjećanja sa bijednim i nevoljnim, kojima je i lično iz svojih sredstava obilato pomogao. Izložba Dubrov. Arhiva Kako smo informirani za Uskrsa ili naj- kasnije o Duhovima biti će priređena izlož- ba. najvećih dragocjenosti | dubrovačkog arhiva pa će to biti istodobno prva izložba ove vrste, Razumije se, da za ovakovu iz- ložbu grad će pokazati ogroman interes. Živko Vekarić Broj 85. čara Pitanje dubrov. klaonice za doba francuske vladavine u Dubrovniku Čudan je zaista slučaj, a i rdav do- kaz za naše mjesne prilike, da se pitanje klaonice dubrovačke, obzi- rom na mjesto poteže evo već pune 132 godine. ( Baš sada, kad se ova stvar, čini se, primiče svom definitivnom rješe- nju, iznosimo pred naše cijenjene čitatelje jedan interesantan proje- kat i nacrt, koji se nalazi u mjesnom arhivu među »Acta gallica« (spisi francuske okupacije). Na tom se na- crtu, čiji klišej donosimo, vidi cio onaj prostor Tabora i Lazareta i mjesto, koje se je predlagalo za kla- onicu, ali nije bilo usvojeno. onog na Pločama »u zadnjem Bagja. feru«, dijelu Lazareta. Tad je prilo- žila i ovaj plan. Navela je, da bi se taj prostor mogao ograditi zidom i imati posebni ulazak, tako da to ne bi nikako smetalo higijenskim pro- pisima ni drugim lokalima određe. nim za sanitat (zdravstvo), te da bi tu bilo mjesta za klanje stoke za građanstvo i posebno za francusku vojnu posadu. Taj isti dan odgovorio je Garanjin općinskom upravitelju, da im za zadnji put saopćava, da klaonica ne smije biti na Pločama, no da potraže drugo mjesto i jave mu gdje su ga našli za dalje ravna- Nazivi s gornje strane: Porto di citta, Sanita, baza dove si vende il sale, Tabor, Fontana, Han, Ciardak, S. Antonio, Guardiola, Strada che conduce a S. Giacomo. Nazivi s desne strane: Locale per i macellari della citta, Guardiola, Muro novo da fabricare, Porta del macello, Locale per i macellari francesi. Nazivi s donje strane: Porte di Bagiafer, Scala del mare, Spazio della marina per i quarantinarij, Piccoli Lazzaretti dove allogiano i mercanti di pratica, Casa del priore dei Lazzareti. Odmah po ukinuću Republike Francuzi su se bili pobrinuli i za hi- gijenu grada. Zabranjeno je bilo ko- pati mrtvace ne samo u gradu, no i u neposrednoj blizini grada i ljud- skih stanova. Njihova je okupacija zatekla klao- nicu ispod Rozarije u gradu, gdje se je i docnije za dugo klalo. Odazivljući se dekretu vojnog starješine o smještaju klaonice, op- ćinska uprava je saopćila Dominiku Garanjinu, generalu administratoru Dubrovnika i Kotora, da je za to na- šla mjesto na Pločama, ali se je tome odmah, već 28. juna 1808 usprotivio glavni vojni komandant. Na to je po drugi put pisala 30, jula iste godine općinska uprava Garanjinu, da upr- kos svoj brizi i nastojanju ne može naći podesnije mjesto za klaonicu do nje vojne vlasti i njihove dispozicije. Što se tiče prigovora općinske upra- ve, da ona ne može preuzeti na se trošak oko izgradnje klaonice, odgo- vorio je bio Garanjin, da to mogu izvršiti i sami mesari, koji imaju i tako jake prihode a niske troškove, te da ne treba drugo do neka pro- storija, prosto pokrivena i poduprta sa četiri jake kakve bilo grede. Osim mesara za potrebe građanstva da će se pobrinuti, koliko je nužno za taj posao, i zakupnici mesa za francuski garnizon. Da se izbjegne konfuzija, i radi ve- će higijene, općinsko upraviteljstvo je molilo, da se odrede u gradu dva dućana za prodaju mesa. Tad se je i na to strogo pazilo, a ne kao docni- je, nadasve kad nije bilo leda m fzo- bilju ni za druge najpreče potrebe, B. G. Kada će se pristupiti uređenju bujica u Župi dubrovačkoj Bujice koje za vrijeme kiša pro- tječu kroz naša sela, odnose svake godine velike količine obradive zem- lje, na kojoj naši seljaci i onako jako oskudijevaju. Nastaju pomicanja tla i odroni koji ugrožavaju i sama sela, Na nekim mjestima stanje je uprav kritično, jer je pomicanje tla ošteti- lo i stanbene zgrade nekih seljaka, pa je potrebna brza intervencija, jer bi moglo lako doći i do rušenja zgra- da, što bi moglo prouzrokovati i ljudskih žrtava. Iza rata, poduzimani su razni ko- raci, činjene predstavke na nadležne državne i samoupravne vlasti, da bi se ovi radovi nastavili, ali uza sve to kroz cijelo ovo vrijeme ne samo da nije ništa urađeno, nego se nije nitko ni potrudio da pogleda kakovo je stanje ovih potočina i koliko ovo pomicanje tla ugrožava ljuđe £ njiho- va imovinu. Stanje se samo znatno pogoršalo. Nastali su novi odroni zemlje, koji su oštetili, a na nekim mjestima i uništili započete rađave: Prošle godine jedan ovakav odron zemlje oštetio je jedini put koji spa- ja ova sela sa Gradom u tolikoj naje- ri da se za par dana nije mogao obavljati ni osobni saobraćaj. U se-| lu Grbavac odron zemlje došao je do samih kuća, pa svaki čas prijeti da se neke kuće poruše. Isto tako u selu Martinovići pomicanje tla jako je oštetilo neke stanbene zgrade. Ove je pak godine nastalo jako po- micanje zemljišta u selu Bujićima, pa ako se u najkraćem vremenu ne po- duzmu potrebiti radovi, nastati će takove štete, da će za njihovo ure- đenje biti potrebni daleko veći #z- nosi, nego što bi bilo potrebno kada bi se odmah pristupilo radovima. = Potrebno je da stručnjaci izrade detaljan nacrt i da se predvide po- trebiti krediti, te da se što prije pri“ stupi uređenju ovih potočina. | > otočkog o ope ostao