Strana 2 KULTURNI PROBLEMI DUBROVNIKA | U OBNOVLJENOJ HRVATSKOJ IV. Dubrovački muzej. (nastavak) Pitanje dubrovačkog muzeja jest zaista jedno bolno kulturno pitanje. Dubrovnik, nekadašnja slavna Re- publika, i nema muzeja u pravom smislu. Ono, što nazivamo u Dubrov- niku muzejom, samo je jedna, zani- miva doduše, ali dosta oskudna zbir- ka, kakovu imaju mnogi maleni pro- vincijski gradovi bez onake bogate prošlosti, kao što je Dubrovnik. Ne mislim potcijenjivati rad bivših živih i pokojnih kustosa muzeja. Oni su od sebe davali sve, što su mogli, ali sa žalošću moramo konstatirati, da gradska općina nije posvećivala mu- zeju dužnu pažnju. Prije nego što uđemo u sami problem dubrovačkog muzeja, postavit ćemo samo jednu principijelnu napomenu o historij- skim muzejima. Pravo znanstveno shvaćanje uloge historijskog muzeja danas je drukčije nego što je nekoć bilo. Muzejski direktori nekoć su bili uistinu svoje vrste pljačkaši. Nasto- jali su odnijeti odsvukuda sve, što su god mogli i napuniti svoj muzej. Da- nas se stoji na principu, da je najbo- lje da pojedini predmeti ostanu u svojem prvobitnom ambijentu, kome su i namijenjeni. Na pr. stari grbovi i natpisi nek ostanu na starim zgra- dama; slike, kupovi i nakiti u crkva- ma i palačama; razni intimni ambi- jenti unutrašnjosti privatnih kuća nek ostaju netaknuti. Danas se pre- ma modernim principima u muzeje smještaju predmeti, koji su proizašli iz iskopina; predmeti, koji su na svo- jem prvobitnom mjestu izvrgnuti vlagi, rušenju ili opasnosti krađe; predmeti naročito velike umjetničke vrijednosti, ako se na prvobitnom mjestu troše i izjedaju; predmeti, koje bi njihov vlasnik drugdje ne- $dje prodao ili i onako upropastio; predmeti, koji se nalaze u velikoj za- biti, a predstavljaju naročitu nacio- nalnu svetinju; predmeti, koji su ina- če izgubili svaku vezu s ambijentom, u kojem su nastali. Na pr, stara orl- $inalna slika Dubrovnika iz vremena Prije potresa, koja se nalazi kod je- dne obitelji na Visu, tamo nema zna- čenja, te bi prirodno pristajala u du- brovački muzej. Iznijeli smo tu ne- koliko principa, ali moramo u sva- kom konkretnom slučaju odlučit će umjetnički i kulturni smisao i takt konzervatora spomenika, imaju li oni ostati na prvobitnom mjestu ili se smjestiti u muzej. Naša želja će biti, da dakle i dubrovački historij- ski muzej bude nabavljao predmete Po gore spomenutim = principima, Sto može dakle, nek ostane na svo- me mjestu. Ipak uza sve to, držeći se i tih principa, dubrovački muzej" je uistinu siromašan. Sad se dijeli na historijski, etnografski i prirodoslov- mi odio. Svi ti odjeli imaju svoj rai- son d'etre u Dubrovniku, ali mora- mo priznati, Dubrovnik kao nekoć slavna Republika treba svakako da ima jedan veliki i dolični, upravo reprezentativni, historijski muzej. Riješenju muzejskog Pitanja u Du- “brovniku treba ozbiljno pristupiti. Gradska općina mora biti svijesna “toga, da muzej ne valja tretirati ma- oćuhinski, već da ga treba obilno do- tirati za nabavu novih stvari. Treba «dakle pristupiti tom pitanju i dosta «računski. Rekoh, historijski muzej jest za Dubrovnik conditio sine qua non, I prirodoslovni muzej ima u Du- brovniku svoj važni razlog opstan- ka, ali nije neophodno nuždan. »DUBRAV Ax« Turistička privreda u sjenci ruti što svako oko Najveća potištenost vlada u Dubrovniku, koji bi trebao da vodi... Sadašnji rat, u kojemu učestvuju tri najveće evropske sile, a koji se dosada vodi u glavnom na ekonomskom polju, izazvao je značajne ekonomske pore- mećaje u privrednoj strukturi zaraćenih i neutralnih zemalja. Sve to izazvalo je i stanovitu psihozu, ali su se neutralne zemlje postepeno prilagodile novom stanju. Kao najosjetljivija privredna grana, turizam je također doživio poreme- ćaj, koji se 1939 odrazio najviše u kvalitativnom pogledu, a 1940 mogla bi i kvantitativno slabo proći, ako se na more ne privuče što veći broj domaće publike i ako se provede saradnja sa susjedima, koji dolaze u obzir za posjetu našeg primorja. Kako je kod nas Prilike, koje sada vladaju u turizmu, za- tekle su Jugoslaviju u provedbi unutrašnje reorganizacije, pa je bio neizbježiv izvje- stan zastoj u radu, Vrhovna vlast na polju turizma u Ba- novini Hrvatskoj usredotočena je sada u Odjelu za obrt, industriju i trgovinu u Za- grebu, a rad na terenu vrše turistički sa- vezi za svoja šira i mjesni turistički odbori za svoja uža područja. Opće peškoće proizvele su na raznim područjima različitu reakciju. Kod Turisti- čkog saveza na Sušaku prevladalo je shva- ćanje da današnje prilike nameću nove du- žnosti i zadatke, te se velikim elanom ba- cio na rad oko propagiranja Hrvatskog pri-. morja u unutrašnjosti Banovine Hrvatske, što nesumljivo ima i svoju veliku kulturnu vrijednost. Turistički savez u Splitu poka- zuje namjeru da pođe istim pravcem, jer to je zapravo jedina zdrava solucija za ne- utralne zemlje (dok traje njihova neutral- nost), što dokazuju i zaključci nedavne go- dišnje skupštine švicarskog Zemaljskog tu- rističkog saveza, Logično je da bi organiza- cije, koje su stvorene u svrhu da bi una- predile turističku privredu, morale u času teškoća podizati duh i iznalaziti način kako da se pomogne toj privredi. Isto vrijedi i za radove, koji turizmu zahvaljuju svoj prosperitet, Dubrovnik prednjači — u negativnom smislu lako ima mnogo shvatljivih razlo- ga za zabrinutost radi opadanja tu- rističkog prometa (koje se u jačim centrima prije i jače ispoljava), ipak je za sada još uvijek neopravdana malodušnost, a pokudna indiferen- tnost, koja se u Dubrovniku pokazu- je prema jednoj od glavnih radinosti grada i okolice u samom početku prve godine sa neizvjesnim perspek- tivama. Takvo shvaćanje — ili bolje neshaćanje — urodilo je preuranje- nim i nezgodnim odlukama, pa ne služi baš na čast Dubrovniku da je on prvi dao nezdravi signal za likvi- daciju turističkih ustanova javne i privatne inicijative u prvom nastupu slabije konjunkture, obarajući olako ono što se stvorilo kroz dva decenija truda i napora. Ta dva tusta dece- nija turističkog prometa dala su du- brovačkoj privredi malo manje od i milijarde dinara, a sama gradska općina ubrala je oko 10 miliona di- nara u ime boravišne takse! Što bi se sve moglo za turizam učiniti iz tih prihoda kad bi se strogo vodilo računa o propisima Uredbe o una- pređenju turizma, nije teško zami- sliti. Danas, međutim, mnoga temelj- na pitanja još uvijek čekaju na svoje rješenje, a dala bi se upravo sada s lakoćom skinuti sa dnevnog reda. Apatijom i neaktivnošću u pita- njima turizma, Dubrovnik ne samo što ne poduzimlje ništa značajnijega za skoru budućnost, već osim tgoa u tim pitanjima gubi iz svojih ruku ini- cijativu, proigravajući na taj način vlastitom krivnjom mogućnost da se- bi osigura centralnu turističku insti- tuciju za Banovinu Hrvatsku — uz pomorstvo jedino u čemu danas Du- brovnik vodi i što bi mogao s mnogo prava za sebe da traži i očekuje, Živko Vekarić. (svršetak) Prof. Maver o ulozi Dubrovnika U prisutnosti Bana Hrvatske dr. Iva Šubašića, nadbiskupa dr. A. Stepinca i drugih odličnika, otvoren: je u Zagrebu 23 o. mj. na svečani na- ' čin Institut za talijansku kulturu. U tu svrhu naročito je doputovao tali- janski ministar prosvjete Giuseppe Bottai. Otvaranje instituta izvršio je profesor rimskog sveučilišta Giovan- ni Maver, poznati talijanski slavista, i to djelomično na talijanskom, a djelomično na hrvatskom jeziku, istaknuvši značenje i svrhu nove ustanove. Govoreći o dolasku Hrva- ta na Jadran i njihovom vjekovnom dodiru sa romanskim i kasnije tali- janskim kulturnim elementima, $0- vornik je rekao za Dubrovnik, da je u teškim vremenima igrao sjajnu ulogu posrednika, preko kojega su u unutrašnjost zemlje ulazile ne samo materijalne već i duhovne vrijedno- Treba se jednom zapitati, može li da ga općina uvećava, proširuje i obnavlja. Ako može, nek se onda zadrži i bogato dotira, ako ne onda neka rađe njegove zbirke razdijeli dubrovačkim srednjim školama. Što se tiče etnografskog odjela, neka se i tu odluči: ili ga bogato razviti kao važan samostalni odio, ili ga uže po- vezati s historijskim, jer tu oštrih $ranica nema; ili vratiti njegove zbirke Narodnoj ženskoj zadruzi. Dr. Vinko Foretić. sti, u kojima se toplina južnjačkoga neba spajala s vedrinom mletačke, napuljske, rimske 4 toskanske pro- svjete. Na svečanosti govorili su još rektor Hrvatskog sveučilišta dr, Živ- ković te talijanski ministar Bottai, podvlačeći potrebu duhovnog zbli- ženja hrvatskog i talijanskog naro- da, slijedeći svijetle tradicije pro- šlosti. Komorni koncerat Dubrovačke Firlhamonije Inicijativa Filharmonije, da se po- čne sa stalnim priredbama koncera- ta komorne muzike, naišla je na pu- no razumijevanje u svim muzičkim krugovima. Muzičari su se vrlo spre- mno odazvali pozivu na saradnju i latili se pripremanja programa za opretstojeće koncerte, pa_ je Filhar- monija u mogućnosti da već 8 ožuj- ka priredi prvi koncerat komorne muzike u ovoj seriji. | Koncerti će se davati barem je- damput mjesečno um blagonaklono ustupljenim prostorijama. Narodne Ženske Zađruge a počinjat će u 8! sati na večer, Na programu prvog koncerta, ko- jeg izvode g.đa Kfenek i Monopoli te 66. Kfenek i Marton, bit će djela Schuberta, Cesti-a, Torelli-a, Bo- noncini-a i Lekeu-a. Broj 86. | ne vidi Primili smo iz građanstva više do. pisa za ovu rubriku, koja je uvijek aktuelna i interesantna, a koja bi mo- rala biti i poučna za pozvane faktore. Radi obilja materijala a malog prostora lista, donosimo danas samo jedan dio, a ostalo će izlaziti postepeno. Kilo špinata - 50 dinara! Pred nekoliko dana bio je strogo kažnjen globom i zatvorom jedan pi- ljar, koji je u Zagrebu (gdje je snijeg visok do pojasa) prodavao špinat po 20 dinara kilogram. U Dubrovniku se zelenje ne prodaje na mjeru, već još uvijek na balice kao pod republikom, pa iko hoće da se uvjeri, neka izmjeri te balice i tako će ustanoviti da Dub- rovčani plaćaju špinat ravno 50 dinara kilogram. .. Zagrebačko tržno nadzor- ništvo bi za ovakovo nabijanje cijena po svoj prilici predložilo — smrtnu kaznu, imajući u vidu otežavajuću o- kolnost, da se Dubrovnik nalazi na jugu, ,na plavom Jadranu“, gdje se špinat može s daleko manje poteškoća uzgajati preko zime nego li po selima oko Zagreba. M. Kad netko polomi nogu, Općina će platiti otštetu Pred više mjeseci otkinula se na Putu XIII novembra, tačno pred vilom Sun- čanicom, rešetka koja pokriva kanal- sku rupu uz trotoar, a da se nitko još nije sjetio da bi to trebalo ipak jednom popraviti, Namjerice sam propustio da stvar prijavim, da bih vidio hoće li se to popravili ,inicijativom odozgo“. Dva puta sam u polumraku upao u jamu i skoro slomio nogu, pa Vam ovo pi- šem od straha da mi se to ne bi do- godilo i treći put, jer i ako bi općina bila dužna da mi plati masnu otštetu, ipak nemam merak na šepanje! Gos- poda pometači, koji u ,akademski sat“ (na 9 izjutra 1) metu naše ulice i puteve, dnevno metlom namještaju tu otkinutu rešetku, a da li je ijedan bio toliko pametan da na nju upozori nekog ,fak- tora“ na općini, da bi se tako pokre- nuli birokratski kotači dok se ne ot- krije »faktor“ koji treba da izvrši po- pravak? — Treba li, možda, i za to licitacija i komisija ? Ć. Planinarenje — po trotoarima Kad iznosite tolike druge stvari u rubrici Što svako oko ne vidi“, čujte i ovu: Kad se gradila zgrada Okruž- nog ureda, netko je istovario nekoliko kola zemlje i kamenja na trotoar iz- među Vile Čingrlja i Okružnog ureda i .od onda tu leže ,brđa i doline“, tako da tko hoće da se služi tim nekada- njim ,polutrotoarom“, mora danas da obuče ,bergštajgerice“, jer bi inače gradske cipele brzo upropastio. Osim toga u opasnosti su i cijenjeni nosovi uglednih građana ! K. Bolesnicima na želucu, crijevima i drugim unutarnjim organima izvr- sno pomaže pravi pšenički, lako probavljivi kruh, proizvod pekarne Ivan Gulin, prodavaona Prijeko 6. Cijena _ Din. 3.50 kg. Svakodnevno sve. vrste svježeg kruha od Din. 3.50, 4— i 450, pletenice Din. 5.— kg, segala Din. 4.—, glatki i obični kafli, splitski i obični kolači, medenjaci, kukuruznica, slatni i obični beškot, milch-brott, Gulinova krušna peć se loži drvom (ne na paru).