Strana Zo »DUBRAV Ax« Kulturni problemi Dubrovnika u obnovljenoj Hrvatskoj V. Dubrovačko kazalište Dubrovački urbanizam i u vezi s time izrada regulacionog plana, organizacija znanstvenog istraživa- nja historije, pitanje biblioteka i du- brovački muzej jesu četiri vitalna \ pitanja Dubrovnika, koja treba sva- kako riješiti. Propuštanje njihova ri- ješenja značilo bi veliki kulturni na- zadak Dubrovnika u obnovljenoj Hrvatskoj. Ovim važnim pitanjima dodat ću i jedno peto, kojega riješe- nje doduše ne smatram neophodno nužnim, ali držim, da bi se ipak nje- dovim rješenjem u velikoj mjeri obo- gatio kulturni život Dubrovnika i či- tavog hrvatskog naroda, a donijelo bi 1 znatne materijalne koristi Du- brovniku kao turističkom centru. To je pitanje specijalno dubrovačkog kazališta. Stari Dubrovnik nam je dao jednu bogatu dramsku književ- nost, a i Dubrovnik 19, i 20. vijeka dao nam je dramskih talenata, u prvom redu Iva Vojnovića. Bilo bi lijepo, da se u Dubrovniku organizira redovito prikazivanje tih dramatskih djela, a naročito u raznim svečanim zgodama, kao na pr. o svetom Vla- hu. O tome se dosada dosta govorilo i pisalo, i tu amo i tamo i pokuša- valo. Za mnoge to izgleda fantazija i nemogućnost, ali kad bi se pristu- pilo realno, smišljeno i postepeno tome radu, dalo bi se to ostvariti. Zamišljalo se to na razne načine. Neki su zamišljali, da amo dolazi za- grebačko kazalište i da dava te pret- stave. Kolikogod smo uvjereni, da bi za ta gostovanja bilo više shvaćanja sa strane odlučujućih krugova u wob- novljenoj Hrvatskoj nego pod dosa- danjim režimima, smatramo to, ba- rem kao redovitu pojavu, teško os- tvarljivim radi financijskih poteško- ća, znatne udaljenosti Zagreba ii ra- znih drugih neprilika. Ja zamišljam, da se u Dubrovniku obrazuje dile- tantska družina u tu svrhu. Tu zada- ću može da preuzme i sadašnje Ka- zališno društvo, kojem bi glavna svrha morala postati, da dava du- brovačke komade. Netko će prigo- voriti, da bi za to trebali profesio- nalni glumci.To je naravno u Dubrov- niku neostvarljivo, ali i dobro izvje- žbani diletanti mogu posve dobro da preuzmu tu zadaću. Treba doduše i za glumu izvježbanosti i škole, ali talenat za pretstavljanje se posjedu- je a ne stvara se, Poznata je stvar, da mnogi diletanti kudikamo bolje Slume nego li neki profesionalni Slumci, a znamo i to, da mnogi gla- soviti glumci nijesu svršili nikakove posebne glumačke škole, već su se rekrutovali iz redova diletanata. Uostalom poznata je također i činje- nica, da diletanti, kad se posvete nekim naročitim temama u ambijen- tu, koji im je prostrano i duševno bli- zak, mogu da dađu upravo umjetni- čke kreacije. Najbolji primjer je za to Oberammergau. — Dubrovačka dramska djela sa svojim posebnim dijalektom i naročitim naglaskom upravo pozivaju baš same Dubrov- čane, da ih pretstavljaju, a ljudi sra- sli sa tradicijom, mentalitetom, du- hom, govorom i akcentom Dabišai ka, makar i ne bili profesionalni glumci, ali dobro izvježbani i ljubav- lju pristupajući tom poslu datće nam sigurno umjetničke kreacije, ko što. su i dosad prigodimice davali. Mi- slim, da bi se pretstave zimi davale u kazalištu, a ljeti pod vedrim ne- bom na historijskim mjestima. Pred dvorom i na Poljani te na svim dru- Sim prikladnim mjestima. Treba za- to urediti kostime, kulise li lako po- kretne tribine, koje će se stalno ču- vati u skladištima. Ne treba da bu- du te tribine neke skupe konstruk- cije, jer se jedna takova pretstava neće davati samo jedanput već više puta. Naravno pretstavljačima treba dati primjerenu nagradu. Tako bi se realno riješilo to pitanje, koje bi u početku iziskivalo nešto više troš- kova, ali bi se poslije moglo takovo kazalište da izdržava iz svojih pri- hoda, eventualno uz manju kakovu subvenciju općine. ko o* o* To su eto, po mojem mišljenju, specijalni kulturni dubrovački pro- blemi. Postojali su doduše ti proble- mi i u Austriji, postojali su i pod raznim režimima poslije g. 1918., ali ni Austrija ni ostali prošli režimi ni- jesu za njih imali shvaćanja ni razu- mijevanja. Narod vodeći političku borbu nije imao mnogo vremena, da im se posvećuje, a nailazilo se i na zapreke. Te probleme naravno tre- balo je tretirati kao probleme hr- vatske kulture, a mnogi nijesu htjeli, da Dubrovnik ističe karakter hrvat- skog grada, No nemojmo kriviti uvi- jek samo druge! Bilo je tu mnogo ne- mara i neshvaćanja i na našoj strani. U obnovljenoj Hrvatskoj bit će za te probleme više razumijevanja, a na Dubrovčanima i naročito gradskoj općini stoji, da se probude iz kultur- nog mrtvila, Neka nas ne plaši ratna atmosfera iako nas i strah pred tro- škovima, Smišljenim, poštenim i or- Baniziranim radom dade se i s ma- njim troškovima mnogo uraditi, a kakve god nas nevolje zadesile, bu- dimo svijesni, da za jedan maleni narod u borbi protiv velikih jedno od moćnih oružja jest njegovanje vlastite narodne kulture. Dr. Vinko Foretić. (svršetak) Kad će se popraviti pristanište na Trstenome? Ima stvari o kojima nam postaje teško pisati. Među takove spada i pitanje mula — pristaništa na Trste- nome. Teško nam je pisati, jer smo do sada nekoliko puta apelirai na nadležne faktore da se već jednom pristupi uređenju polomljenog i za promet nepristupačnog pristaništa. Kad ni to nije bilo dovoljno, onda smo jednom prigodom donijeli i sli- ku Trnstenoga sa pristaništem kakvo je danas. Vrijeme odmiče a snjime postaje i šteta sve veća. Popraviti se mora, a zašto se onda ne bi po- pravilo dok je to moguće učiniti za mnogo manje iznose, nego li ako se pusti da stvar potpuno bude upro- paštena!? PRIMAMO NAUČNICU ŠTAMPARIJA JADRAN DA NE OSTANEMO DUŽNI Broj 88. Inkvizitorski postupci jedne istrage Povodom pisanja ,Narodnog lista“, , Dubrovnika“ »Narodni List« nam zamjera što se »bunimo« zbog hapšenja nekih hr- vatskih omladinaca povodom dogo- đaja u Kuparima. Preporučuju nam da »kao glasilo vladine stranke i ve- ćine podupremo istragu nadležnih iaktora« jer čemu uzrujavanje, kad »na koncu konca i policija i sud i žandarmerija potpadaju pod bansku vlast u Zagrebu, koja će sigurno po- stupati objektivno«. Anđelinovićevo glasilo se isprsuje i predbacuje nam, što i mi otvoreno ne kažemo, da se pohapsi sve one »koji se protiv vla- sti ovakovim sredstvima posluže« kako bi i oni to kazali, kad bi bili u pitanju jugoslovenski omladinci, <ad nebi znali da su sljedbenici ovog lista nekadašnji orjunaši, koji su pod zaštitom bajuneta provodili teror nad Hrvatskim narodom, mo- slo bi se i povjerovati u iskrenost ovog paradno - kuražnog nastupa. Međutim nama nije do ove analize, već samo do konstatacije da je i »Na- rodni List« i »Dubrovnik« u našem pisanju pronašao ono čega nije bilo. Od prvog dana poduprli smo istra- Šu i zahtjevali da se vodi objektivno i strogo, Strahovali smo samo pred jednim i pred čim smo strahovali, to se je 1 obistinilo. I policija i sud i žandarmerija nalaze se u banovini Hrvatskoj. Konstatacija da oni sada notpadaju pod bansku vlast u Za- grebu nije nam bila ni malo utješlji- va, niti nam je mogla pružiti garan- cije da se neće dogediti ono, što smo naslućivali, HANSANNJNDNNNNO RUN OCERO A NORNKARNNATEENENANNNNNEDINAKNEKNEH Pred novom sezonom u Dubrovniku Prema informacijama Turističkog saveza u Dubrovniku, madžarski putnički ured »Ibusz« priređuje za Uskrs društvena putovanja u Italiju i Jugoslavniju. Na temelju specijalnog aranžmana sa talijanskim vlastima, grupe ma- džarskih turista putovaće bez pasoša (bez obzira na vjeroispovjest), a po- sjetit će Opatiju, San Remo, Mpi i Taorminu. U Jugoslaviji će grupe imati tri Slavna cilja, a to je u prvom redu Dubrovnik, zatim Split i Bled, a pu- tovanja će uslijediti od 15 do 30 marta. Posjetioci za Jugoslaviju tre- ba da imaju pasoše. Početkom sezone zasijedati će u Dubrovniku dvije značajne konfe- rencije i to konferencija delegata sedam država, zastupanih u Inter- nacionalnoj dumavskoj komisiji (za koje su već rezervirane sobe u Grand hotelu »Imperial«), te konfe- rencija delegata autokefalnih pravo- slavnih crkava. Najavljen je također i izvjestan broj pojedinačnih putnika iz Madžar- ske, a već stižu pojedinačni upiti i iz Njemačke, iako još nije izvjesno da li če obzirom na sadašnji rat njema- čkim turistima biti dozvoljeno da putuju u inostranstvo. i ,Obzora“ ŠIRIKE DUBRAVU“ Naš glas protesta u ime čovječnosti i pravde nazivlju nervozom, a takovo je kvalificiranje našeg pisanja najblaže rečeno — cinizam. Došlo je vrijeme da i mi možemo konačno nešto napisati o slučaju u Kuparima, jer_ znate i sada se može dogoditi da vi ne pročitate ono, što mi napišemo. Od pisanja do čitanja dug je i trnovit put. Kad na njemu bez naše krivnje poskliznemo, onda se vi nađete pred bijelim prostorom. Tako je bilo i u slučaju Kupara, Spo- takli smo se i stoga nijeste ništa ni pročitali. Poslije bijelog prostora u listu, nadošlo je pisanje zagrebačke štampe, koja je otvoreno bez ikako- vih uvijanja konstatirala da su uhap- šeni seljaci bili u zatvoru zlostavlja- ni, Znamo i kako se je to odigralo, ali — bojimo se da opet ne poskliz- nemo..... 3 Povodom pisanja zagrebačke štame« pe moramo se osvrnuti na noticu od- štampanu u »Obzoru« pod naslovom »Istragća o dogođaju u Kuparima«. Spomenuta notica završava slijede- ćom rečenicom: »Uhapšeni su zlo- stavljani po noći, kada predstavnici upravne vlasti, koji su vršili istragu, nisu bili prisutni«. Interesantna je ova konstatacija dubrovačkog dopisnika. Ili on do- zvoljava mogućnost, da ise je u ba- novini Hrvatskoj moglo još i to do- Foditi da seljaci budu zlostavljani u prisutstvu predstavnika upravne vlasti!? Na takovu predpostavku ni- jesmo ni pomišljali. Međutim za sa- miu stvar, odnosno za leđa nesretnih hrvatskih seljaka, sporedna je činje- nica, jesu li u času zlostavljanja bili prisutni predstavnici vlasti. To even- tualno može služiti ovom ili onom za opravdanje, Politikom spora- zuma djelomično je ostvaren pro- $ram Hrvatske seljačke Stranke. Načelo čovječnosti je temeljni idejni kamen velike zgrade hrvatskog se- ljačkog pokreta i ko njega povrije- đuje, ruši temelje dugogodišnje bor- be Hrvatskog naroda za čovječnost i pravdu. I RTTE »DUBRAVU“ Žao nam je što to moramo konstatirati, ali od istine nijesmo nikad bježali, pa ne ćemo ni danas,