Pa a ak Kamia Strana 2 »DUBRA V A« »Dubrava“ ima riječ... Odgovor ,Narodnom Listu“ »Narodni List«, glasilo Grge An- Sjelinovića, opet nam obraća pažnju, vjerujući da se nalazimo u teškoj si- tuaciji i da ćemo stoga na pitanje ostati dužni. Grginovci nam sa zado- voljstvom konstatiraju »da je u vezi sa poznatim atentatom na žandar- merijsku stanicu u Kuparima uapše- no deset članova »Seljačke zaštite« koji su priznali krivicu«, pa dodaje da je po pisanju našeg lista izgleda- lo da »su ovdje po srijedi čak neki progoni — pristaša frvatske selja- čke stranke. >»Kako ova notica u »Narodnom Listu« nosi naslov — »Dubrava« ima rniječ:.... —, to: je jasno da se ovi integralni jugoslove- ni zlurado vesele nad rezultatima is- itrage, smatrajući da smo se pokunjili ida nemamo što govoriti. Evo im naše riječi, ili još bolje na- šeg odgovora. Nije istina da su uap- šeni članovi Seljačke zaštite priznali krivicu, nego je naprotiv istina da su svi uhapšenici pušteni na slobodu čim je istraga došla u ruke suda. Istina je da su še žandari trudili svim snagama, ne bi li iznudili uhap- šenicima priznanje, pa su u istrazi primijenili metode koje smo osudili u bijelom prostoru lista. Zaboravili su da se nalazimo u Banovini Hrvat- skoj, koja iako nije dospjela u dana- šnjim teškim prilikama postaviti sve na pravo mjesto, daleko je od toga da tolerira inkvizitorske podvige ili da ih čak i nagrađuje. Nevini seljaci osjećat će još za dugo, a možda i do kraja života, kakvu im je sigurnost života pružala kojoj bi to zapravo morao biti jedan od glavnih ciljeva. Međutim stvar nije svršena. Uvjereni smo da u Ba- novini Hrvatskoj ne može ostati ne- kažnjeno ono što se je radilo sa hr- vatskim seljacima. SBaNSZOEBRNSENEANESNANNONANERITANUNENENIOJSSEKNISDIANANNSKE Nastavak sa 1 strane čas nijesam niti iz daleka slutio, kakvoj sredovječnoj torturi ću biti podčinjen. .. Svukli su mi cipele, svezali mi obje ru- ke tankim lsgncem za leđa, a drugim lan- cem obe noge u gležnju, stegli gvožđa tako da sam osjetio silan bol u kostima, u rebrima i nožnim zglobovima. Na to su me bacili, tako da sam pao na prsa, provukli jedan lanac između ruku i no- $u, pritegli tako taj lanac, da su mi svi- nuli tijelo natrag. Nato su mi tako smo- * tanom u klupko, provukli ispod ruku i nogu jednu motku, koju su postavili na dvije razmaknute stolice; Hadžiabdić i još jedan drugi agent postavili | su me tako, da su mi nožni tabani lebdjeli u vodoravnom stavu u zraku, a zemlju su doticala samo prsa. Hadžiabdić i još jedan agent, postavili su se uz moje tabane, Svaki je držao u ruci neku spravu sličnu pendre- ku, jasno smeđe boje. Treći detektiv uzeo je meku staru crnu krpu, omotao mi je time glavu i svojom rukom zatvorio mi usta i nos. Hadžiabdić mu je dobacio: Pazi da te ne ugrize kao onaj sinoć, Hadžiabdić i nje- Sov drug počeli su na to udarati svom sna- $om, uzmahujući što su bolje mogli po mo- jim tabanima. Nabrojio sam tridesetijedan udarac, Iza toga sam počeo gubiti svijest, Imao sam osjećaj kao da me spopada stra- šna vrtoglavica, i da padam u dubinu. Ne znam, koliko je udaraca palo. U duboku ne- svijest nijesam mogao pasti, jer me svaki udarac prizvao sebi Osjetio sam silnu bol u cijelom tijelu, a naročito u mozgu, kroz koji kao da je provlačeno usijano željezo. Nijesam mogao više izdržati, rekao sam: Sve ću kazati, Još su me udarali, i pitali: ko je dao novac. Reci. Dr, Maček, Kome ste ga predali? Prpiću. Drugo nijesu ni pi- tali, Navukli su mi silom cipele na otečene i izbijene noge, i odnijeli su me više nego odveli na preslušavanje.., Bili su na oku- pu Bedeković, Horvat i još nekoliko viših Policijskih činovnika i detektiva .. ,« kao kič sin iki os dd Nije teško pogoditi što je bila na- mjera »Narodnog Lista«. Integralci znaju da je »Seljačka zaštita« orga- nizacija, koju je seljak osnovao u ci- lju samoobrane. U ovoj organizaciji seljak vidi garanciju za imovinsku i ličnu sigurnost i zato njome povje- rava održavanje reda. I sad, nikud bolje prilike, nego da se događajem u Kuparima zaštitnike prikaže kao revolucionarne elemente, koji mje- sto reda unose nered, otežavajući ta- ko situaciju vodećim političkim fak- iorima. Pokušaj je propao. Veselje integralaca bilo je preuranjeno. Do- Sođaj u Kuparima poučan je za sve nas. On nam govori da se oslobodi- mo drijemanja, jer se još vrlo često Pojavljuju sablasti minulog vreme- na. U neredu traže puteve natrag, priželjkujući stara »dobra vremena« kada su po diktatu Beograda hara- ćili nad Hrvatskom. Eto to je naša riječ, koju upućujemo gospodi oko »Narodnog Lista«. Drezdenski kvartet u Dubrovniku U nizu komornih priredaba Du- brovačke Filharmonije, naša publika imati će prilike na 8 aprila čuti iz- vanredni = Drezdenski = gudalački kvartet. Gg. Hopatschka, Schneider, Holmann-St'rl i von Pilow svojim izvanrednim komornim = muzicira- njem koje su doveli do savršenstva, poznati su danas ne samo u Njema- čkoj i čitavoj Evropi, već i na dru- gim kontinentima. Skoro 20 godina već Drezdenski kvartet daje svoje koncerte po svim muzičkim centri- ma Evrope i van nje i svugdje je imao najbolje uspjehe. U Jugoslaviju Drezdenski kvartet je dolazio već nekoliko puta, Ova turneja vodi umjetnike samo u par većih grado- va, da završi jednim koncertom u Zagrebačkoj radio-stanici. Naročitu Pažnju poklonili su umjetnici pnigo- dom ove turneje Dubrovniku time što su predložili da i ovdje dadu je- dan svoj koncerat. Zahvaljujući pak našoj agilnoj Filharmoniji, čiji ljudi ne žale ni truda ni žrtava pri svom nesebičnom radu na podizanju i pro- pagiranju istinske muzičke umjet- nosti, doći će do ostvarenja ovog koncerta. Od ogromnog broja komornih dje- la koje Drez. kvartet ima na svom repertoaru, bit će na ovom koncer- tu izvedeni kvarteti od Beethovena, Schuberta i Smetane. Program je vrlo ukusno sastavljen i njegova iz- vedba bit će prvoklasni užitak za svu našu koncertnu publiku, pa i onu, koja nema naročitog iskustva u komornoj muzici, Moja. Uvjereni smo da će građanstvo znati pokazati slavnim. umjetnicima da je doista naš grad zaslužio niiho- vu pažnju, koju mu oni pokazuju svojim posjetom, a brojnoj publici će se na koncertu dati prilika da se umjetnicima na dostojan način. za ovaj posjet zahvali, KUPUJEMO nono s OLOVO MEKANO ŠTAMPARIJA JADRAN DUBROVNIK / TELEFON 194 (PRIV. 195) Preuranjeno veselje DUBROVAČK RIJEKA PROBLEMI RIJEKE RIBARICE Često se čuje spominjati što gradu fali za život i što sve ne koči njegov - napredak, a niko se nije bacio Do gledom malo dalje u blizinu u nasu Rijeku Ribaricu. Grad je Dubrovnik poradio da se ukine općina Riječka samo da mu ona pomogne izvlačenje kola, koja su zaglibila u ekonomski glib. Učinivši to, grad je učinio do-. bnu stvar, ali nije se obazreo na to da mu Rijeka daje neprocijenjive ko- risti prama onome što grad njoj od- vraća, Mi ne tražimo da nas grad obasiplje milostima, tih ćemo mi nje- mu dati više nego on nama, samo ho- ćemo da upozorimo oce gradske da. imaju da podignu Rijeku baš da bi mogli više koristi za sebe izvući. Dubrovnik bi bio vrlo oskudan u vo- di da nema našega izvora, On crpe vodu od nas a da nije poveo brige da li mi iz Rijeke. imamo dovoljno vode ne sa izvora toliko, koliko iz malih izvora, koji se nalaze na mno- šo mijesta naše uvale. Prva je mi- sao otaca morala biti da n4s opskr- be vodom. Od Petrovasela do izvo- ra ima nekoliko voda koje nijesu uređene, već su gore nego kad smo imali svoju općinu. Sav trošak bi bio koja hiljada dinara, Za Mokošicu bi bilo najbolje urediti vode Žlijebi, Tundraču, Biziju, Uli- šte i po mogućnosti, kad je već po- ložen kono iz Sustjepana do Moko- šice, da se dovede voda u Miha Bo- janovića pred kuću, a onda odatle potokom do pred crkvu i tu postavi česma, “Sada se govori na sva usta o no- voj komardi koju bi valjalo graditi negdje na zgodnom mjestu. Nama iz- gleda da bi opet Rijeka mogla odgo- voniti svim zahtjevima koji se po- stavljaju za modernu komardu i po- desnu za export. Klaonica treba da ima prostora, ravnice, vođe, pristup s kraja 1 s mora, da nikomu ne sme- ta a da svakomu bude pogodna i da ne otešćava trgovinu većeg opsega. Ko ima krila neka leti, ko ima volje i mogućnosti neka mu je staza širo- ka; ništa ne smije da stoji na putu da se i ovo unapredi. Brgat, Bosanka Šumet i cijeli plato povrh grada ni- jesu nezgodni za to, ali ne mogu se nikako usporediti sa Mokošicom, koja pruža kudikamo bolje terene za malu i za veliku komardu. A čuje- mo da se je tako izrazila (i komisija banovine kad je razmatrala sve te- rene u okolici grada. Voda se lako može dovesti, elektrika isto tako, dubina morska dostatna je i za bro- dove koji mnogo gaze, a terena je toliko da bi se konj umorio da ga prekasa, Sve govori u Prilog Mokošice i Rijeke, stoga bi bilo prekorno ako se O njoj ne povede toliko računa koliko ona i zaslužuje, Milić, CAVTAT RUŠL.. PALI... U posljednje vrijeme raspisala se je cavtatska mlađarija, te izgleda, da se u Cavtatu Bog zna što događa, a ovamo se svak čudom čudi što se to tako strašno dogodilo »cavtat- skim patriotima«,.. Istini za volju, a radi neupućene javnosti, neka se zna slijedeće o sadašnjim cavtat- skim prilikama: *. Nikakove klevete ni Podvale ne podnosi »nacionalni Cavtat« već se je samo jedna šačica iskvarene om- a vode dosta. Broj 90, ladine razuzdala, te viče i dreči u pomanjkanju posla i u čežnji za onim »blagoslovjenim vremenima« kada je živjela na račun narodnog nespo- razuma Ovoj dječjoj dreci rado se i »narodni velikani« ko- ridružuju odni ye ii se je počela izmicati vlast, koju su također baštinili za vrijeme na. rodnog nesporazuma. Radi ovog ra-- zumljivo je i ono njihovo otvoreno ispoljavanje mržnje prema svemu onome što je hrvtasko, Ista ova klika opojena je danas i sa onim najopasnijim idejama, tako. da ih je radi toga morala i nadležna vlast progoniti. Ali mešto širokogrudnost hrvat- skog naroda, a nešto i krivnja same vlasti, koja nije na vrijeme i energi- čno postupala, doprinijeli su, da je ova klika ostala još i do danas ne- kažnjena te joj se radi ovog pružila prilika da se razmeće sa jeftinim mučeništvom. No drži se, da su ovo- me zlu dosta krivi i neki tobože hr- vatski borci iz samoga mjesta, koji su licumjerno išli počiniteljima ne- djela na ruku i namjerno izvrtati či- njeničko stanje. Svakoko, da nijesu vlasti protiv ove klike bezrazložno povele postu- pak, već naprotiv to je bilo sasvim opravdano, samo je velika šteta što je taj postupak bio dosta spor i blag, te su stoga ii povedene premetačine morale ostati bezuspješne, Da se je na početku energično is- iupilo bili bi mnogi cavtatski »veli- kani sada u buži« a ne bi imali pri- like ni smjelosti da se šepire sa jefti- nim mučeništvom, | Ipak nadati se je, da će vlast una- prijed, pri ukazatim potrebama ' postupati sa više brzine i ener- šije, kako bi se jednom za uvjek spriječilo djelovanje ove mračne klike, čiji rad svaki pošten čovjek mora da osudi. M. OREBIC Zamašni planovi službenih njema- čkih sportskih krugova, da u Pelje- ško-xorčulanskom kanalu stvore ne- ku vrst cenira za treniranje u po- morskim sportovima, polazili su sa stanovišta, da su ovi krajevi kao stvoreni za tjeranje pomorskih spor- lova. U raelizaciji tih planova Ore- bići su imali odigrati posebnu ulogu, jer se tu već dugi niz godina nalazi Ferijalni dom akademičara, koji je . veoma mnogo učinio na polju propa- Siranja cijele Pelješko - korčulanske rivijere. Uslijed rata morali su se svi u planovi odložiti za bolja vremena. Prema vijestima iz Njemačke, nema mnogo izgleda da bi i ove. godine njemački turisti mogli posjetiti ove krajeve, pogotovo ne akademičari. — Od rijetkih N ijemaca, koji se još nalaze u Orebićima, tu je slikar Max Neub6ck, koji je za Vrijeme svoga boravka u mjestu izradio dvadese- tak uljenih slika (većinom pejsaža, nekoliko mrtvih priroda i jedan por- tret), te ih je i izložio u Općinskoj vijećnici. To je prva slikarska izlož- ba u Orebićima, Pa ju je već i kao takvu građanstvo počastilo brojnom posjetom, — Naši češki prijatelji ra- do nas se sjećaju i u ovim danima. Nedavno je praška »Češkojugoslo- | venska revija«, koju izdaju Češko- jugoslavenska liga u Pragu i Savez jugoslovensko-čeških liga u Beogra- du, u prilogu »Slavenski Jadran« donijela dva krasna madrigala Bohu- ša Kafke, jedan posvećen Oreki jićim a, drugi »hrvatskom moru«. a Ju