Strana 2 Broj 91. mm »DUBRA V A« Za temeljitu elektrifikaciju Dubrovnika Pitanje koje nema odgode. Sutra bi moglo biti kasno Na ograničenom prostoru lista ni- jesmo u stanju iznijeti u detaljima sve zamršene faze ovog vitalnog pi- tanja grada. Koristeći se stručnim podatcima, iznijeti ćemo ga pred našu javnost tek u generalnim crta- ma. Nama se čini, da u odnosu opći- nara prama Općini postupamo no- jevski zabijajući glavu u pijesak, dok oko nas u grozničavoj jurnavi gomi- laju se takove prilike koje su kadre da svaki čas ozbiljno ugroze i onako već ugrožene finansije naše Općine. Dubrovnik sa svojom okolicom već osjeća direktne posljedice rata na polju turizma. Te posljedice uka- zuju na sve veći manjak općinskih prihoda. Gruška luka također stoji pod utjecajem ratnih trgovačkih re- perkusija. Skupoća postepeno na- preduje, platežna snaga općinara konstantno opada. U općinskoj eko- nomiji električna centrala i gradski vodovod u pomanjkanju mnogih dru- gih rentabilnih poduzeća igraju vid- nu ako ne prvu ulogu. Međutim, Dubrovnik ima enor- mno skupu struju, skupu vodu, ima električnu centralu na naftu a ta naita već je dvostruko poskupila u cijeni, Nafta je u ovim ratnim vre- menima nesigurno gorivo, Centrala je preopterećena, potrošaći preop- terećeni, općinske finansije ugrože- ne i gledajući kroz ovu realnu per- spektivu pozvani smo, da ovo teško pitanje neodgodivo riješimo pristu- pajući smišljenim i brzim odlukama. Sutra? — Sutra može biti kasno! Dogodine vrši se četrdesetgodiš- njica da je Dubrovnik dobio elektri- čnu rasvjetu. Štropot je modernih strojeva probudio usnuli grad u ro- mantici mjeseca, tami zimskih noći i nesigurnom svijetlu petrolejskih fe- rala, Nestali su lukjernari, lukjernice i feralići, Udunuo ih je stroj a s mji- ma ne možda već sigurno udunuo se je i zadnji drhtavi plamičak sijela i posjeda intimnih saloča, da rasvje- tljene ulice primame patrijarhalne građene m živi vrtlog novog vreme- na. Meštar Luko, dundo Marin, An- tun Đeko i ostali »monteri« položili su svoj alat jer su u tim istim ferali- ma zasjale prve sijalice. * Elektrifikacija Dubrovnika dakle zapo- čela je razmjerno dosta rano. 2, septembra 1898 god. sklopila je Općina Dubrovačka ugovor sa društvom »Gesellschaft fir Elek- trische Industrie (»Elin«), Wien, “kojim je ustupila ovom društvu isključivu koncesiju za proizvodnju i prodaju električne energije. Ova koncesija je izdana na 45 godina ali sa pravom Općine da je može opozvati i poslije 25 godina uz 3-godišnji otkaz, u ko- me slučaju treba da plati otkupninu, dočim poslije 45 godina koncesije prešli bi svi uređaji koji pripadaju Električnoj Centrali — u dobrom stanju — besplatno Općini, Elekirična Centrala je započela radom 8. aprila 1901, Koncensionar se obvezao da da- de uličnu rasvjetu i to da svaki postojeći »iero« zamjeni sijalicom od 16 svijeća tro- škem od 7.000.— fiorina godišnje, Prije ove godine nalazimo početke elek- tritikacije samo kod nekoliko naših gra- dova, Između ostalih razloga ovako ranom wpo- četku elektrifikacije, jedan je također i tu- rizam, čiji početci i ako skromni padaju baš u to doba — Hotel Imperijal otvoren je 1898 god, Turizam i elektrifikacija Dubrovnika ot- prilike zajedno su počeli i kao što ćemo kasnije vidjeti usko su međusobno povezani, Godine 1910 proradio je dubrovački elek- trični tramvaj — prvi i jedini u Dalmaciji — koji je mnogo pridonio razvoju grada u Zapadnom pravcu, Prvo razdoblje elektrifikacije Dubrovnika traje do 1. januara 1927 god. kada je Opći- na Dubrovačka otkupila Električnu Centra- lu od firme »Elin«. Drugo razdoblje elektrilikacije Dubrovni- ka počima 1, januara 1927 it. j. kada je Op- ćina postala vlasnica električne centrale isplativši za istu ukupnu svotu od dinara 5,408,498, Općina je odmah pristupila rekonstrukciji postojeće Centrale koja je trebala da po- služi kao rezerva hidroelekitričnoj Centrali na izvoru Rijeke Dubrovačke, koju je Opći- na također imala namjeru izgraditi. Općina je već 1921 godine tražila da joj se izda koncesija za isključivo iskoriščava- nje vode u Rijeci. Nakon 5 godina izdala je prvostepena vlast riješenje, koje nije 'pri- znalo Općini samoj isključivo pravo isko- riščavanja vodene snage već je to pravo razdijeljeno među braću Kisiće i Općinu u razmjeru 1:4, U pogledu podizanja hidrocentrale u Ri- jeci konzultovani su prof, tehn, fakulteta u Za$rebu, gosp. Riesner i inž. 6 Rypar od irme Českomoravsko Kolben-Danek iz Pra- ga koji je izradio projekat za rekonstrukci- ju postojeće elektrane i projekt za hidro- električnu Centralu, koji predviđa iskoriš- ćenje vodenih snaga do 960 KS uz podignu- će brane do kote 475, a sa predračunom za građevni dio 2,323,900,— sa predrač. za mašinski dio 1,716.000.— i . », “električini dio 1,366.300,— otšteta Kisićima“) 4,200.000,— Ukupno Din, 9,605.800.— Ovaj projekat predviđao je 2 vodene turbine i to: 1 turbina 390 KS (8000 1 sek) 150 okretaja 4, 5 m, normalni pad. 1 turbi- na 560 KS (11500 1 sek) 133. 5 okretaja 45 m, normalni pad. Kapacitet ove hidrocentrale bi bio 950 KS za sedam zimskih mjeseci, dok bi za daljnja 3 mjeseca bilo vode samo za 300 KS, a za preostala 3 mjeseca samo 150 KS, Prof. Riesner je dao mišljenje, da je ovaj projekat optimističan, jer predviđa podiza- nje brane još za 2 m, i da je nesigurno ko- liki bi bili gubitci vođe, odnosno koja koli- čina vode bi bila na raspoloženju. Do jeliine električne struje može se doći u prvom redu iz postojećih hidrocentrala ili kaloričnih centrala, Jedna i druga vrsta centrale (nama najbliža hidrocentrala Gu- bavica, a kalorična centrala Mostarskog rudnika) su predaleko od nas da se ispla- tila izgradnja dalekovoda za razmjerno ma- li naš potrošak struje, Pošto dakle nema izgleda da bismo mogli kupovati jeftinu električnu struju iz posto- jećih velikih centrala, ne preostaje nam drugo nego sami da izgradimo Centralu za Dubrovnik i njegovu okolinu, koja bi pro- izvodila što veću količinu struje uz što jei- tiniju cijenu i čija bi izgradnja bila u gra- nicama naših financijskih mogućnosti, Cijena električne struje u Dubrovniku je previsoka, Razlog je tome visoka proizvod- na cijena struje jer je Centrala uređena na pogon plinskim uljem, koje je opterećeno velikim podvoznim troškovima, velikom uvoznom carinom i državnom trošarinom tako da plinsko ulje koje u Rumunjskoj stoji oko 0,50 Din, kod nas stoji 4— Din. Plinsko ulje bi se moglo mjeriti sa ostalim pogonskim srestvima, kada bi mu cijena bila oko 1.— Din, po 1 kg, Drugi razlog velikoj cijeni struje je velika Služba kapitalu radi velikih investicija uči- njenih za Centralu, Treći razlog je taj što veliki dio naše struje potroši Općina za uličnu rasvjetu, vodovod, i ustanove kojima je Općina du- žna davati besplatno električnu struju. Još k svemu navedenom dolazi državna trošarina na prodanu struju u iznosu od Din. 0,70 na 1 KWh struje za rasvjetu i 0,10 Din. na 1 KWh struje za pogon. Na ovaj način električna struja kod nas opterećena je dvostrukom trošarinom, je- dnom na plinsko ulje a drugom na samu struju. Radi visoke cijene električne struje, po- trošak struje je u samom Dubrovniku raz- mjerno još uvijek malen, a okolica nije o- tovo ni elektrificirana, Kalorična centrala sa parnim turbinama kao pogonski strojevi. Do najjeftinije struje došlo bi se pomoću ") Osim toga bilo je predviđeno nagod- bom sa Kisićima, da im se daje oko 345,000 KW sati struje godišnje besplatno. RIJEKA Na Palati Nad izvorom Rijeke koju narod zove Palata nalazi se pećina pod imenom Vilina kuća. U toj pećini opisanoj od mnogih posjetnika nalazi se pri koncu mjesto, gdje se osjeća odušak zračnog strujanja. Ako je pećina nad izvorom, to je velika probabilnost da je pod tim prazan prostor koji vodi ili na jezero ili na vodopad. Pod pe- ćinom snažno buči izvor. Voda se diže ispod podnožja Golubova kamena iz- bacivana velikom snngom iz dubokog vrela. Njezin se rezervoar nalazi negdje u brdu i pobitačno bi bilo da se po- kuša doći do njega, a to se može po mojemu mišljenju na 2 načina. Prvo kopati pravcem pada vode u ljetno do- ba kada izvor po imenu BABA presuši, eda li bi se otvorio pristup u nutarnjost. To zahtjeva malen trošak samo kao pokušaj. Ali ima i drugi način: proko- pati na visini od 90 metara u pećinu gdje se čuje vjetar i približiti se vodi. Treba uložiti truda i novca ali bi uspijeh mogao da bude prezamašan ako se nađe vooa u visini većoj nego je izvor, barem koliko je visoka BABA. Da se čovjek popne do pećine trebaju stepenice od drva za lakše donašanje alata i materijala. Električna rasvjeta nije daleko. Na- lazi se kod izvora, što nije daleko od pećine. Dakle i to je jedna pogodnost, koja će dobro doći ako se pokuša ići u potragu slapa ili vodopada nad PA- LATOM. U slučaju uspjeha, za koji se više može reć DA, nego NE, riješilo bi se za sve nas životno pitanje. Ne bi Dubrovnik bio u vodi najskuplji na vo- domjeru, imao električno svijetlo a naj- skuplje plaćao kilovate. Ne treba obigravati tamo amo, a ne udariti na pravo mjesto. Voda se traži kod vode, a kamen kod kamena. Za vodu treba još napomenuti da se treba ugledati u druge narode koji svaki i najmanji gorski vrutak iskoriste, a mi ne marimo ni za veliko vrelo. Uz more pogona parnim turbinama gdje bi loženjem Mostarskim sitnim ugljenom stajao 1 KW sat 0,25 do 0,30 Din. Kod pogona Diesel- motorima stoji 1 proizvedeni KWsat 1,30 do 1.50 Din. S obzirom na budući porast potroška električne struje najbolje bi nam odgova- rao turboagrogat od oko 1000 KW — 1300 KS, Kao rezerva ovoj prvoj parnoj turbini služili bi Dieselmotori postojeće električne centrale, Nabavni troškovi kompletnog turboagre- gata zajedno sa zgradom (u postojećoj cen- trali nema mjesta za parne kotlove) viso- kim dimnjakom i potrebnim zemljištem 5—6,000.000.— Din. Pretpostavljajući da bi ova turbina u prvo vrijeme proizvela 3/4 ukupno proizve- dene struje godišnje nastala bi time ušteda na proizvodnji od preko, 1,500.000.— Din, godišnje a sa ovim uštedama bi se cijelo novo postrojenje isplatilo kroz 4 godine, Novu električnu centralu trebilo bi smje- stiti ili u neposnednom susjedstvu postoje- će centrale ili na drugom mjestu, Iz urbanističkih i turističkih obzira tre- balo bi novu parnu centralu sagraditi izvan Gruža n. pr. u Rijeci Dubrovačkoj, Proizvađajući jeftinu električnu struju, mogli bi smo elektrificirati okolinu Dubrov- nika, kao Župu Dubrovačku, Kupare, (Mli- ne, Cavtat te otoke Koločep, Lopud, Šipan uslijed čega bi se u prvom redu omogućio razvitak turizma u velikim dimenzijama, zatim bi se omogućio razvoj raznih indu- sirijskih poduzeća, kao i mogućnost da na- ša pitoma sela u punoj mjeri iskoriste bla- odati koje bi im pružala upotreba elektri- čne struje, Konačno izgradnjom hidrocentrale: u Ko- navlima te iskorišćenjem odvodnog tunela Ljute, mogle bi.se ove dvije centrale među- sobno upotpunjavati, te jedna drugoj do po- trebe ustupati suvišnu energiju, DUBROVAČKA su nan a ekoliko mjesta ,vrulje“ ali još se nije našao ko bi te vrulje iskoristio. Možda će nas stranac naučiti kako se nalazi i iskorišćava najpotrebitiji traži 2 2 M. Kusijanović elemenat: voda. KONAVLE što je s osnivanjem »Hrv. Junaka« u Pločicama? Nedavno je bila pokrenuta akcija da se osnuje »Hrvat. Junak « u P lo- čicama. Kako nijesu bili svi saglasni, jedan je govorio ovako, drugi ona- ko, tako se od ove akcije odustalo, Međutim se osjeća velika potreba jednog hrv. omladinskog društva, koje bi prosvjećivalo i dizalo našu omladinu, te tako kulturno podiglo samo mjesto, Pločice sa okolnim se- lima: Vodovađa, Bani, Gunjina, Ka- rusovići, Mikulići i Pavljebrdo imaju lijepi broj omladine, koja bi trebala da složno osnuje jedno hrvatsko om- ladinsko društvo, koje bi zajednički trebalo da dogovorno radi. Treba uzeti za primjer druga mjesta u ko- jima su uspostavljena takva društva. Dakle složno na posao da što prije osnujemo »Hrvatskog Junaka« u Konavlima. Akcija za gradnju »Hrvat. Doma« u Grudi. U Grudi se provodi akcija glede gradnje novog doma. Tako će za tu svrhu biti izabran specijalni odbor, koji će provoditi tu akciju. Jedni predlažu da bi se taj dom nazvao »Hrvatski Konavoski Dom«, dok drugi kažu »Hrvatski Selj. Konavo- ski Dom«. Prilika je da će se ostati kod ovog zadnjega. Predloženo je da se pita za odo- brenje gradnje doma Vodstvo HSS. u Zagrebu, jer se ništa ne želi raditi bez odobrenja Vodstva stranke. Čim se uspostavi odbor, počet će se sa sakupljanjem dobrovoljnih doprinosa Cijelo će Konavle poduprijeti grad- nju »Hrvatskog Doma«, da on bude na ponos i diku našu i Hrvat. naroda. PLEMENITA GESTA HRVATICE iZ SAN FRANCISKA. Hrvati iseljenici u Americi budno prate prilike u našoj i njihovoj do- movini Hrvatskoj, vode računa o na- šem radu na svakome polju javne djelatnosti, a vrlo često i moralno i materijalno pomažu svoju braću u domovini. Američki Hrvati su do sa- da nebrojeno puta otrli mnogu siro- tinjsku suzu i tako postali vječni do- brotvori svoje braće, Bilježimo sa zadovoljstvom i ovu plemenitu ge- stu gđe Kate Ziković, poznate hr- vatske dobrotvorke u San Franci- sku, koja je u mjesecu veljači o. 6. priredila u svome domu čajanku i na istu pozvala brojne svoje Prijatelji- ce i poznanice. Tom prigodom je odigrana i tombola u korist sinoma- šne djece grada Dubrovnika, Owih dana je NŽZ u našem gradu primila toplo pismo od g.đe Ziković iu pri- logu 23 dolara s tim, da se ta svota upotrebi u namijenjenu svrhu. Ova gesta plemenite naše domorotkinje primljena je u krugovima našega grada najsrdačnije, Trgovački pomoćnik sa 6 razreda srednje škole i dvogodišnjom prak- som, sposoban i za kancelarijski rad traži namještenje u boljoj trgovini ili uredu. LP onude pod »Sposoban« na administraciju lista. PRIMAMO NAUČNICU ŠTAMPARIJA ŠADRAN