Strana 2 »DUBRA V Ax« j ? EKONOMSKI PREGLED ,DUBRAVE“ DUBROVAČKA OKOLIC ODRAZ PRIVREDNIH PRILIKA pisana na radničko osiguranje u Dubrovniku i okolici Neizvjesnost i mutna situacija u svijetu u god. 1939 djelovala je po- razno na skoro sve grane privrede, a time i na radničko osiguranje. Prema izvještaju Okružnog ureda za osiguranje radnika u Dubrovniku za godinu 1939, poslovanje ureda ra- zvijalo se pod lošim okolnostima osobito u drugom polugodištu 1939, Osim prilika u svijetu također su mnogo utjecale na uredsko poslova- nje i prilike u državi. Na teritoriju ureda i baš u sjedištu izbio je štrajk građevinskih radnika, koji je trajao 31 dan, u kome je uče- stvovalo preko 1000 radnika. Dne 17. V. 1939 postignut je sporazum i potpisan kolektivni ugovor. Pekar- ski radnici stupili su u štrajk 4. VIII, 1939 koji je trajao do 25. VIII. 1939, kojeg je dana potpisan kolektivni ugovor. Teritorij ureda, koji je narodnim sporazumom pripao Zetskoj banovi- ni, pripojen je 1. XI. 1939 Okružnom uredu Sarajevo. Gubitkom ovog teri- torija, otpalo je oko 9.000 članova. Uslijed gubitka članstva premješte- no je drugim uredima 14 službenika a otpušteno 5 dnevničara, Prosjek članstva za čitavu godinu iznosio je 22.300 t. j. za čitav terito- nij do 31. X, i poslije tog dana za te- ritorij koji je ostao ovom uredu. Do 31, X. 1939, članstvo je iznosilo u prosjeku 24,176 dok je poslije odvwa- janja do konca godine prosjek iizno- sio 12.919 članova, Od prosjeka godišnjeg članstva za 1939 koji iznosi 22.300 otpada na opće osiguranje 20.839, na mornar- sko duge plovidbe 1.069, a na mor- narsko osiguranje obal. plovidbe 392. Prosjek članstva u 1939 iznosio je za Dubrovnik (sa pomorcima) 5.478 ili okruglo 1/4 sveukupnog članstva. U Mostaru prosjek je iznosio 2.913 u Tivtu 1.146, u Metkoviću 1.101. U svim ostalim mjestima prosjek se kretao ispod jedne hiljade. Izuzev javni saobraćaj, sve su jače industrijske grupe, u god. 1939 u pro- sjeku članstva i postotku opale, a osobito grupa gradnje željeznica, pu- teva i vodogradnja, te hoteskla im- dustrija. : Glavna grana privrede, koja oso- bito utječe na visinu obezbijeđene nadnice kod ovog ureda jest hote- ljerstvo koje je uvjetovano turizmom (posebno starinm). Radi prilika u svijetu hoteljerstvo je u 1939 godini osjetilo prve posljedice ratnog sta- nja u Evropi, koje će u buduće biti još teže, jer su izgledi za neki znat- niji turistički promet minimalni. Osim teškoća u hotelskoj industri- ji ima i drugih ozbiljnih pojava. Ta- .ko je m. pr. opao prometu lukama i ogroman. broj lučkih radnika stoji besposlen, Mornarsko : osiguranje je danomice u opadanju bilo zbog opa- snosti. plovidbe, ili prodaje domaćih brodova u inostranstvu; bilo da za veći promet ne postoji uvjeta (obal- na plovidba), .Kvalifikovanih radnika na terito- riju ureda ima oko 20%, a ostalo je sve prigodni, nestručni radnik-seljak, kojije stigao sa sela. Ovakovi pri- godni radnici nemogu imati uslova članstva za potpore koje im po za- konu pruža Berza rada ža nezapo- slenost, pa su stoga stalni posjetioci uredskih ambulanata, Radničko se osiguranje mora bo- riti protiv ovih pojava. U uspjehu ove borbe ovisi i uspjeh zadataka same institucije. Sredstava ima mno- $0 i različitih, ali je nesumnjivo da među njima na prvom mjestu stoji dobro organizirana liječnička služba. Slabe strane organizacije u lije- čničkoj službi uprava može djelomi- čno ispravljati, ali bez stručne pomo- ći i inicijative, mimo liječnike, ne može srediti, a moralni i materijalni uspjeh radničkog osiguranja ovisi baš i o organizaciji zdravstvene služ- be, o uspješnom radu glavnog lije- čnika uz ostale liječnike, te zdrav- stvenog osoblja u uredima. Ukupni prinosi ubrani kroz god. 1939 iznosili su 24,936.631.— din.; od toga otpada na teritorij sadašnjeg dubrovačkog ureda 13,092.837 a na odvojeni teritorij Din. 11,843.794,53. U samom Dubrovniku ubrano je Din. 7,037.917 ili cirka 30% svih prinosa. Troškovi izdržavanja ambulanata iznosili su u god. 1939 Din. 553.510,25 ili 4.86% prihoda, odnosno po članu Din. 20.41 prema Din. 20.17 po čla- nu u godini 1938 ili 4.06% prihoda. Na ime liječničkih troškova lizda- no je Din. 1,446,059,15 ili 12.69% pri- hoda, po članu Din. 64.84. U godini 1939 izdao je ured na hranarinu D. 3,784.781.— ili 33.21% prihoda, po članu Din. 169.72 prema Din, 3,772.385.15 ii 30.34% prihoda, po članu Din. 150,87 u godini 1938. Izdataka na ovoj potpori. Kod Suzo- r-a za 1938 iznosi 21.11% ili Dinara 127.16. Na bolničko liječenje članova i nji- hovih obiteljskih pripadnika potro- šio je ured u god. 1939 Dinara 1,328.572.10 ili 11.66% prihoda, po članu Din. 59.57 prema Din. 50,32 u god. 1938. Za lijekove i zdravstvene potreb- štine ured je u god. 1939 izdao Din. 1,341.792.20 ili 11.77% svih prinosa po članu Din, 60.17. Izdatak na ovoj potpori kod ovog ureda je nad nor- malom i ako se zavela stroga kon- trola recepata,opominjani su liječnici redovito mjesečno za svako preko- račenje, kao i vođena evidencija o potrošnji ljekova iz uredskih skla- dišta. Lični 1 materijalni rashodi na upra- vnim troškovima u godini 1939 izno- sili su Din. 2,.077.988.58 ili 18.23% svih prihoda. sira DOMAĆE i STRANE NOVINE FOTO Tel. 194 Priv. 195 e “KNJIŽARA ŠTAMPARIJA /.KNJIGOVEŽNICA JADRAN. DUB ROVNIK Škar na Pontožala. 1 MOLUA; ko 1 otječe k NJ | ije u more šicu i sakuplja svu kišnicu, me e pješčani matenijal i napravio je a ) di sno za pomorce, koji me poznaju a si zato je firma Banac-Rusko postavila I tonik na rtu, radi svog stovarišta Le i hanu, dok su domaći upotnebljavali žalo lj istezanje lađa. Domaći sin obronke J Cvjieto Donatović je tu namjestio škar. >a vlastitim sredstvima poduzetni je brodogra“ ditelj podigao ovu zamrlu sr obrta i našem kraju tako da lađe, motori, maune. 1 trabakule mogu da se potpuno popravljaju i obnavljaju, a u njegovoj se radionici pra“ ve dobri motorboti i lađe. Uz Banac-Rusko ovo je drugi providencijalni čovjek, I našoj Rijeci daje zarade. Kad bi on imao barem neke pomoći sa strane pomorske vlasti, a manje smetnje sa druge strane, po- digao bi se taj obrt na jači kapacitet, više bi se uposlilo naših radnika, odgojio bi se brodograditeljski podmladak, jer se Gruž pomalo preobrazuje u drugo nego li je ne- kada bio t, j. emporij brodogradnje. Položaj je to najbolji u cijeloj našoj okolici, a obrt, kome je temelje postavio i dobro uputio, traže da mu se posveti više pažnje, dobre volje, nagrađe i novčanih sredstava ili alata na raspolaganje. Druga je potreba doći mu ususnet da sagradi radionicu kod škara ka- ko ne bi bio zavisan o tuđim magazinima i hirima njihovih vlasnika, koji mu mogu da- nas sutra da kažu: Zbogom, a onda lijepo upućeni rad, namješteni alat i uloženi ka- pital da pade u bezdan, Do otoka Korčule nema položaja kakav je Pontožala, jer je blizu željeznice i državne ceste. Mehaničar za motore $. Skokandić ima tu radionicu, a Dubrovnik i Gruž, u ko- jima je živa tradicija brodogradnje, onsana i škara, nijesu daleko, Rijeka je kao naro- čito stvorena da odterećuje $rad i Gruž, zato je ova privatna inicijativa vrlo (po- hvalna, davno željna, ali je potrebno više razumijevanja i više pažnje sa strane vlasti. Milić. CIBACA Od prošlog sam se ljeta tri puta navratio u Dubrovnik, Svaki mi je put upala u oko zapuštenost ceste između Grada i Župe. Jarci su uz cestu prepuni zemlje u kojoj buja svakovrsna travurina. Tu je i odro- njenog kamenja i palih međa. (zidina). To sve ne d4, da voda otiče jarcima, nego da prelazi njihov rub i ruši nekatramisane ru- bove ceste, koja zbog tih vododerina po- staje prava opasnost za pješake, tovarne životinje te sama kola sviju vrsta, kad se jedna drugim uklanjaju. Uz to, stanarima siromašnih kuća na dijelu te ceste kroz Sveti Jakob ona kao da služi za mjesto, gdje će zgodno baciti sve moguće odpadke, Ovdje je lako zavesti ned, To je dužnost putara. Oni su, Bogu hvala, živi i zdnavi 1 na prvoga u mjesecu zastalno primaju svo- ju kakvu takvu plaću, pa neka ih njihovi starješine upozore na to: da im je odsada jedina dužnost propisani rad na cesti i da je doba lagodnog ljenčarenja provedena u prisluškivanju = razgovora grmlja uz cestu već poodavno prošlo, U protivnom slučaju na njihova mjesta treba postaviti nove siromašne ljude iz du- brovačkih sela, koji će povjerenu im cestu Paziti kao i onu svoju baštinicu, koja ih sa- ma ne može prehraniti. VODOVAĐA Napadaj na Konavljane radnike u Sutorini, Kako je poznato Zetska banovina odobrila je u prošlogodišnjem pro- računu kredit od par stotina tisuća dinara za podizanje Prijeboja u Su- torini. Prijeboji su pregrade koje za- ustavljaju zemlju da je voda ne raz- nosi, M Radnja je započeta pred jedan mjesec i po dana ito u blizini Srani- ce banovine Hrvatske kod Debelog brijega. Tu je zaposleno oko 250 ra- | dnika od kojih ima nekoliko Dalma- tinaca iz Imotskog i 7 Konavljana, a ostali su Sutorani i Hercegovci. Nad- ziratelji su dva naša Dalmatinca An- te Tomić i Nikola Božinović, rodom iz okolice Imotskog, a poviše svih je prolaznika iz Broj 93. / jedan Rus. Kako su naši, to svak | “tvrđi, bolji radnici negoli Sutorani i Hercegovci, tako su naši i bolje pla- ćeni, a kako je bilo previše radnika, tako je otpušteno 40 njihovih slabi. jih. To je Sutoranima bilo krivo; oni su u utorak ujutro iza 8 sati napali naše radnike, a osobito Konavljane, izazivajući pogrdnim uvredama, da- | pače su ih htjeli i tući, ali je jedan između njih to spriječio. Tako su svi naši radnici sa ostalima bili prisilje- ni da prekinu rad te da idu na De. beli-brijeg do stana gdje su stanova- li svi predpostavljeni ove radnje. Ta- ko je tu bila strašna uka u buka, Otpušteni su zahtjevali da niti jedan iz banovine Hrvatske tu ne smije ra- diti. Psovali su Antu Tomića i Ni- kolu Božinovića grdeći im oca, maj- ku i Hrvatske svetinje. Nakon toga svi su radnici isplaćeni, a rad je obu- stavljen, a kada će se nastaviti nije poznato, Ovo je prvi put da Konavljani idu na zarađu u Sutorinu, pa su ih Suto- rani na ovaj zvjerski način dočekali, dok su Sutorani uvijek u Konavlima, Gdje god je u Konavlima koja rad. nja, evo ti odmah Sutorana, te od zarade u Konavlima žive. Neka ne misle Sutorani da će im to Konavlja- ni zaboraviti. Ban. GRUDA Pred nekoliko dana napadnut je pred samostanom »Gospe od Smije- ga« u Cavtatu starješina samostana, padre Bonaventura Beretić. Napad je izvršio iz zasjede, usred bijela dana, sa štapom u ruci, pozna- | ti politički fanatičar Stjepo (»Ste- po«) Lonza. Padre Bonaventuri us- pjelo je na vrijeme pobjeći i zaklju- čati za sobom samostanska vrata. Padre Bonaventura je poznat kao poštena i čestita hrvatska starina. Vrijedno je negistrirati i to, da je ovaj napad uslijedio baš sada kada se sve upornije počinju pronositi glasovi o zlostavljanju cavtatskih »Srba«. . U Konavlima je boravio 15 dana. univerzitetski profesor inž. g. Katu- šić kao delegat Panske Vlasti vrše- ći posljednje pripreme, koje su u vezi sa podizanjem Hidro centrale na.rijeci Ljutoj. G. Katušić sutra na- pušta Konavle obavivši sretno po- vjereni mu posao. Pripomoći Banske Vlasti oprav- ljen je općinski put od sela Pločice do sela Molunta, tako da je sada omogućena nesmetana automobilska veza sa Moluntom. Kao što je po- znato, ova je veza bila već dulje vre- mena prekinuta, obzirom, da je po- stojeći put bio u očajnom stanju. | oNaravski, da sa ovim opravkom imaju okolni seljaci mnogo koristi. Također, ovim je pružena moguć nost i turistima, kao i domaćim ku- pačima, da lakše posjećuju Molunat ida uživaju u njegovim prirodnim ljepotama, Kotarski povjerenik gospodarske sloge gosp. Marko Stanoš iz sela Popovića. boravio je. par. posljednjih dana u Zagrebu odkuda se je danas oPovratio, Ovim putem uspjelo mu je . Zaključiti sa Središnijicom Gosp. Slo: Še prodaju 5 vagona crnog. konavo“ skog. vina. uz veoma prihvatljive uvjete. Uskoro se očekuje saziv izvanre dne sjednice općinskog: vijeća, f donošenja potrebitih zaključaka, ka“ ko bi se kotarski sud iz Cavtata pr& | selio u Grudu. |