Strana 2

»DUBRA V Ax« j ?

EKONOMSKI PREGLED ,DUBRAVE“

DUBROVAČKA OKOLIC

ODRAZ PRIVREDNIH PRILIKA pisana

na radničko osiguranje u Dubrovniku i okolici

Neizvjesnost i mutna situacija u
svijetu u god. 1939 djelovala je po-
razno na skoro sve grane privrede,
a time i na radničko osiguranje.

Prema izvještaju Okružnog ureda
za osiguranje radnika u Dubrovniku
za godinu 1939, poslovanje ureda ra-
zvijalo se pod lošim okolnostima
osobito u drugom polugodištu 1939,
Osim prilika u svijetu također su
mnogo utjecale na uredsko poslova-
nje i prilike u državi.

Na teritoriju ureda i baš u sjedištu
izbio je štrajk građevinskih radnika,
koji je trajao 31 dan, u kome je uče-
stvovalo preko 1000 radnika. Dne
17. V. 1939 postignut je sporazum i
potpisan kolektivni ugovor. Pekar-
ski radnici stupili su u štrajk 4. VIII,
1939 koji je trajao do 25. VIII. 1939,
kojeg je dana potpisan kolektivni
ugovor.

Teritorij ureda, koji je narodnim
sporazumom pripao Zetskoj banovi-
ni, pripojen je 1. XI. 1939 Okružnom
uredu Sarajevo. Gubitkom ovog teri-
torija, otpalo je oko 9.000 članova.
Uslijed gubitka članstva premješte-
no je drugim uredima 14 službenika
a otpušteno 5 dnevničara,

Prosjek članstva za čitavu godinu
iznosio je 22.300 t. j. za čitav terito-
nij do 31. X, i poslije tog dana za te-
ritorij koji je ostao ovom uredu. Do
31, X. 1939, članstvo je iznosilo u
prosjeku 24,176 dok je poslije odvwa-
janja do konca godine prosjek iizno-
sio 12.919 članova,

Od prosjeka godišnjeg članstva za
1939 koji iznosi 22.300 otpada na
opće osiguranje 20.839, na mornar-
sko duge plovidbe 1.069, a na mor-
narsko osiguranje obal. plovidbe 392.

Prosjek članstva u 1939 iznosio je
za Dubrovnik (sa pomorcima) 5.478
ili okruglo 1/4 sveukupnog članstva.
U Mostaru prosjek je iznosio 2.913 u
Tivtu 1.146, u Metkoviću 1.101. U
svim ostalim mjestima prosjek se
kretao ispod jedne hiljade.

Izuzev javni saobraćaj, sve su jače
industrijske grupe, u god. 1939 u pro-
sjeku članstva i postotku opale, a
osobito grupa gradnje željeznica, pu-
teva i vodogradnja, te hoteskla im-
dustrija. :

Glavna grana privrede, koja oso-
bito utječe na visinu obezbijeđene
nadnice kod ovog ureda jest hote-
ljerstvo koje je uvjetovano turizmom
(posebno starinm). Radi prilika u
svijetu hoteljerstvo je u 1939 godini
osjetilo prve posljedice ratnog sta-
nja u Evropi, koje će u buduće biti
još teže, jer su izgledi za neki znat-
niji turistički promet minimalni.
Osim teškoća u hotelskoj industri-
ji ima i drugih ozbiljnih pojava. Ta-
.ko je m. pr. opao prometu lukama i
ogroman. broj lučkih radnika stoji
besposlen, Mornarsko : osiguranje je
danomice u opadanju bilo zbog opa-
snosti. plovidbe, ili prodaje domaćih
brodova u inostranstvu; bilo da za
veći promet ne postoji uvjeta (obal-
na plovidba),

.Kvalifikovanih radnika na terito-
riju ureda ima oko 20%, a ostalo je
sve prigodni, nestručni radnik-seljak,
kojije stigao sa sela. Ovakovi pri-
godni radnici nemogu imati uslova
članstva za potpore koje im po za-
konu pruža Berza rada ža nezapo-

slenost, pa su stoga stalni posjetioci

uredskih ambulanata,

Radničko se osiguranje mora bo-
riti protiv ovih pojava. U uspjehu
ove borbe ovisi i uspjeh zadataka
same institucije. Sredstava ima mno-
$0 i različitih, ali je nesumnjivo da
među njima na prvom mjestu stoji
dobro organizirana liječnička služba.

Slabe strane organizacije u lije-
čničkoj službi uprava može djelomi-
čno ispravljati, ali bez stručne pomo-
ći i inicijative, mimo liječnike, ne
može srediti, a moralni i materijalni
uspjeh radničkog osiguranja ovisi
baš i o organizaciji zdravstvene služ-
be, o uspješnom radu glavnog lije-
čnika uz ostale liječnike, te zdrav-
stvenog osoblja u uredima.

Ukupni prinosi ubrani kroz god.
1939 iznosili su 24,936.631.— din.; od
toga otpada na teritorij sadašnjeg
dubrovačkog ureda 13,092.837 a na
odvojeni teritorij Din. 11,843.794,53.
U samom Dubrovniku ubrano je Din.
7,037.917 ili cirka 30% svih prinosa.

Troškovi izdržavanja ambulanata
iznosili su u god. 1939 Din. 553.510,25
ili 4.86% prihoda, odnosno po članu
Din. 20.41 prema Din. 20.17 po čla-
nu u godini 1938 ili 4.06% prihoda.

Na ime liječničkih troškova lizda-
no je Din. 1,446,059,15 ili 12.69% pri-
hoda, po članu Din. 64.84.

U godini 1939 izdao je ured na
hranarinu D. 3,784.781.— ili 33.21%
prihoda, po članu Din. 169.72 prema
Din, 3,772.385.15 ii 30.34% prihoda,
po članu Din. 150,87 u godini 1938.
Izdataka na ovoj potpori. Kod Suzo-
r-a za 1938 iznosi 21.11% ili Dinara

127.16.

Na bolničko liječenje članova i nji-
hovih obiteljskih pripadnika potro-
šio je ured u god. 1939 Dinara
1,328.572.10 ili 11.66% prihoda, po
članu Din. 59.57 prema Din. 50,32 u
god. 1938.

Za lijekove i zdravstvene potreb-
štine ured je u god. 1939 izdao Din.
1,341.792.20 ili 11.77% svih prinosa
po članu Din, 60.17. Izdatak na ovoj
potpori kod ovog ureda je nad nor-
malom i ako se zavela stroga kon-
trola recepata,opominjani su liječnici
redovito mjesečno za svako preko-
račenje, kao i vođena evidencija o
potrošnji ljekova iz uredskih skla-
dišta.

Lični 1 materijalni rashodi na upra-
vnim troškovima u godini 1939 izno-
sili su Din. 2,.077.988.58 ili 18.23%
svih prihoda.

sira

DOMAĆE
i STRANE
NOVINE

FOTO

Tel. 194
Priv. 195
e



“KNJIŽARA
ŠTAMPARIJA
/.KNJIGOVEŽNICA

JADRAN.

DUB ROVNIK





Škar na Pontožala.

1 MOLUA; ko 1 otječe k NJ
| ije u more

šicu i sakuplja svu kišnicu, me e
pješčani matenijal i napravio je a ) di
sno za pomorce, koji me poznaju a si
zato je firma Banac-Rusko postavila I
tonik na rtu, radi svog stovarišta Le i
hanu, dok su domaći upotnebljavali žalo lj
istezanje lađa. Domaći sin obronke J
Cvjieto Donatović je tu namjestio škar. >a
vlastitim sredstvima poduzetni je brodogra“
ditelj podigao ovu zamrlu sr obrta i
našem kraju tako da lađe, motori, maune. 1
trabakule mogu da se potpuno popravljaju
i obnavljaju, a u njegovoj se radionici pra“
ve dobri motorboti i lađe. Uz Banac-Rusko
ovo je drugi providencijalni čovjek, I
našoj Rijeci daje zarade. Kad bi on imao
barem neke pomoći sa strane pomorske
vlasti, a manje smetnje sa druge strane, po-
digao bi se taj obrt na jači kapacitet, više
bi se uposlilo naših radnika, odgojio bi se
brodograditeljski podmladak, jer se Gruž
pomalo preobrazuje u drugo nego li je ne-
kada bio t, j. emporij brodogradnje. Položaj
je to najbolji u cijeloj našoj okolici, a obrt,
kome je temelje postavio i dobro uputio,
traže da mu se posveti više pažnje, dobre
volje, nagrađe i novčanih sredstava ili alata
na raspolaganje. Druga je potreba doći mu
ususnet da sagradi radionicu kod škara ka-
ko ne bi bio zavisan o tuđim magazinima i
hirima njihovih vlasnika, koji mu mogu da-
nas sutra da kažu: Zbogom, a onda lijepo
upućeni rad, namješteni alat i uloženi ka-
pital da pade u bezdan,

Do otoka Korčule nema položaja kakav je
Pontožala, jer je blizu željeznice i državne
ceste. Mehaničar za motore $. Skokandić
ima tu radionicu, a Dubrovnik i Gruž, u ko-
jima je živa tradicija brodogradnje, onsana
i škara, nijesu daleko, Rijeka je kao naro-
čito stvorena da odterećuje $rad i Gruž,
zato je ova privatna inicijativa vrlo (po-
hvalna, davno željna, ali je potrebno više
razumijevanja i više pažnje sa strane vlasti.

Milić.
CIBACA

Od prošlog sam se ljeta tri puta navratio
u Dubrovnik, Svaki mi je put upala u oko
zapuštenost ceste između Grada i Župe.
Jarci su uz cestu prepuni zemlje u kojoj
buja svakovrsna travurina. Tu je i odro-
njenog kamenja i palih međa. (zidina). To
sve ne d4, da voda otiče jarcima, nego da
prelazi njihov rub i ruši nekatramisane ru-
bove ceste, koja zbog tih vododerina po-
staje prava opasnost za pješake, tovarne
životinje te sama kola sviju vrsta, kad se
jedna drugim uklanjaju. Uz to, stanarima
siromašnih kuća na dijelu te ceste kroz
Sveti Jakob ona kao da služi za mjesto,
gdje će zgodno baciti sve moguće odpadke,

Ovdje je lako zavesti ned, To je dužnost
putara. Oni su, Bogu hvala, živi i zdnavi 1
na prvoga u mjesecu zastalno primaju svo-
ju kakvu takvu plaću, pa neka ih njihovi
starješine upozore na to: da im je odsada
jedina dužnost propisani rad na cesti i da
je doba lagodnog ljenčarenja provedena u
prisluškivanju = razgovora
grmlja uz cestu već poodavno prošlo,

U protivnom slučaju na njihova mjesta
treba postaviti nove siromašne ljude iz du-
brovačkih sela, koji će povjerenu im cestu
Paziti kao i onu svoju baštinicu, koja ih sa-
ma ne može prehraniti.

VODOVAĐA

Napadaj na Konavljane radnike u
Sutorini,

Kako je poznato Zetska banovina
odobrila je u prošlogodišnjem pro-
računu kredit od par stotina tisuća
dinara za podizanje Prijeboja u Su-
torini. Prijeboji su pregrade koje za-
ustavljaju zemlju da je voda ne raz-
nosi, M

Radnja je započeta pred jedan
mjesec i po dana ito u blizini Srani-

ce banovine Hrvatske kod Debelog

brijega. Tu je zaposleno oko 250 ra-

| dnika od kojih ima nekoliko Dalma-
tinaca iz Imotskog i 7 Konavljana, a
ostali su Sutorani i Hercegovci. Nad-

ziratelji su dva naša Dalmatinca An-
te Tomić i Nikola Božinović, rodom
iz okolice Imotskog, a poviše svih je

prolaznika iz

Broj 93. /

jedan Rus. Kako su naši, to svak |



“tvrđi, bolji radnici negoli Sutorani i

Hercegovci, tako su naši i bolje pla-
ćeni, a kako je bilo previše radnika,
tako je otpušteno 40 njihovih slabi.
jih. To je Sutoranima bilo krivo; oni
su u utorak ujutro iza 8 sati napali
naše radnike, a osobito Konavljane,
izazivajući pogrdnim uvredama, da- |
pače su ih htjeli i tući, ali je jedan
između njih to spriječio. Tako su svi

naši radnici sa ostalima bili prisilje-
ni da prekinu rad te da idu na De.

beli-brijeg do stana gdje su stanova-
li svi predpostavljeni ove radnje. Ta-
ko je tu bila strašna uka u buka,
Otpušteni su zahtjevali da niti jedan
iz banovine Hrvatske tu ne smije ra-
diti. Psovali su Antu Tomića i Ni-
kolu Božinovića grdeći im oca, maj-
ku i Hrvatske svetinje. Nakon toga
svi su radnici isplaćeni, a rad je obu-
stavljen, a kada će se nastaviti nije
poznato,

Ovo je prvi put da Konavljani idu
na zarađu u Sutorinu, pa su ih Suto-
rani na ovaj zvjerski način dočekali,
dok su Sutorani uvijek u Konavlima,
Gdje god je u Konavlima koja rad.
nja, evo ti odmah Sutorana, te od
zarade u Konavlima žive. Neka ne
misle Sutorani da će im to Konavlja-
ni zaboraviti. Ban.

GRUDA

Pred nekoliko dana napadnut je
pred samostanom »Gospe od Smije-
ga« u Cavtatu starješina samostana,
padre Bonaventura Beretić.

Napad je izvršio iz zasjede, usred
bijela dana, sa štapom u ruci, pozna- |
ti politički fanatičar Stjepo (»Ste-
po«) Lonza. Padre Bonaventuri us-
pjelo je na vrijeme pobjeći i zaklju-
čati za sobom samostanska vrata.

Padre Bonaventura je poznat kao
poštena i čestita hrvatska starina.

Vrijedno je negistrirati i to, da je
ovaj napad uslijedio baš sada kada
se sve upornije počinju pronositi
glasovi o zlostavljanju cavtatskih
»Srba«. .

U Konavlima je boravio 15 dana.
univerzitetski profesor inž. g. Katu-
šić kao delegat Panske Vlasti vrše-
ći posljednje pripreme, koje su u
vezi sa podizanjem Hidro centrale
na.rijeci Ljutoj. G. Katušić sutra na-
pušta Konavle obavivši sretno po-
vjereni mu posao.

Pripomoći Banske Vlasti oprav-
ljen je općinski put od sela Pločice
do sela Molunta, tako da je sada
omogućena nesmetana automobilska
veza sa Moluntom. Kao što je po-
znato, ova je veza bila već dulje vre-
mena prekinuta, obzirom, da je po-
stojeći put bio u očajnom stanju. |
oNaravski, da sa ovim opravkom
imaju okolni seljaci mnogo koristi.
Također, ovim je pružena moguć
nost i turistima, kao i domaćim ku-
pačima, da lakše posjećuju Molunat
ida uživaju u njegovim prirodnim
ljepotama,

Kotarski povjerenik gospodarske
sloge gosp. Marko Stanoš iz sela
Popovića. boravio je. par. posljednjih
dana u Zagrebu odkuda se je danas

oPovratio, Ovim putem uspjelo mu je .

Zaključiti sa Središnijicom Gosp. Slo:
Še prodaju 5 vagona crnog. konavo“
skog. vina. uz veoma prihvatljive

uvjete.

Uskoro se očekuje saziv izvanre
dne sjednice općinskog: vijeća, f
donošenja potrebitih zaključaka, ka“
ko bi se kotarski sud iz Cavtata pr& |
selio u Grudu. |