je: | i j ik li i 1 i 1 | | i 5 a a == S oem Zia BOA ba EK a Strana 2. >DUBRAVA« Novogradnja na Pilama Izjava arhitekata gosp. Gomboša i Kauzlarića Članak u predprošlom broju pod gornjim | naslovom izazvao je različite komentare. Oni, koji su znali i htjeli lična raspoloženja ostaviti po strani, diskutovali su o proble- mu »sine ira et studio« rukovođeni isklju- čivo općim interesima. Ali ima i onih dru- gih, koji su u eventualno nezgodnoj stiliza- ciji jedva dočekali momenat da naše misli tendenciozno i krivo protumače, Ovi su se usudili tvrditi da smo u članku izrazili sum- nju u pripadnost vlasnosti ovog dijela tro- toara, koji se nalazi između zida vlasnosti Braće Rusko i konala. Međutim ove tvrd- nje nijesu istinite. O itrotoaru na ovom di- jelu Pila i o konalu, čigovo smo pokrivanje . zagovarali nebrojeno puta, znali smo još iz ranijeg istinu, jer smo se ovim problemom kroz dugi niz godina živo zanimali. Još on- da smo znali da je ovaj dio trotoara vla- sništvo braće Rusko, samo itada vlasnici nijesu o tome vodili računa, jer valjda ni- jesu pomišljali ma gradnju većeg stila, U današnjem broju donosimo objašnjenje 65. ing Gomboša i Kauzlarića. To činimo držeći se principa »Andiatur_ «et altera pars« a rado ćemo uvrstiti i druga mišljenja. Pozivom na članak »Novogradnja na Pilama« objelodanjen u broju 92 Vaših novina molimo, da u idući broj Vašeg lista uvrstite slijedeći naš odgovor: Pisac spomenutog članka uz točan i savjestan navod činjenica ne ističe sljedeće: a) da vlasnici spomenute gradnje u vezi sa izgradnjom arkada stvara- .ju pločnik od cca 250 cm. brutoširi- ne, odnosno 200 cm. širine između stupova arkade i izloga projektira- nih dućana i to na mjesto dosadaš- njeg pločnika od 105 cm. širine; b) da su sve sa arkadama natkri- vene površine vlasnici prepustili za javnu uporabu. Smatramo da se prometni problem . na ovom djelu ceste, odnosno ploč- nika dade riješiti samo sa stnogim izoliranjem pješačkog prometa od .kolnog. Mišljenja smo, da će se na na tom mjestu, prije ili kasni- je, prelaženje preko ceste morati u opće eliminirati i spriječiti ga even- tualno željeznim ogradama, kako je to slučaj u nekim europskim grado- vima. To prelaženje morati će se po- maknuti više prema Pilama, na mje- stu preglednijem, iza poran stanjice, Točno je, da smo dk udo- ovoljavajući pritisku, dali izvesti ste- penice u čitavoj duljini arkade, ali “naglašujemo, da tu usku vezu hodni- “ka (pločnika) sa kolnikom smatramo (me samo nepotrebnom, već i štet- = Nerazumljivo nam je, nom. (članka prešućuje, da se naš predlog 0 izvedbi arkada, kao što je to vid- ljivo iz nacrta predanih općini, pro- teže na regulaciju čitavog poteza od kafane Ocean do ljekarne, dakle do slijedeće ulice. Građevinski | Per e prihvatio mašu ideju i izdao je, građevinsku do- ozvolu na temelju pretpostavke, da će se izgradnjom arkada. prije ili ka- snije nastaviti barem do apoteke i time riješiti problem izolacije pješa- ka od kolnog prometa bez uništenja vrijednosti odnosnih parcela, dakle bez itroškova za općinu, koji bi rije- .šenje problema činili praktično ne- mogućim, Dosada izgrađene arkade moraju biti smatrane kao djelomična provedba ovog plana, sa privremeno neriješenom točkom kod ugla ogra- de susjedne zgrade Putnika. Pločnik se ovdje sužuje tako, da pješak mo- ra stupiti na cestu (kako je to bio due de slučaj prije izgradnje arka- de), Smatramo, da se i ova anoma- da pisac lija dade odstraniti apelirajući na su- sretljivost vlasnika ove susjedne parcele. Odstupanjem 1—2 m 2 po- vršine može se ovaj ugao zidane ograde odrezati i time privremeno stanje također znatno poboljšati. Što se tiče izgradnje same arkade mišljenja smo, da se rješenje proble- ma tizvedbe savremenih dućana, od- nosno lokala u mediteranskim i sub- tropskim krajevima dade dobro ri- ješiti samo sa arkadama ili prekrive- nim hodnicima naročito pak tamo gdje se pokazuje poželjnim očuvati sliku ulice od nereda trgovačkih i drugih reklama. Postoji zato čitav niz primjera u gradovima Italije, Njemačke i Francuske, kod kojih su pločnici ulica natkriveni arkadama, da pruže zaštitu ne samo lokalima koji se tamo nalaze, nego zaštićuju i pješake od sunca, kiše, a i kolnog prometa. S druge strane bilo bi više nego smiono tvrditi, da su n. pr. ki- lometrične arkade Rue de Rivoli u Parizu ili arkade palače Sponza u Dubrovniku smetnja prometu, Što se tiče izgradnje arkade preko općinskog tla, evidentno je da se ova ne može kvalificinati kao zauzeće općinskog tla, jer će pokriveno op- ćinsko tlo služiti također javnoj upo- trebi, Općina je na temelju dugotraj- nih i savjesnih razmatranja prihva- tila jedno rješenje, koje se iz estet- skih razloga pokazalo poželjno. U pogledu inkriminiranja estetske naravi, ne možemo se liz pojmljivih razloga upuštati u polemiku, nagla- šujemo ali, da smo i ovom prilikom — kao do sada uvijek — postupali po našem najboljem znanju, respek- tirajući u prvom redu proble- me, koji se javljaju sa (izgradnjom objekata u Dubrovniku, Nastojali smo riješiti jedan gorući problem na jednoj osjetljivoj točci grada i uvjeravamo pisca članka, da kod predlaganja našeg rješenja op- čini nismo mi na čas smatrali dobit Srada, izgradnjom objekata u sada- šnjem objektu, upitnim, više ali pro- blematičnim interes gradioca na iz- vedbi arkada u ovom opsegu i veli- kom otstupu zemljišta jedne izvan- redno plitke parcele. Ing. Gomboš i Kauzlarić arhitekti 19/IV. 1940, XI. NATJEČAJ MHKD ZA NAJ- BOLJU PUČKU GLUMU. b nastojanju da literaturu hrvat- ske narodne pučke glume upotpuni novim djelima, a književnike pota- kne na pisanje pučkih gluma kao važnog kulturnog faktora u marod- nom životu, Matica hrv. kazal. do- brovoljaca raspisuje i ove godine natječaj za najbolju pučku glumu. Rok natječaja je 31. prosinca 1940. Nagrade iznose: Freudenreichova nagrada 10,000,—, a Bachova nagra- da 2.000.— Din: t. ij. ukupno 12.000.- dinara. Gradivo predloženih gluma mora biti uzeto iz hrvatskoga narodnoga života. Glume mogu obrađivati sve pojave ljudskoga života, u koliko se odnose na naše ljude i prilike bilo (kojeg kraja ili vremena na selu ili u gradu. U svemu ostalome piscu se dostavlja potpuna sloboda stvaranja, uz uvjet da gluma bude građena po «suvremenim načelima = dramske umjetnosti 1 djelovanja s pozornice, očkih .;zna vrijednost objektivnosti, ali je on Broj 94. Ze bsnniam Oprez pred strancima! | Hrvati znaju kako treba braniti domovinu. Veliki rat, u koji se zaplela Evro- pa, sve više poprima orijaške iorme sredovječnog načina ratovanja. Što | su nekad bili utvrđeni gradovi sa svojim posadama, sada siu to velike države sa utvrđenim »linijama« i mi- lijunskim vojskama. Kao što se ne- kada utvrđene gradove najlakše osvajalo dugom opsadom i njezinim posljedicama: glađu, žeđu ili izda- jom, tako se danas postupa sa čita- vim državama. U borbi na život ili smrt, protivni- ci nastoje da jedan drugome smjelim iznenađenjima poremete planove ili presijeku puteve i veze. Radi toga se rat ne ograničuje na njihove granice, već se proširuje i na zemlje, koje su živjele u zabludi da je deklaracija o neutralnosti dovoljna da ih zaštiti od napadaja. | Nad nama, u eteru, bijesni rat propagande; kroz brojne radio-apa- rate ulazi njegov zveket u naše kuće, unoseći nemir u naše duše. Štampa- na propaganda svake vrsti širi se oko nas. / Ali što je najgore, strani agenti, koji su se ušuljai u neutralne zem- lje na stotinu raznih načina, šire svoj otrov sistemom nekontroliranog ša- putanja, ubacujući tako u narod fan- tastične i alarmantne vijesti, da bi pripremili teren za »rat nerava«, jer nije lako pokoriti narode koji se ju- nački brane, pa ih stoga treba prije iznutra oslabiti. Da bi teškom borbom stečenu hr- vatsku slobodu sačuvala od svakog iznenađenja, Banska Vlast u Zagre- .bu donijela je Uredbu o boravku i kretanju stranaca, koja predviđa opravdane mjere prema stranim dr- žavljanima, jer se pokazalo da među njima ima mnogo osoba, koje rade na štetu našeg naroda i njegove do- movine. Dužnost je radi toga svakog dobrog Hrvata, da bude što oprez- niji pred nepoznatim osobama i stra- nim državljanima i da pripazi na nji. hov rad, jer jedino na taj način može uredba Banske Vlasti potpuno po- stići svoj cilj i: onemogućiti podze- mni rad stranih špijuna. Naš narod je poput Francuza, po naravi razgovorljiv, ali isto tako po- put njih posjeduje sposobnost da se trgne u pravi čas i da se nađe na okupu kada treba braniti domovinu od tuđe najezde. Zato se ljuto vara- ju svi oni, koji na sporovima između hrvatskog i srpskog naroda grade svoje pohlepne planove. = Nedavni događaji pružili su nam lijep dokaz za gornju tvrdnju. Sna- žna ljubav prema rođenoj grudi i i ne- pokolebiva odanost prema domovi- ni to je naše tajno omužje, kojim ne raspolažu otimači tuđe slobode, Sudbina svijeta ne da se predvi- djeti. Događaje ne možemo sami od- ređivati. Ali ma što se dogodilo, mo- ramo biti oprezni i moramo braniti Hrvatsku od tuđega napadaja, a do- maće izdajice nemilosrdno istrijebiti, Vatikanski list »Osservatore Ro- mano« napisao je ovih dana slijede- će značajne riječi: »Nikad nije bes- ciljna borba za obranu rođene gru- de, Ta borba pretstavlja jednu mo- ralnu korist, koja stoji iznad svakog političkog oportuniteta, koji bi mo- gao da savjetuje prilagođivanje si- | tuaciji. Svaki čestit čovjek, koji voli svoju zemlju, gleda s poštovanjem na male narode, koji su spremni da (i sa slabijim snagama brane svoju do- MOVINu«. Uništenje malih država, izgleda da je postao potajni cilj sadašnjega rata, Zato se ne valja podavati iluzi- jama o zaštiti, koju pruža makar najsknupuloznije održavana neutral- nost. Jedina i prava zaštita leži u na- šem moralu, u junačkom srcu i u na- šoj snažnoj mišici. HRNAHETNICONEKONNASENATONIKANSEDNINBOCENANONE Kad kišu podu glasilo »Dubr ovn ik « dubrova- dob ro Hrvatožđersko šovinista traži samo od drugih, a sebi pridrža- va pravo zagriženog intriganta 1 ten- dencioznog prikazivanja pojava. Ta- ko na primjer u broju od 20 ovog mjeseca piše doslovno ovo: »Dubrovnik u novoj banovini. — «Imali smo već više puta prilike, da iznesemo ono što je svak osjetio, biva o velikom nazadovanju Du- brovnika u svakom pogledu, naro- čito privrednom, otkada su ga neovlašteno bacili u današnji po- ložaj, dodijelivši ga kao neko slije- po crijevo banovini Hrvatskoj«, X Dakle, stari zagriženjak htio bi da mr kako je pravedno preuređe- nje države krivo za ito što je promet u gruškoj luci nazadovao, što je broj turista spao na minimum, što su ci- jene u gradu porasle i t. d. Za njega me postoji ni rat u Evropi, ni bloka- da, ni druge opće privredne teškoće, kojima su izvrgnute i neutralne zem- lje. Za njega se ništa u svijetu ne događa i ništa naše krajeve ne po- Sađa, — njemu je kriv jedino narodni sporazum, koji je, dakako, izvršen »neovlašteno« (jer se nije pitalo mu- drace oko »Dubrovnika«), i koji je od dubrovačkih šovinista zaista (uči- nio »slijepo erijevo«, tako da oni svoj ćoravi položaj među dominatnom NWFEZENENNNEGUNEKS SPOLZUM je rio hrvatskom većino preuzetno genera- liziraju na cijeli hrvatski Dubrovnik, koji je upravo konačnim ulaskom u sklop svoje narodne matice pre- stao biti krava muzara Zetske bano- vine, za kojom toliko uzdišu slijepi šoviniste,.. jer u svom zagriženja- štvu vole vidjeti Dubrovnik crnogor: skim vilajetom nego li. hrvatskim kulturnim gradom, Podgrijavajući opet »stradanja i patnje nacionalnih elemenata« u Du- brovniku, a zaboravljajući na dva: desetgodišnja = bezdušna mučenja, ponižavanja i zapostavljanja hrvat ske većine od strane šačice »drža- votvornih« nametljivaca, »Dubrov- nik« knitizina način vršenja policij: skih racija, a sve mu to služi kao kamuflaža za napadaj na »Građan: sku zaštitu«, koja mu je trn u oku, | Neka se gospoda šovinisti umire u zasluženom položaju »slijepoga crijeva«, i neka se posvete radije pi sanju historije svoga pašovanja (PO čevši od epizode Pflanzer-Baltin do nedavnog interniranja svoga »vođe“ u Rudniku), jer im napadaji na Gra“ đansku zaštitu« ne će ništa koristiti ali bi im mogli možda i škoditi! Lan: ci, o koje im je oko zapelo, neka im bude memento, ako ne za drugo, ? ono za djela iz godine Gospodnje 1918, koja im narod nije ni oprosii ni zaboravio.