Poštarina plaćena u gotovom Ro I BRAVA Pojedini broj dia. 1.— Dudimo svoji Svaki na svom, CIkanimo složno Fvatski dom: Stjepan Radić Godina VIII. Dubrovnik, 4, svibnja 1940. Broj 95. (žledamo ps vedrije Događaji koji su usko povezani boravkom i radom glavnog tajnika H.S.S. gosp. Dr. Krnjevića unutar političkih organizacija grada i sela općine dubrovačke sjedne strane, te kotara i sela s druge strane, pred- stavljaju značajnu političku prekret- nicu dalekosežnih posljedica. Nikad u svojoj političkoj prošlosti kroz dugi niz decenija, a mi čak tvr- dimo da sve tamo od pada Republi- ke nije tako snažnom i besprimjer- nom energijom provalila iz zdravih stanica građanskog i seoskog života, živa, trijezna i politička riječ istine. Manifestirao se je zdravi i odmjere- ni razum duboko usađen u političku tradiciju grada, da hladnom i odmje- renom, ali otvorenom kritikom, po- ćodi u srce mnogih pogubnih poro- ka, da uvjerljivim dokazima skrene s puta štetnih zabluda, brisajući ime- na lažnih proroka i tražeći put isti- ne. I dok je atmosfera bila prepuna prenapetim i uzbudljivim raspolože- njima, stari slobodarski 1 demokrat- ski duh sve je više slobodno dizao krila, prepuštajući svoj daljni udes u ruke sudbine učenika dostojmog ve- likog tvorca i učitelja hrvatskog se- ljačkog pokreta. Brojni sastanci i skupštine mogu- će su svojom vanjskom formom pre- više usredočili našu pažnju na manje važne činjenice. Možda se neopazi- ce izgubila glavna srčika i značaj svea toga, a ipak ono bitno otska- će sve više što se udaljujemo od tih odlučnih dana. Bila je teška obmama na strani protivnika nada u raspad naših redova. Bio je kukavičluk onih u našim redovima, koji nijesu vjero- vali da narod može stradati, ali ni- kad izgubiti konačnu bitku. Kona- čno ljuto su se prevarili i oni treći, koji su mislili da će ulagivanjem 1 dodvoravanjem maskirati svoju pra- vu fizionomiju, Jedni, drugi i treći prevarili su se svaki na svoj način. Dubrovnik i nje- Sova sela idu nepokolebljivo utrtim putovima do konačne realizacije na- rodnih ideala, Danas, kada je zaklju- čeno jedno razdoblje političkog ži- vota grada, mi podvlačimo tu veliku pobjedu zdrave svijesti i morala gra- đana i seljaka. Pozdravljamo je s pu- nim zadovoljstvom, jer smo kroz stupce našeg lista i pored mnogih poteškoća i prijetnja slobodno i otvoreno pisali istinu znajući da sa- mo otvorenim iznašanjem istine i ži- gosanjem rđavih pojava i pojedinaca možemo sigurno nastaviti utrtim pu- tovima, U toj i takovoj pobjedi mi vidimo punu satisfakciju za naš do- sadašnji rad, Prvo Dalmatinsko Trgovačko Društvo, Dubrovnik II. 72/. 427, 428. Brzojavi: Dalmacija. — Skladište sva- kovrsnog građevnog materijala. Cement portland i super. Drvo građevno i sto- larsko. Pločice keramične i majolične. Pilot šamotne peći. Samotni materijal i sve izolacione. artikle. Krovna ljepenka. Umjerene cijene. Zatražite ponude. Ako hoćemo postići svoj postavljeni cilj, moramo biti složni i tako složno stupati do konačnog njegova ostvarenja U nedjelju, 28. IV, navečer, (u dvo- rištu palače Sponza, održao je poli- tički govor generalni tajnik HSS. g. dr. Juraj Krnjević. Iako je vremenski bilo vrlo kratko da se najširim slo- jevima objavi vrijeme ove skupštine, $olema masa svijeta ispunila je veli- ko dvorište i prostor pod Arkadama Sponze u najživljem zanimanju da čuje jednoga od prvaka HSS 1 najin- timnijeg saradnika vođe dr. Vlatka Mačeka, Ispred čitavog Dubrovnika po- zdravio ga je £. prof. Roko Mišetić, narodni zastupnik, istaknuvši rad g. dr. Krnjevića u emigraciji i njegove velike zasluge u borbi za slobodu hrvatskog naroda. Naglasio je tako- đer veliku i presudnu važnost njego- va dolaska u naš Grad, Nakon toga je g. dr. Juraj Krnjević održao svoj ćovor, u kojemu je u glavnom rekao slijedeće: Gospodo i braćo! Mi Brvati u gornjim krajevima znamo vrlo dobro šio znači Dubrovnik za cijeli hrvatski narod, Mi znamo na kakvoj je izloženoj točci Dubrovnik i što je izdržao, a to sve zahvaljujući Vama. Hvala Vama koji ste u najte- žim vremenima izdržali, koji ste mo- rali ići u zatvore i koji ste izdržali batine, I zahvaljujući samo tome mi smo se našli skupa u našoj današnjoj banovini Hrvatskoj. To što smo do sada postigli nije konačni cilj naše borbe, Mi smo još od našeg cilja daleko. Nitko ne smije misliti da je sada sve gotovo, ne$o treba ostati i, kako kaže Sveto Pismo, bditi i moliti da ne padnemo u napast, Još je mnogo toga što treba od- straniti i urediti, a to se može samo onda ako budemo i nadalje onakovi kakovi smo bili u najtežim vremeni- ma diktature. Dr, Juraj Krnjević Jedna od prvih tekovina je ona, što je Dubrovnik stoljećima očuvao a što je naš slavni hrvatski pjesnik Gundulić opjevao: Sloboda. Došli smo konačno do toga da smo $9Spo- dari koji su svoji na svom i da nam niti žandari niti redari ne moću niti ne smiju smetati, a nisu daleko ni da- ni kada će sva vlast biti u našim ru- kama, Mi smo bili uvijek za slobodu i pri- hvatili smo te princive, ali mi ne bi- smo bili za nju kad bi se imalo do- zvoliti da svako ima pravo učiniti što je koga volja i da drugi imaju pravo gaziti ono što je narod teškom mukom stekao, Sloboda je za svakoga, ali nikada nesmije netko raditi protiv vlastitog naroda. Ima onih koji vele da je ovo kratko trajno, ima čak onih koji su računali na mjesec i određivali čak i datum kada će svega ovoga skupa nestati, ali se događalo i dogodilo Rođendan Kneza Namiesnika Na pravoslavni Uskrs, 28 travnja, navršio je Knez Namjesnik Pavle 47 godinu života. Kad je pred osam mje- seci, prigodom svog historijskog boravka u Zagrebu, potpisao uredbu o izbornom redu za Hrvatski Sabor, hrvatska je štampa jasno izrazila osjećaje, koje goji prema osobi Kneza Namjesnika, čijoj inteligenciji i političkom instinktu treba zahvaliti što je sklopljen narodni spo- razum od 26 kolovoza 1939. Preporod Jugoslavije, koji je omo- gućen i zapoćet hrvatsko-srpskim spo- razumom, vezan je tako za uvijek uz ime Kneza Namjesnika Pavla, čije su zasluge za našu državnu zajednicu već danas vidljive, dok će ih budući razvoj još jače ispoljiti. Sređivanje odnosa između naroda Jugoslavije u času kada je Evropu za- hvatio novi plamen rata, podiglo je ugled državne zajednice i pojačalo nje- zinu obrambenu snagu. Knez Namje- snik može se ponositi time što je po- kazao čvrstu volju da zadovolji pra- vedne. težnje Hrvata i tako omogućio ravnopravnu saradnju svih dijelova ze- mlje na jednom boljem i pravednijem poretku, za koji su se Hrvati godinama borili i ginuli. Dr Krnjević u okolici Poslije teškog posla ono malo vremena što je g. Dru Krnjeviću osta- lo na raspolaganju za odmor, iskori- stio je kratkim izletima po najbližoj okolici. Tako je pregledao Lapad i s udivljenjem promatrao panoramu sa Babina Kuka. Očaran prirodnim ljepotama okoline ovog mjesta, spon- tano je kazao: »Poznam mnogo rivi- jera, ali ovakove ljepote nijesam ni- gdje vidio«, Istom prigodom posjetio Rijeku Dubrovačku i Trsteno, gdje je bio primljen u dvorcu najstarijeg dubrovačkog vlastelina gospara Vita pl. Gozze, protivno, da smo mi svoju slobodnu Hrvatsku sve dalje i bolje izgrađivali, Niti jednog pedlja i niti jednog nokta nije predsjednik Dr. Maček popustio od postavljenih zahtjeva - hrvatskog naroda, On samo ide putem ka tom ostvarenju, Nema ni govora o nekom popušisnju od onih temeljnih prava koja smo postavili kao naše zahtjeve, već je samo pitanje vremena da se taj program provede, Preko noći se ne mogu učiniti ču- desa. Mi ljudi uopće ne možemo či- niti čudesa, to može samo Bog, a lju- di moraju strpljivo raditi i truditi se. To je problem potpunog rješenja hr- vatskog pitanja: strpljivost, izdržlji- vost i sloga. Mi ako hoćemo postići svoj postav- ljeni cilj moramo biti složni i tako složno stupati do konačnoga cilja. Nama je potrebna sloga i radi dana- šnje međunarodne situacije. Prilike su u svijetu teške, mi ne smijemo zatvarati oči, ne smijemo biti slijepi za ono što se u svijetu do- gađa. Mi se ne smijemo varat, moramo reći istinu uoči, Ima ih koji govore o na- šim krajevima kao o nekim neoslo- bođenim pokrajinama, koji hoće da bi s njima hijeli zagospodariti i da bi to bilo njihovo (Nikada neće!) Bilo je nesretnih sinova hrvaiskog naro- da, osobito među školovanom gospo- dom, koji su želili da nam tuđin dođe i da nas oslobodi, ali mi znamo što to znači kad nas drugi oslobađa. Mi smo za slobodu i sigurno je da ne- ma niko prava biti izdajica svoje do- movine, a ko hoće da nam tuđin do- đe, taj je izdajica i prema njemu ne- smije biti obzira, Mi nismo za rat i mi smo neu- tralni, ali ako netko pokuša da nam otme i najmanji pedalj zem- lje, borit ćemo se kao lavovi, ona- ko kako su se borili naši djedovi. To su dvije stvari koje sam Vam htio spomenuti. Molim Vas da ovo što ste ovdje čuvali i dalje sačuvate. Velika je Va- ša zadaća, Vi ste na krajnjoj točci naše zemlje, Vi koji čuvate našu dje- dovinu gdje se ona razvijala kroz stoljeća, i zato nemojte da nesloga bude mamac za one iz vana, da bi zagospodarili ovim našim svetim tlom, Govor je g. dr. Krnjevića bio više puta prekidan burnim aplauzom, a na kraju se je dvorište Sponze pro- lamalo poklicima slobodnoj Hrvat- skoj, dr. Vlatku Mačeku, dr. Jurju Krnjeviću, slozi Hrvata i narod. za- stupniku prof, Roku Mišetiću. G. prof. Roko Mišetić zahvalio je na govoru g. dr. Jurju Krnjeviću, i skupština je završena pjevanjem hr- vatske himne, ž s. “ o znmatinin km vrti zat iki av .ronra g ap ' aj oš ćao Nk “g o lk ontod m