MUZA TNVAJA

















GG A jo



Strana 2

Odlučili smo  preštampati članak Dra
Krnjevića o srbijanskoj demokraciji i o de-
mokratizaciji Srbije, jer smo uvjereni da je
ovim člankom vjerno izneseno stanje poli-
ličkog života u Srbiji posljednjih dvadeset
Sodina, Pomoću iznesenih zapažanja moguće
je protumačiti mnoge pojave, koje su kad-
kada mnogima bile nejasne.

Članak je na molbu uredništva bio napi-
san za beogradsku »Pravdu«, ali nije obje-
lodanjen, pa ga je »Hrvatski dnevnik« do-
nio u uvodniku od 5. svibnja.

ja sam daleko od toga, da bih se želio
miješati u javni život Srbije. Tu pripada ri-
ječ i edluka samim Srbijancima. Mi Hrvati
odlučno odbijamo tuđe miješanje u naše pri-
like, pa ne želimo, da bi itko mogao nešto
takvo nama prigovoriti. Ali, kad sam već
umoljen, da napišem jedan prilog za uskrsni
broj »Pravde«, reći ću nekoliko riječi o je-
dnom srbijanskom domaćem pitanju, s ko-
jim se u vezu dovodi nas Hrvate; progovorit
ću o srbijanskoj demokraciji i o demokrati-
zaciji Srbije,

Nakon sporazuma, sklopljenega 26, kolo-
voza prošle godine, čulo se više puta iz re-
dova srbijanskih opozicionih stranaka, da
smo mi Hrvati sklapajući sporazum na na-
čin, kako je on sklopljen, škodili demokra-
tizaciji Srbije. Da su kod sklapanja spora-
zuma sudjelovale i srbijanske opozicione
Stranke ie da su nakon toga one došle na
vlasi, tvrdi se u tim krugovima, da bi de-
mokratizacija Srbije do danas bila u velike
napredovala. Drugim riječima, po uvjerava-
nju tih krugova, trebalo je samo da oni do-
du na vlast, i — eto ti preporoda Srbije na
demokratskom temelju.

Takvo mišljenje iz temelja je krivo, ali
ono je karakteristično za poslijeratnu Srbi-
ju, pa je zato vrijedno na nj se pobliže
obažreti.

Da bi došlo do demokratizacije jedne
zemlje, nije dovoljno uzeli u ruke barjak
okićen demokratskim geslima i popeti se
na viast,, Demokratizacija se ne može pro-

vesii diktatom i dekretiranjem s vlasti, ne-

$o ona predpostavlja svijesnu i slobodnu su-
radnju širokih narodnih slojeva u javnom
životu, Treba, dakle, najprije narod okupiti
na suradnju i stvorivši jak pokret u narodu
doći na vlast narodnom snagom. Samo ta-
kva snaga može provesti demokratizaciju
jedne zemlje i zajamčiti trajno i solidno
funkcioniranje demokratskih institucija.
Srbijanske opozicione stranke, kolikogod

ose proglašuju prvoborcima za demokratski

poredak, rade upravo protivno, Nisu to ni-
kakvi narodni pokreti, nego skupine poje-
dinaca, koji imadu ambiciju, da pomoću
vlasti postanu narodni vođe. Oikada postoji
Jugoslavija, za srbijanske je političke ljude
uvijek bilo glavno političko pitanje, iko će
biti na vlasti u doba izbora, Nisu njima iz-
bori služili zato, da na njima maniiestiraju
Svoju političku jakost, nego da bi pomoću
njih stvorili svoju snagu. Svi mi znamo, ka-
ko su se provodili izbori od 1920. $odine do
1927, a da o Živkovićevim, Ještićevim i
Stojadinovićevim izborima ni ne Sovorimo.
I radikalska i demokratska stranka iz vre.
mena prije diktature nisu ni približno bile
toliko jake u narodu kao u parlamentu. Bili
su to kolosi na glinenim nogama, koji su se
sušili i raspali pod svojim teretom, čim ih
se samo dotaknuo šestojanuarski režim. što
je nastavio Živković i njegovi nasljednici
Pod šestojanuarskim režimom, bila je samo
naravna posljedica onoga, što je prakticira-
no punih deset godina.

Posljedice stvaranja političkih organizaci-
ja pomoću vlasti nakon toga iskustva su na
dlanu, Šestojanuarski režim je bio moguć
samo zato, jer nije bilo zdravoga političko-
ga života u Srbiji. I za taj režim kao i za
današnju razmrvljenost javnoga života Srbi-
je, nose velikim dijelom odgovornost oni,
koji su imali veliku riječ u srbijanskim po-
litičkim  strarikama preddiktatorijalnoga
doba,

Mnogi od njih vode glavnu riječ u sada-
šnjim srbijanskim  opozicionim  sirankama.
Zar im nije dvadeset-godišnja prošlost do-
voljna pouka za držanje u sadašnjosti? Za-
što oni i sada najveći dio svojih energija
iroše na to, da bi se dokopali vlasti i preko
nje postali politička snaga? Zašto im je to-
liko stalo, da budu na vlasti u doba izbora?
Nije li to žalosna svjedodžba po srbijansku
demokraciju, da čak ni Ljuba Davidović
nije mogao na prošlim izborima u opoziciji
skupiti na svoje ime više od par tisuća gla-

sova, a da Grola, Trifunovića, Vlajića i

»DUBRAV A«

ostale ni ne spominjemo. Neka oni stvore
pokret u narodu, koji će donijeti u Skupšti-
nu njih i njihove drugove u velikom broju
i bez sudjelovanja u vladi — tek onda će
cni moći započeti ozbiljan rad na demokra-
tizaciji svoje domovine. Istina, nije to posao
lagan, ali on nije neizvediv, kako pokazuje
upravo naš hrvatski primjer, Samo takvim
putem može doći do demokratskog preporo-

Hrvati i demokratizacija Srhije

Šestojanuarski režim je bio moguć samo zato, jer nije bilo zdravog političkog života u Srbiji

o juišč6n dvade-

: >mlje — pogoiov
da jedne zemlje pogo a sade

set- godišnjega iskustva, koje
Srbija. e
Organizirane demokracije u Srbiji. g
gotovo ni nema, Toga neka budu svijesna
ona beogradska gospoda, koja ne vide u se-
bi i u svojim domaćim prilikama, nego A
držanju Hrvata zapreku demokratizacije
Srbije. Dr. JURAJ KRNJEVIĆ

danas

Konstatiranje istine —
Prostota?

izgleda da nijesmo pogriješili kad
smo pretpostavili da je splitski »Na-
rodni List« počeo gubiti nerve u be-
zizglednoj opoziciji proti narodnoj
većini. Naše uvjerenje, da mu »Du-
brava« ne može pomoći, jer da »ona
nije kriva što ga danas tuče po glavi
topuzina onoga zakona o štampi, ko-
ji su stvorili njegovi gospodari«, raz-
Snjevila ga je do te mjere, da nam
spočitava čak i »seljačko prosta-
štvo«,

Dok su se gospodari »Narodnog
Lista« tovili »pri« beogradskim vla-
dama, sve je za njih bilo na papiru
riješeno: 1 hrvatsko pitanje, i ustav,
i državno uređenje; o svemu tome
nije se dozvoljavalo nikakva disku-
sija, kao što se nije smjelo pisati ni
o korupciji ministara i njihovih šti-
ćenika, o krupnim i sitnim progoni-
ma Hrvata i t. d. Od kritike u štam-

Pi nijesu bili imuni samo »veliki ve-

Ziri« nego i posljednji policajci ili
stražar financijske kontrole. O. ka-
kvim »bijelim prostorima« u hrvat-
skim listovima nije moglo biti ni go-
vora, a plijenilo se do mile volje...
Pod udar crvene olovke dolazili su
čak i citati iz Sv, Pisma, samo ako su
imali prizvuk osude  »integralnih«
metoda,

Taj reakcionarni »velikovezirski«
zakon o štampi zatekli su na snazi
današnji upravljači države id mora
im se priznati da ga oni daleko libe-
ralnije primjenjuju nego li su to či-
nili »veliki veziri« i njihovi skuto-

IHORSUČTNCNJEFAONPNSNEGONNENECEN E nueaEaNOENANEU snage

noše. Dokaz je za to i sam »Narodni
List«, kojemu se usprkos »bijelih
prostora« dozvoljava ozbiljna načel-
na kritika federalističkog uređenja
Jugoslavije. Ako pak  »integralni«
mozgovi ne mogu shvatiti hrvatstvo
narodnih masa drukčije nego li kao
»zarazu«, ne može im valjda hrvat-
ska vlast dozvoliti da svojim boles-
nim fikcijama truju narodni orga-
nizam,

Prostota je kada zamjerke, što se
u današnjoj teškoj međunarodnoj si-
tuaciji (kada zemlju podriva strana
propaganda) ne donosi slobodniji za-
ikon o štampi, dolaze upravo iz onih
krugova, koji su kod nas stvarali
najreakcionarnije zakone u doba kad
je u Europi vladala prava idila pre-
ma današnjim vremenima. Nedavno
je i sam »batlija« Stojadin pledirao
za potpunu slobodu štampe... Ne
vjerujemo da i »Narodni List« želi
poći njegovim stopama, koje se da-
du karakterizirati riječima: ciničan
na vlasti, perfidan u opoziciji.

Mi smo sretna zemlja, sa velikim
brojem političkih doktora, samo ve-
ćina tih doktora imaju nezgodnu ma-
nu, da svoje recepte pišu i nude ka-
da bolest prođe i kad bolesnik više
ne treba doktora, a zaboravljaju na
medicinsku znanost dok sjede uz bo-
lesnikovu postelju. Tu doktorsku
»peglulu« ima i šjor Grga — osim ako
svoje palijative u t. zv. parlamentu
ne smatra za prave pravcate lje-
karije!

um ABSgEaNNNSTINuEE ŽENRENOEINRSNIANENNANESS

Skupština članice Narodne Ženske Zniruso

Gđa Zlatka Sesa izabrana je doživotnom počasnom predsjednicom
Nova predsjednica Narodne ženske zadruge je gđa Mile Katić

U srijedu u večer održana
je u prostorijama NŽZ glavna skup-
ština ove naše narodne ženske usta-
nove, koja već decenijima djeluje
kao gotovo nijedna druga ustanova
na kulturnom, socijalnom i humanom
polju o čemu govore sjajni rezultati
rada naših plemenitih gospođa, koje
rame uz rame djeluju s muškarcima
i pokazuju zavidnu sposobnost, volju
i ljubav prema svemu što je dobro i
plemenito i što je naše, narodno,
hrvatsko. Ova skupština je također
bila važna jer je unutar uprave za-
druge došlo do značajne promjene:
$.đa Zlatka Sesa, dugogodišnja pret-
sjednica, = organizatorka = zadruge,
marljivi i agilni vođa ove ustanove,
otstupila je sa toga mjesta jer joj
zdravstveni razlozi ne dozvoljavaju
da se i dalje bavi tako napornim ra-
dom, ali uz rezervu, da će i nadalje
u svakom pogledu i u svakoj prigodi
pomagati zadrugu i ostati s njome u
najtješnijim odnosima. Ova skupšti-
na je gotovo i protekla u znaku to-
$a tim više, jer je g.đa Sesa izabrana

na taj način joj je izraženo zasluženo
Priznanje.

Skupštinu je otvorila gđa Mile
Katić i u svome veoma toplom go-
vonu pozdravila u prvom redu go-
spođu Sesa, izražavajući joj zahval-
nost za sve ono što je učinila za za-
drugu, a što se očituje u historijatu
ove ustanove kroz dugi niz godina,
$dje je nastupila kao zaštitnica iSlrO-
mašnih i bijednih i intervenirala u
slučajevima gdje je bila potrebita
najhitnija pomoć, Ovom Prigodom je
$.đa Katić predala 6.đdi Sesa vrlo li-
jepi album u kožnatom povezu i
umjetničkoj izradi akademskog sli-
kara g. Frana Šimunovića, u kojem
su vlastoručno upisane

za doživotnu počasnu pretsjednicu i

sve članice
zadruge. Ova lijepa uspomena Sanu-
la je g.đu Sesa, koja se Svojim se-
strama zahvalila i obećala im i una-
Prijed svaku pomoć, Nakon toga je
gđa Katić održala Šovor i istakla
da je sretna što može članice po pi
Put pozdraviti u banovini Hrvatskoj
kojim djelom su ostvareni ideal; kr

Broj. 96, -
Kolektivna izložba sli.
karskih radova hrvat.
ske slikarice gđe Anke
Krizmanić u Sponzi
Dne 12. svibnja g.đa Anka Krizm LS
znata hrvatska slikarica pri.
kolektivnu izložbu u
oja će biti otvorena

nić, po
ređuje svoju
palači Sponza k
do 24. svibnja: 0. $. .

Ova kolektivna izložba S.đe Kriz.
manić dat će u ne opsegu
pregled njezina sveukupnog slikar.
skog rada počevši od gratike koja je
karakteristična za raniju, isključivo
grafičku orijentaciju g.đe Krizmanić
iz vremena od 1917—1934 zaključno,
Od tada dalje datira njezin sve jači
interes za boju i čisto slikarstvo, ko- |
je će i na ovoj izložbi biti zastupano
sa najnovijom kolekcijom pejsaža sa
otoka Mljeta i iz okolice Zagreba, te
sa nekoliko portreta — sve u ulju.
Rit će izloženo cca 75 kom., pa će
nam se g.đa Krizmanić pretstaviti u
još potpunijem broju svojih radova,
nego što je bila izložila na netom za-
ključenoj kolektiv. izložbi u Splitu
od 2 do 11. IV. o. 6. Lokalni splitski
dnevnici »Novo Doba« i »Hrvatski
Glasnik« donijeli su opširne prikaze
i kritike o izloženim radovima ove
naše ponajbolje slikarice, pa je mo-
ralni 41 materijalni uspjeh ove izlož-
be bio iznad očekivanja.

G.đa Krizmanić izlagala je u zem-
lji i inostranstvu počevši iz vremena
na izložbama »Proljetnoga Salona«
u Zagrebu od 1915 na ovamo. Sudje-
lovala je kod skupnih reprezentativ-
nih izložba naše slikarske umjetni-
čke produkcije u inostranstvu (Prag,
Lwow, Leipzis, Zinich, Firenze, Ro-
ma, Pariz) do danas.

RI PPR ov

SRBI KATOLICI

U LIKVIDACIJI

Otkada je šovinistički organ demas-
kiranih Jugoslovena ,,Srpski Glas“ po-
čeo osporavati srpstvo svakome tko nije
čisti pravoslavac, nastalo je previranje
među dubrovačkim Srbima katolicima.
Jedna struja — u kojoj se najviše is-
tiču oni koji su uložili kapital u ,valate“
po Beogradu — zastupa gledište da bi
trebalo poći na ,dotrijenicu“ u popa
Boška i preći na pravoslavlje; druga
pak struja > koja strahuje za svoju
imovinu u ,slijepom crijevu Banovine
Hrvatske“ — misli da bi tumačenje
»Srpskog Glasa“ trebalo prihvatiti i
napustiti prvu polovinu imena, te za-
držati samo drugu, kao most za pot-
punu asimilaciju sa sredinom, u kojoj
su radili i zaradili. Kako je dogmu
»Srpskog glasa“ prihvatio i episkop

enjamin, pitanje skore likvidacije Srba
katolika smatra se gotovom stvari. Osa



vatskog naroda, za koje je radila i
svoj obol doprinijela 1 Zadruga.
Nakon toga su podneseni tajnički i
blagajnički referati, iz kojih je vid-
ljivo da zadruga sada ima 445 člani-
ca, da je blagajna imala DD. 360.487.-
prihoda i Din. 238,.204.— rashoda, da
je Podijeljeno siromasima u novcu,
hrani i odijelima Din. M IŽIŽ u da
je ostalo u blagajni Din, 122,282.
Sa skupštine su poslati pozdravni
brzojavi pretsjedniku Dru Mačeku i
Panu Šubašiću. Nakon toga je jedno-
Slasno izabrana nova društvena
uprava, koju sačinjavaju: pretsjedni-
ca 6.đa Mile Katić, podpretsjednica
g.da Marica Dešković, I tajnica g.ca
Rina Stulli, II tajnica g.ca Virginija
Fišer, I blagajnica £.ca Anka Totić,
JI blagajnica $đda Marica Doršner,
odbornice $.đde Zdenka Kesterčanek,
Paula Dražić, Maruška Haler, Zora
Ercegović, Katica Jančić, Ljubomila
Vukić-Markovinčić, Katica Petrušić

. Kk II Šš s
i Marija DĐivoje,