MUZA TNVAJA GG A jo Strana 2 Odlučili smo preštampati članak Dra Krnjevića o srbijanskoj demokraciji i o de- mokratizaciji Srbije, jer smo uvjereni da je ovim člankom vjerno izneseno stanje poli- ličkog života u Srbiji posljednjih dvadeset Sodina, Pomoću iznesenih zapažanja moguće je protumačiti mnoge pojave, koje su kad- kada mnogima bile nejasne. Članak je na molbu uredništva bio napi- san za beogradsku »Pravdu«, ali nije obje- lodanjen, pa ga je »Hrvatski dnevnik« do- nio u uvodniku od 5. svibnja. ja sam daleko od toga, da bih se želio miješati u javni život Srbije. Tu pripada ri- ječ i edluka samim Srbijancima. Mi Hrvati odlučno odbijamo tuđe miješanje u naše pri- like, pa ne želimo, da bi itko mogao nešto takvo nama prigovoriti. Ali, kad sam već umoljen, da napišem jedan prilog za uskrsni broj »Pravde«, reći ću nekoliko riječi o je- dnom srbijanskom domaćem pitanju, s ko- jim se u vezu dovodi nas Hrvate; progovorit ću o srbijanskoj demokraciji i o demokrati- zaciji Srbije, Nakon sporazuma, sklopljenega 26, kolo- voza prošle godine, čulo se više puta iz re- dova srbijanskih opozicionih stranaka, da smo mi Hrvati sklapajući sporazum na na- čin, kako je on sklopljen, škodili demokra- tizaciji Srbije. Da su kod sklapanja spora- zuma sudjelovale i srbijanske opozicione Stranke ie da su nakon toga one došle na vlasi, tvrdi se u tim krugovima, da bi de- mokratizacija Srbije do danas bila u velike napredovala. Drugim riječima, po uvjerava- nju tih krugova, trebalo je samo da oni do- du na vlast, i — eto ti preporoda Srbije na demokratskom temelju. Takvo mišljenje iz temelja je krivo, ali ono je karakteristično za poslijeratnu Srbi- ju, pa je zato vrijedno na nj se pobliže obažreti. Da bi došlo do demokratizacije jedne zemlje, nije dovoljno uzeli u ruke barjak okićen demokratskim geslima i popeti se na viast,, Demokratizacija se ne može pro- vesii diktatom i dekretiranjem s vlasti, ne- $o ona predpostavlja svijesnu i slobodnu su- radnju širokih narodnih slojeva u javnom životu, Treba, dakle, najprije narod okupiti na suradnju i stvorivši jak pokret u narodu doći na vlast narodnom snagom. Samo ta- kva snaga može provesti demokratizaciju jedne zemlje i zajamčiti trajno i solidno funkcioniranje demokratskih institucija. Srbijanske opozicione stranke, kolikogod ose proglašuju prvoborcima za demokratski poredak, rade upravo protivno, Nisu to ni- kakvi narodni pokreti, nego skupine poje- dinaca, koji imadu ambiciju, da pomoću vlasti postanu narodni vođe. Oikada postoji Jugoslavija, za srbijanske je političke ljude uvijek bilo glavno političko pitanje, iko će biti na vlasti u doba izbora, Nisu njima iz- bori služili zato, da na njima maniiestiraju Svoju političku jakost, nego da bi pomoću njih stvorili svoju snagu. Svi mi znamo, ka- ko su se provodili izbori od 1920. $odine do 1927, a da o Živkovićevim, Ještićevim i Stojadinovićevim izborima ni ne Sovorimo. I radikalska i demokratska stranka iz vre. mena prije diktature nisu ni približno bile toliko jake u narodu kao u parlamentu. Bili su to kolosi na glinenim nogama, koji su se sušili i raspali pod svojim teretom, čim ih se samo dotaknuo šestojanuarski režim. što je nastavio Živković i njegovi nasljednici Pod šestojanuarskim režimom, bila je samo naravna posljedica onoga, što je prakticira- no punih deset godina. Posljedice stvaranja političkih organizaci- ja pomoću vlasti nakon toga iskustva su na dlanu, Šestojanuarski režim je bio moguć samo zato, jer nije bilo zdravoga političko- ga života u Srbiji. I za taj režim kao i za današnju razmrvljenost javnoga života Srbi- je, nose velikim dijelom odgovornost oni, koji su imali veliku riječ u srbijanskim po- litičkim strarikama preddiktatorijalnoga doba, Mnogi od njih vode glavnu riječ u sada- šnjim srbijanskim opozicionim sirankama. Zar im nije dvadeset-godišnja prošlost do- voljna pouka za držanje u sadašnjosti? Za- što oni i sada najveći dio svojih energija iroše na to, da bi se dokopali vlasti i preko nje postali politička snaga? Zašto im je to- liko stalo, da budu na vlasti u doba izbora? Nije li to žalosna svjedodžba po srbijansku demokraciju, da čak ni Ljuba Davidović nije mogao na prošlim izborima u opoziciji skupiti na svoje ime više od par tisuća gla- sova, a da Grola, Trifunovića, Vlajića i »DUBRAV A« ostale ni ne spominjemo. Neka oni stvore pokret u narodu, koji će donijeti u Skupšti- nu njih i njihove drugove u velikom broju i bez sudjelovanja u vladi — tek onda će cni moći započeti ozbiljan rad na demokra- tizaciji svoje domovine. Istina, nije to posao lagan, ali on nije neizvediv, kako pokazuje upravo naš hrvatski primjer, Samo takvim putem može doći do demokratskog preporo- Hrvati i demokratizacija Srhije Šestojanuarski režim je bio moguć samo zato, jer nije bilo zdravog političkog života u Srbiji o juišč6n dvade- : >mlje — pogoiov da jedne zemlje pogo a sade set- godišnjega iskustva, koje Srbija. e Organizirane demokracije u Srbiji. g gotovo ni nema, Toga neka budu svijesna ona beogradska gospoda, koja ne vide u se- bi i u svojim domaćim prilikama, nego A držanju Hrvata zapreku demokratizacije Srbije. Dr. JURAJ KRNJEVIĆ danas Konstatiranje istine — Prostota? izgleda da nijesmo pogriješili kad smo pretpostavili da je splitski »Na- rodni List« počeo gubiti nerve u be- zizglednoj opoziciji proti narodnoj većini. Naše uvjerenje, da mu »Du- brava« ne može pomoći, jer da »ona nije kriva što ga danas tuče po glavi topuzina onoga zakona o štampi, ko- ji su stvorili njegovi gospodari«, raz- Snjevila ga je do te mjere, da nam spočitava čak i »seljačko prosta- štvo«, Dok su se gospodari »Narodnog Lista« tovili »pri« beogradskim vla- dama, sve je za njih bilo na papiru riješeno: 1 hrvatsko pitanje, i ustav, i državno uređenje; o svemu tome nije se dozvoljavalo nikakva disku- sija, kao što se nije smjelo pisati ni o korupciji ministara i njihovih šti- ćenika, o krupnim i sitnim progoni- ma Hrvata i t. d. Od kritike u štam- Pi nijesu bili imuni samo »veliki ve- Ziri« nego i posljednji policajci ili stražar financijske kontrole. O. ka- kvim »bijelim prostorima« u hrvat- skim listovima nije moglo biti ni go- vora, a plijenilo se do mile volje... Pod udar crvene olovke dolazili su čak i citati iz Sv, Pisma, samo ako su imali prizvuk osude »integralnih« metoda, Taj reakcionarni »velikovezirski« zakon o štampi zatekli su na snazi današnji upravljači države id mora im se priznati da ga oni daleko libe- ralnije primjenjuju nego li su to či- nili »veliki veziri« i njihovi skuto- IHORSUČTNCNJEFAONPNSNEGONNENECEN E nueaEaNOENANEU snage noše. Dokaz je za to i sam »Narodni List«, kojemu se usprkos »bijelih prostora« dozvoljava ozbiljna načel- na kritika federalističkog uređenja Jugoslavije. Ako pak »integralni« mozgovi ne mogu shvatiti hrvatstvo narodnih masa drukčije nego li kao »zarazu«, ne može im valjda hrvat- ska vlast dozvoliti da svojim boles- nim fikcijama truju narodni orga- nizam, Prostota je kada zamjerke, što se u današnjoj teškoj međunarodnoj si- tuaciji (kada zemlju podriva strana propaganda) ne donosi slobodniji za- ikon o štampi, dolaze upravo iz onih krugova, koji su kod nas stvarali najreakcionarnije zakone u doba kad je u Europi vladala prava idila pre- ma današnjim vremenima. Nedavno je i sam »batlija« Stojadin pledirao za potpunu slobodu štampe... Ne vjerujemo da i »Narodni List« želi poći njegovim stopama, koje se da- du karakterizirati riječima: ciničan na vlasti, perfidan u opoziciji. Mi smo sretna zemlja, sa velikim brojem političkih doktora, samo ve- ćina tih doktora imaju nezgodnu ma- nu, da svoje recepte pišu i nude ka- da bolest prođe i kad bolesnik više ne treba doktora, a zaboravljaju na medicinsku znanost dok sjede uz bo- lesnikovu postelju. Tu doktorsku »peglulu« ima i šjor Grga — osim ako svoje palijative u t. zv. parlamentu ne smatra za prave pravcate lje- karije! um ABSgEaNNNSTINuEE ŽENRENOEINRSNIANENNANESS Skupština članice Narodne Ženske Zniruso Gđa Zlatka Sesa izabrana je doživotnom počasnom predsjednicom Nova predsjednica Narodne ženske zadruge je gđa Mile Katić U srijedu u večer održana je u prostorijama NŽZ glavna skup- ština ove naše narodne ženske usta- nove, koja već decenijima djeluje kao gotovo nijedna druga ustanova na kulturnom, socijalnom i humanom polju o čemu govore sjajni rezultati rada naših plemenitih gospođa, koje rame uz rame djeluju s muškarcima i pokazuju zavidnu sposobnost, volju i ljubav prema svemu što je dobro i plemenito i što je naše, narodno, hrvatsko. Ova skupština je također bila važna jer je unutar uprave za- druge došlo do značajne promjene: $.đa Zlatka Sesa, dugogodišnja pret- sjednica, = organizatorka = zadruge, marljivi i agilni vođa ove ustanove, otstupila je sa toga mjesta jer joj zdravstveni razlozi ne dozvoljavaju da se i dalje bavi tako napornim ra- dom, ali uz rezervu, da će i nadalje u svakom pogledu i u svakoj prigodi pomagati zadrugu i ostati s njome u najtješnijim odnosima. Ova skupšti- na je gotovo i protekla u znaku to- $a tim više, jer je g.đa Sesa izabrana na taj način joj je izraženo zasluženo Priznanje. Skupštinu je otvorila gđa Mile Katić i u svome veoma toplom go- vonu pozdravila u prvom redu go- spođu Sesa, izražavajući joj zahval- nost za sve ono što je učinila za za- drugu, a što se očituje u historijatu ove ustanove kroz dugi niz godina, $dje je nastupila kao zaštitnica iSlrO- mašnih i bijednih i intervenirala u slučajevima gdje je bila potrebita najhitnija pomoć, Ovom Prigodom je $.đa Katić predala 6.đdi Sesa vrlo li- jepi album u kožnatom povezu i umjetničkoj izradi akademskog sli- kara g. Frana Šimunovića, u kojem su vlastoručno upisane za doživotnu počasnu pretsjednicu i sve članice zadruge. Ova lijepa uspomena Sanu- la je g.đu Sesa, koja se Svojim se- strama zahvalila i obećala im i una- Prijed svaku pomoć, Nakon toga je gđa Katić održala Šovor i istakla da je sretna što može članice po pi Put pozdraviti u banovini Hrvatskoj kojim djelom su ostvareni ideal; kr Broj. 96, - Kolektivna izložba sli. karskih radova hrvat. ske slikarice gđe Anke Krizmanić u Sponzi Dne 12. svibnja g.đa Anka Krizm LS znata hrvatska slikarica pri. kolektivnu izložbu u oja će biti otvorena nić, po ređuje svoju palači Sponza k do 24. svibnja: 0. $. . Ova kolektivna izložba S.đe Kriz. manić dat će u ne opsegu pregled njezina sveukupnog slikar. skog rada počevši od gratike koja je karakteristična za raniju, isključivo grafičku orijentaciju g.đe Krizmanić iz vremena od 1917—1934 zaključno, Od tada dalje datira njezin sve jači interes za boju i čisto slikarstvo, ko- | je će i na ovoj izložbi biti zastupano sa najnovijom kolekcijom pejsaža sa otoka Mljeta i iz okolice Zagreba, te sa nekoliko portreta — sve u ulju. Rit će izloženo cca 75 kom., pa će nam se g.đa Krizmanić pretstaviti u još potpunijem broju svojih radova, nego što je bila izložila na netom za- ključenoj kolektiv. izložbi u Splitu od 2 do 11. IV. o. 6. Lokalni splitski dnevnici »Novo Doba« i »Hrvatski Glasnik« donijeli su opširne prikaze i kritike o izloženim radovima ove naše ponajbolje slikarice, pa je mo- ralni 41 materijalni uspjeh ove izlož- be bio iznad očekivanja. G.đa Krizmanić izlagala je u zem- lji i inostranstvu počevši iz vremena na izložbama »Proljetnoga Salona« u Zagrebu od 1915 na ovamo. Sudje- lovala je kod skupnih reprezentativ- nih izložba naše slikarske umjetni- čke produkcije u inostranstvu (Prag, Lwow, Leipzis, Zinich, Firenze, Ro- ma, Pariz) do danas. RI PPR ov SRBI KATOLICI U LIKVIDACIJI Otkada je šovinistički organ demas- kiranih Jugoslovena ,,Srpski Glas“ po- čeo osporavati srpstvo svakome tko nije čisti pravoslavac, nastalo je previranje među dubrovačkim Srbima katolicima. Jedna struja — u kojoj se najviše is- tiču oni koji su uložili kapital u ,valate“ po Beogradu — zastupa gledište da bi trebalo poći na ,dotrijenicu“ u popa Boška i preći na pravoslavlje; druga pak struja > koja strahuje za svoju imovinu u ,slijepom crijevu Banovine Hrvatske“ — misli da bi tumačenje »Srpskog Glasa“ trebalo prihvatiti i napustiti prvu polovinu imena, te za- držati samo drugu, kao most za pot- punu asimilaciju sa sredinom, u kojoj su radili i zaradili. Kako je dogmu »Srpskog glasa“ prihvatio i episkop enjamin, pitanje skore likvidacije Srba katolika smatra se gotovom stvari. Osa vatskog naroda, za koje je radila i svoj obol doprinijela 1 Zadruga. Nakon toga su podneseni tajnički i blagajnički referati, iz kojih je vid- ljivo da zadruga sada ima 445 člani- ca, da je blagajna imala DD. 360.487.- prihoda i Din. 238,.204.— rashoda, da je Podijeljeno siromasima u novcu, hrani i odijelima Din. M IŽIŽ u da je ostalo u blagajni Din, 122,282. Sa skupštine su poslati pozdravni brzojavi pretsjedniku Dru Mačeku i Panu Šubašiću. Nakon toga je jedno- Slasno izabrana nova društvena uprava, koju sačinjavaju: pretsjedni- ca 6.đa Mile Katić, podpretsjednica g.da Marica Dešković, I tajnica g.ca Rina Stulli, II tajnica g.ca Virginija Fišer, I blagajnica £.ca Anka Totić, JI blagajnica $đda Marica Doršner, odbornice $.đde Zdenka Kesterčanek, Paula Dražić, Maruška Haler, Zora Ercegović, Katica Jančić, Ljubomila Vukić-Markovinčić, Katica Petrušić . Kk II Šš s i Marija DĐivoje,