$































Strana 2

Berze Rada

Gradnja Berze Rada bila je na
dnevnom redu prije nekoliko mjese-
ci. Tada se je bez dubljeg promišlja-
nja donijela odluka, da se Berzi Ra-
da ustupi besplatno općinsko zem-
ljište na dnu Gruškog polja. To se je
mjesto — neznamo iz kojeg razloga
— smatralo najpodesnije.

Kao i uvijek, tako ćemo i ovom
prigodom naše stanovište iznijeti
otvoreno, bez uvijanja, oduzimajući
mogućnost kafanskim  besposličari-
ma da po običaju kroz redke traže
ono, što nijesmo mislili niti htjeli re-
ći. Pozdravljamo inicijativu i sma-
tramo da Dubrovnik odnosno maši
radnici imaju pravo na jednu ovako-
vu zgradu. Ali sama ta konstatacija
ne dozvoljava nam da zatvorimo oči
i da se prepuštimo rješenju, koje je
u prvi čas izgledalo najlakše. Prije
odluke o izboru mjesta treba biti na
čistu sa mnosim momentima. Dali će
zgrada na ovom mjestu sa uspjehom
udovoljiti svim zahtjevima, koji se
na nju postavljaju? Zgrada Berze
Rada obuhvaća ne samo kancelariju
nego i konačište, odnosno odmarali-
šte zainteresiranih. Može li ona toj
svrsi udovoljiti na mnajprometnijem
mjestu, zapravo na mjestu, koji je
najveće križalište puteva u Dubrov-
niku i gdje je promet i danju i noću,
naročito u ljetnim mjesecima vrlo
živ. Zgradu Berze Rada prema sa:
vremenim shvaćanjima nebi trebalo
graditi na ovom mjestu i zbog toga
što ovdje nema prostrane mogućno-
sti za veći okolni vrt, koji je samoj
zgradi neophodno  potrebit. Protiv
gradnje na ovom mjestu možda još
uvjerljivije govore i drugi saobraćaj-.
ni razlozi, ali mi se sada na njih ne
osvrćemo. Zgrada se gradi radi rad-
nika. Osim isplaćivanja potpora ne-
zaposlenim ima još i drugih socijalno
korisnih funkcija, o kojima se kod
izbora mjesta mora voditi računa.

Mnogi će kazati da je uzet u obzir
jedini teren, koji je vlasnost Općine,
To je istina, ali samo zbog toga ne
smije se investirati milijunske kapi-
tale na nepogodnom mjestu jer to
znači dovoditi u pitanje efekat cije-
le zamisli. Ako Općina nema drugog
terena, ima načina da se nađe dru-
$0, bolje rješenje. I za samu Berzu
Rada korisnije bi bilo odreći se za-
htjeva na besplatni teren, nego po-
dizati zgradu na mjestu, koji me od-
govara svrsi.

Dakle, promislite, prije nego do-
nesete konačnu odluku. U Dubrovni-
ku se je pod bivšim općinskim reži-
mima radilo na građevnom polju po-
vršno, ne vodeći računa o općim in-
teresima, Pred nama su mnogobroj-
ni kameni svjedoci rđavog reda, gri-
jesi, koji će se teško osvetiti sada-
šnjem i budućem Dubrovniku. Uči-
njeno se više ne može popraviti. U
tome je baš fatalnost cijele stvari.

Nemojmo ići stazom, koja će nas
dovesti do novih teških pogrešaka,

Izdaje se odmah jedna ili dvije so-
be na Pilama (uz Posat) sa vrtom i
vidikom na more boljoj osobi ili bra-
čnom paru. Adresa u Upravi lista.

Traži se stan od 3—4 sobe mebli-
rane sa kuhinjom za cijelu ljetnu
sezonu. Obratit se na uredništvo
pod br. 20,

»DUBRA V A«

Pred izgradnjom pulače "Splitska štampa o gostovanju
našeg Kazal. Društva u Splitu

Sva se je splitska štampa opširno
osvrnula na gostovanje u Splitu Du-
brovačkog Kazališnog Društva sa
komedijom »Ljubovnici«. Opći je sud
o našim kazališnim amaterima vrlo
pohvalan, a i laskav za dubrovačku
sredinu u kojoj ovo društvo razvija
svoj rad. Svi su kritičari istakli oz-
biljne intencije ovog društva koje se
očituje u uspjelim naporima da svo-
je glumačke kreacije razviju do
umjetničke visine što im i uspjeva.
Split je pozdravio ovo gostovanje i
kao vrlo važan početak uske kultur-
ne kolaboracije Splita i Dubrovnika
naglasivši veliku potrebu toga, da bi
se jedinstvo hrvatskog duha vidno i
snažno manifestiralo.

»Hrvatski Glasnik« od 10, V, me-
đu ostalim piše: »Njihov (Dubr. Kaz.
Društva) ozbiljni i marljivi rad poka-
zuje rezultate, koji se izdižu iznad
razine malogradskog diletantizma, te
mogu da podnesu dosta strogo umjet-
ničko mjerilo. .... Obe su pretsta-
ve bile vrlo dobro posjećene, Split-
ska kazališna publika primila je du-
brovačke goste vrlo srdačno, dugo i
oduševljeno im je odobravala, uži-
vajući u vedroj ljepoti njihove umjet-
nosti«.

Ilustrovani tjednik »Dom i Svijet«

svoj dugi članak o ovom gostovanje
završava »Dubrovčani su izveli »Lju-
bovnike« majstorski u svakom po-
ledu«,

: »Novo Doba« od 19. V. piše: »Od
Dubrovnika, baš u principijelnim po-
gledima na kazalište, možemo mno-
$o naučiti. Dubrovnik, oduvijek u pi-
tanju kazališta i glazbe stoji na is-
pravnoj liniji, koju u Splitu i drug-
dje tek pojedinci propagiraju : godi-
nama zagovaraju — s relativnim us-
pjehom. Posjedujući bogat instrumen-
talni, pjevački i glumački materijal,
Dubrovnik je bez mnogo muke mo-
gao da se baci na prikazivanje ope-
reta, u čemu se po Dalmaciji, i to ne-
samo u Splitu, vidi vrhunac diletant-
skih težnja i ambicija. ..... Dubrov-
nik naprotiv ide za višim ciljem i te-
ži za ozbiljnim uspjesima, dostojnim
njegove časne kulturne tradicije. Za-
to ima orhestar i odlične soliste, za-
to njeguje s jedne strane dobre vo-
kalnoinstrumentalne = koncerte, a
s druge dobru amatersku dramu, ko-
joj ne ćemo laskati, ako je nazovemo
odličnom«... O iizvedbi »Ljubovni-
ka« kaže: »Dubrovčanima se u pr-
vom redu mora priznati vanredna
disciplina i solidnost u rađu«... Čla-
nak završava: »Dubrovčanima dakle
hvala i srdačno doviđenja!«



Zagrebu još nijesu potrebni

trolleybusi

Neozbiljna raspravljanja o ozbiljnim problemima

U posljednje vrijeme počelo se
mnogo govoriti o zamjeni tramvaya
na zagrebačkim ulicama s t. zv. trol-
leybusom, ali nitko se još nije obra-
tio na bilo kojeg sručnjaka, te ga
zamolio da mu rastumači koje pro-
metalo ima za grad Zagreb veću
prednost: tramvay, autobus ili trol-
leybus. Sjetili se najednom ljudi, da
bi u Zagrebu trebalo nešto novoga,
što bi zabavljalo publiku, pa su pro-
našli torolleybus, za koji drže, da bi
bio od velike koristi za naš promet.

Međutim, svi oni, koji drže, da bi
trebalo kod nas uvesti trolleybuse
umjesto tramvaya, jer da su oni jef-
tiniji 1 da bi se s njima promet mno-
go lakše odvijao, morali bi znati sli-
jedeće: Tramvayska kola se grade u
Zagrebu, a trolleybuse bi trebalo
nabaviti u inozemstvu, što bi svaka-
ko bilo mnogo skuplje. Trolleybus
mora biti priključen također na elek-
trični vod, kao i tramvay, ali troši
50 posto više struje nego tramvay-
ska kola. Po podatcima iz Praga vi-
di se, da tamošnji trolleybus troši 56
posto više od tramvaya. Tralleybusi
su bili najprije uvedeni u Americi,
ali se odmah pokazalo, da oni nisu
podesni za vršenje prometa, pa je
danas svega tek 2 posto trolleybusa
u prometu na američkim cestama.
Osim toga za Zagreb trolleybus ne
dolazi u obzir već zbog toga, što su
naše ulice pretijesne i za sam tram-
vay, a kamoli za trolleybus, koji bi
zauzimao više prostora i morao. vr-
šiti promet sredinom ulice. Kako bi
se onda vršio ostali promet, pogoto-
vo na križanjima?

Prema tome ne može se na tako
lak način govoriti o jednoj veoma
kompliciranoj stvari, već treba naj-
prije dobro razmisliti. Svatko će mo-

ći razumjeti da se svaki šešir ne mo-
že staviti na svaku glavu.

Donosimo iz »Hrvatskog Dnevni-
ka« gornje redke da potsjetimo jav-
nost na one dane prije nekoliko go-
dina kada je kod nas zbog stečaja
bio obustavljen tramvajski promet.
Našlo se je onda u Dubrovniku
»gradskih otaca« koji su razvili te-
oriju o nesavremenosti tramvajskog
saobraćaja, navodeći kako se već po
svim većim gradovima iskopavaju
šine, puštajući trolleybusima vodeću
ulogu u prometu. Srećom mijesmo ih
poslušali i tako nije došlo do »isko-
pavanja šina«. A koliko su njihova
razlaganja bila tačna dokazuje činje-
nica da u Zagrebu raspravljanja o
trolleybusima nazivlju  neozbiljnim.
Što bi onda morali mi kazati za one
naše »reformatore«?

Rezultat općinskih izboru
U općinama Dubrgv. kotara

Općina Glasalo Za listu = vijećnika
Orebić 220 HSS (šime Krstelj) 18
Trpanj 125 HSS (Frano Glavina) 18
Kuna 313 HSS (Josip Lukšić) 18
Janjana 315 HSS (Mato Mratović) 18
Ston 478 HSS (Niko Žile) 23
Ston 261 HSS (Stijepo Matić) 7
Mljet 178 HSS (Nikola Kunić) 18
Slano 131 HSS (Ivo Milić) 18
Sipan 79 HSS (Vinko Glavić) 13
Sipan 59 HSS (Božo Palunko) 5
Lopud 65 HSS (Niko Glavović) 18
Orašac 154 HSS (Pero Cvjetović) 24

Izgubljen je jedan zlatni sat. Tko
ga je našao nek ga preda u naše
uredništvo, dobit će pristojnu ma-

Sradu.



Broj 98,

mm

Nesocijalne pojave
u socijalnoj ustanovi

Nekoliko službenika — Okružnog
ureda uputilo nam je obrazloženu
predstavku sa željom da je objelo-
danimo u listu. Predstavka je preveć
opširna pa nam to nije moguće uči-
niti. Mislimo da će svrha biti jedna-
ko postignuta ako iznesemo glavne
misli.

»Skoro svi uredi — kaže se u toj
predstavci — pa i privatni rade je-
dnokratno. Okružni ured radi dvo-
kratno u zgradi, koja je izložena sun-
cu u tolikoj mjeri da je u njoj teško
živjeti a kamo li raditi, naročito po-
slije podne. Nema ni jednog ureda,
pa ni jedne trgovačke radnje u kojoj
cdmor između prijepodnevnog i po-
slije podnevnog rada traje manje od
četiri sata. U Okružnom uredu po-
skije rada od 5% sati (od 7! do 1
poslije podne) odmor traje samo tri
sata. Od toga vremena službenici
utroše skoro cijeli sat na put do ure-
da i natrag, tako da ostatak vreme-
na nije dovoljan za odmor«.

Predstavka završava apelom na
Savez hrvatskih privatnih namje-
štenika da uzme ii njih u zaštitu, ka-
ko je to sa uspjehom učinio u svim
sličnim podhvatima.



Dr. Mirko Deanović

Uz pedesetgodišnjicu života.

Naš Dubrovčanin, g. dr. Mirko
Deanović, profesor zagrebačkog sve-
učilišta navršio je ovih dana pedeset- .
godišnjicu života.

Sva je zagrebačka štampa to re-
registrirala nabrojivši njegov plodan
naučni rad.

Dr. Mirko Deoanović rodio se je
u Dubrovniku. Studirao je filozofiju
u Rimu, Firenci i u Beču. 1927. godi-
ne bude pozvan iz Splita, gdje je bio
Simnazijski profesor, u Zagreb za
lektora talijanskog jezika na hrvat-
skom sveučulištu, a 1934. imenovan
je izvanrednim profesorom  talijan-
skog jezika i književnosti na istom
sveučilištu.

Znanstveni je rad dr, Deanovića
raznolik i plodan, a sastoji se u pro-
Wčavanju naših kulturnih i književ-
nih veza sa talijanskim kulturnim ži-
votom,

U njegovim znanstvenim radovima
Dubrovnik i njegova kulturna pro-
šlost zauzimaju glavno mjesto, pa je
između ostalog objelodanio studiju
»O kazalištu u Dubrovniku« — »O
Gundulićevu jezičnom osjećaju« —
»Odjeci urbanizma u dubrovačkom
govoru«, te veliku radnju koju mu je
štampala Jugoslavenska akademija u
»Radu« br, 248 i 250 »Odrazi talijan-
ske Akademije degli Arcadi preko
Jadrana«, Sada dr, Deanović radi na
novom talijansko - hrvatskom rječni-
ku koji će doskora izaći, a za kojim
se osjeća velika potreba.

Našem jubilarcu čestitamo i želi-
mo da sretno nastavi svojim naučnim -
radom na slavu i korist Dubrovnika
i hrvatskog naroda!

f&mEsrnnaAnSu
PSaamnamaaunenanonanananenanraznanasrastscas!

Pokornička Procesija, Sutra posli-
je podne održat će se pokornička
Procesija, koja će krenuti iz grada u
“Gospu od Milosrđa«, Isto tako kre-
nut će jedna Procesija iz Gruža, od«
nosno Lapada prema »Gospi od Mi-
losrđa«. Tamo će održati prigodnu
propovjed, poznati naš propovjednik
mj O. Marijan Blažić,