$ Strana 2 Berze Rada Gradnja Berze Rada bila je na dnevnom redu prije nekoliko mjese- ci. Tada se je bez dubljeg promišlja- nja donijela odluka, da se Berzi Ra- da ustupi besplatno općinsko zem- ljište na dnu Gruškog polja. To se je mjesto — neznamo iz kojeg razloga — smatralo najpodesnije. Kao i uvijek, tako ćemo i ovom prigodom naše stanovište iznijeti otvoreno, bez uvijanja, oduzimajući mogućnost kafanskim besposličari- ma da po običaju kroz redke traže ono, što nijesmo mislili niti htjeli re- ći. Pozdravljamo inicijativu i sma- tramo da Dubrovnik odnosno maši radnici imaju pravo na jednu ovako- vu zgradu. Ali sama ta konstatacija ne dozvoljava nam da zatvorimo oči i da se prepuštimo rješenju, koje je u prvi čas izgledalo najlakše. Prije odluke o izboru mjesta treba biti na čistu sa mnosim momentima. Dali će zgrada na ovom mjestu sa uspjehom udovoljiti svim zahtjevima, koji se na nju postavljaju? Zgrada Berze Rada obuhvaća ne samo kancelariju nego i konačište, odnosno odmarali- šte zainteresiranih. Može li ona toj svrsi udovoljiti na mnajprometnijem mjestu, zapravo na mjestu, koji je najveće križalište puteva u Dubrov- niku i gdje je promet i danju i noću, naročito u ljetnim mjesecima vrlo živ. Zgradu Berze Rada prema sa: vremenim shvaćanjima nebi trebalo graditi na ovom mjestu i zbog toga što ovdje nema prostrane mogućno- sti za veći okolni vrt, koji je samoj zgradi neophodno potrebit. Protiv gradnje na ovom mjestu možda još uvjerljivije govore i drugi saobraćaj-. ni razlozi, ali mi se sada na njih ne osvrćemo. Zgrada se gradi radi rad- nika. Osim isplaćivanja potpora ne- zaposlenim ima još i drugih socijalno korisnih funkcija, o kojima se kod izbora mjesta mora voditi računa. Mnogi će kazati da je uzet u obzir jedini teren, koji je vlasnost Općine, To je istina, ali samo zbog toga ne smije se investirati milijunske kapi- tale na nepogodnom mjestu jer to znači dovoditi u pitanje efekat cije- le zamisli. Ako Općina nema drugog terena, ima načina da se nađe dru- $0, bolje rješenje. I za samu Berzu Rada korisnije bi bilo odreći se za- htjeva na besplatni teren, nego po- dizati zgradu na mjestu, koji me od- govara svrsi. Dakle, promislite, prije nego do- nesete konačnu odluku. U Dubrovni- ku se je pod bivšim općinskim reži- mima radilo na građevnom polju po- vršno, ne vodeći računa o općim in- teresima, Pred nama su mnogobroj- ni kameni svjedoci rđavog reda, gri- jesi, koji će se teško osvetiti sada- šnjem i budućem Dubrovniku. Uči- njeno se više ne može popraviti. U tome je baš fatalnost cijele stvari. Nemojmo ići stazom, koja će nas dovesti do novih teških pogrešaka, Izdaje se odmah jedna ili dvije so- be na Pilama (uz Posat) sa vrtom i vidikom na more boljoj osobi ili bra- čnom paru. Adresa u Upravi lista. Traži se stan od 3—4 sobe mebli- rane sa kuhinjom za cijelu ljetnu sezonu. Obratit se na uredništvo pod br. 20, »DUBRA V A« Pred izgradnjom pulače "Splitska štampa o gostovanju našeg Kazal. Društva u Splitu Sva se je splitska štampa opširno osvrnula na gostovanje u Splitu Du- brovačkog Kazališnog Društva sa komedijom »Ljubovnici«. Opći je sud o našim kazališnim amaterima vrlo pohvalan, a i laskav za dubrovačku sredinu u kojoj ovo društvo razvija svoj rad. Svi su kritičari istakli oz- biljne intencije ovog društva koje se očituje u uspjelim naporima da svo- je glumačke kreacije razviju do umjetničke visine što im i uspjeva. Split je pozdravio ovo gostovanje i kao vrlo važan početak uske kultur- ne kolaboracije Splita i Dubrovnika naglasivši veliku potrebu toga, da bi se jedinstvo hrvatskog duha vidno i snažno manifestiralo. »Hrvatski Glasnik« od 10, V, me- đu ostalim piše: »Njihov (Dubr. Kaz. Društva) ozbiljni i marljivi rad poka- zuje rezultate, koji se izdižu iznad razine malogradskog diletantizma, te mogu da podnesu dosta strogo umjet- ničko mjerilo. .... Obe su pretsta- ve bile vrlo dobro posjećene, Split- ska kazališna publika primila je du- brovačke goste vrlo srdačno, dugo i oduševljeno im je odobravala, uži- vajući u vedroj ljepoti njihove umjet- nosti«. Ilustrovani tjednik »Dom i Svijet« svoj dugi članak o ovom gostovanje završava »Dubrovčani su izveli »Lju- bovnike« majstorski u svakom po- ledu«, : »Novo Doba« od 19. V. piše: »Od Dubrovnika, baš u principijelnim po- gledima na kazalište, možemo mno- $o naučiti. Dubrovnik, oduvijek u pi- tanju kazališta i glazbe stoji na is- pravnoj liniji, koju u Splitu i drug- dje tek pojedinci propagiraju : godi- nama zagovaraju — s relativnim us- pjehom. Posjedujući bogat instrumen- talni, pjevački i glumački materijal, Dubrovnik je bez mnogo muke mo- gao da se baci na prikazivanje ope- reta, u čemu se po Dalmaciji, i to ne- samo u Splitu, vidi vrhunac diletant- skih težnja i ambicija. ..... Dubrov- nik naprotiv ide za višim ciljem i te- ži za ozbiljnim uspjesima, dostojnim njegove časne kulturne tradicije. Za- to ima orhestar i odlične soliste, za- to njeguje s jedne strane dobre vo- kalnoinstrumentalne = koncerte, a s druge dobru amatersku dramu, ko- joj ne ćemo laskati, ako je nazovemo odličnom«... O iizvedbi »Ljubovni- ka« kaže: »Dubrovčanima se u pr- vom redu mora priznati vanredna disciplina i solidnost u rađu«... Čla- nak završava: »Dubrovčanima dakle hvala i srdačno doviđenja!« Zagrebu još nijesu potrebni trolleybusi Neozbiljna raspravljanja o ozbiljnim problemima U posljednje vrijeme počelo se mnogo govoriti o zamjeni tramvaya na zagrebačkim ulicama s t. zv. trol- leybusom, ali nitko se još nije obra- tio na bilo kojeg sručnjaka, te ga zamolio da mu rastumači koje pro- metalo ima za grad Zagreb veću prednost: tramvay, autobus ili trol- leybus. Sjetili se najednom ljudi, da bi u Zagrebu trebalo nešto novoga, što bi zabavljalo publiku, pa su pro- našli torolleybus, za koji drže, da bi bio od velike koristi za naš promet. Međutim, svi oni, koji drže, da bi trebalo kod nas uvesti trolleybuse umjesto tramvaya, jer da su oni jef- tiniji 1 da bi se s njima promet mno- go lakše odvijao, morali bi znati sli- jedeće: Tramvayska kola se grade u Zagrebu, a trolleybuse bi trebalo nabaviti u inozemstvu, što bi svaka- ko bilo mnogo skuplje. Trolleybus mora biti priključen također na elek- trični vod, kao i tramvay, ali troši 50 posto više struje nego tramvay- ska kola. Po podatcima iz Praga vi- di se, da tamošnji trolleybus troši 56 posto više od tramvaya. Tralleybusi su bili najprije uvedeni u Americi, ali se odmah pokazalo, da oni nisu podesni za vršenje prometa, pa je danas svega tek 2 posto trolleybusa u prometu na američkim cestama. Osim toga za Zagreb trolleybus ne dolazi u obzir već zbog toga, što su naše ulice pretijesne i za sam tram- vay, a kamoli za trolleybus, koji bi zauzimao više prostora i morao. vr- šiti promet sredinom ulice. Kako bi se onda vršio ostali promet, pogoto- vo na križanjima? Prema tome ne može se na tako lak način govoriti o jednoj veoma kompliciranoj stvari, već treba naj- prije dobro razmisliti. Svatko će mo- ći razumjeti da se svaki šešir ne mo- že staviti na svaku glavu. Donosimo iz »Hrvatskog Dnevni- ka« gornje redke da potsjetimo jav- nost na one dane prije nekoliko go- dina kada je kod nas zbog stečaja bio obustavljen tramvajski promet. Našlo se je onda u Dubrovniku »gradskih otaca« koji su razvili te- oriju o nesavremenosti tramvajskog saobraćaja, navodeći kako se već po svim većim gradovima iskopavaju šine, puštajući trolleybusima vodeću ulogu u prometu. Srećom mijesmo ih poslušali i tako nije došlo do »isko- pavanja šina«. A koliko su njihova razlaganja bila tačna dokazuje činje- nica da u Zagrebu raspravljanja o trolleybusima nazivlju neozbiljnim. Što bi onda morali mi kazati za one naše »reformatore«? Rezultat općinskih izboru U općinama Dubrgv. kotara Općina Glasalo Za listu = vijećnika Orebić 220 HSS (šime Krstelj) 18 Trpanj 125 HSS (Frano Glavina) 18 Kuna 313 HSS (Josip Lukšić) 18 Janjana 315 HSS (Mato Mratović) 18 Ston 478 HSS (Niko Žile) 23 Ston 261 HSS (Stijepo Matić) 7 Mljet 178 HSS (Nikola Kunić) 18 Slano 131 HSS (Ivo Milić) 18 Sipan 79 HSS (Vinko Glavić) 13 Sipan 59 HSS (Božo Palunko) 5 Lopud 65 HSS (Niko Glavović) 18 Orašac 154 HSS (Pero Cvjetović) 24 Izgubljen je jedan zlatni sat. Tko ga je našao nek ga preda u naše uredništvo, dobit će pristojnu ma- Sradu. Broj 98, mm Nesocijalne pojave u socijalnoj ustanovi Nekoliko službenika — Okružnog ureda uputilo nam je obrazloženu predstavku sa željom da je objelo- danimo u listu. Predstavka je preveć opširna pa nam to nije moguće uči- niti. Mislimo da će svrha biti jedna- ko postignuta ako iznesemo glavne misli. »Skoro svi uredi — kaže se u toj predstavci — pa i privatni rade je- dnokratno. Okružni ured radi dvo- kratno u zgradi, koja je izložena sun- cu u tolikoj mjeri da je u njoj teško živjeti a kamo li raditi, naročito po- slije podne. Nema ni jednog ureda, pa ni jedne trgovačke radnje u kojoj cdmor između prijepodnevnog i po- slije podnevnog rada traje manje od četiri sata. U Okružnom uredu po- skije rada od 5% sati (od 7! do 1 poslije podne) odmor traje samo tri sata. Od toga vremena službenici utroše skoro cijeli sat na put do ure- da i natrag, tako da ostatak vreme- na nije dovoljan za odmor«. Predstavka završava apelom na Savez hrvatskih privatnih namje- štenika da uzme ii njih u zaštitu, ka- ko je to sa uspjehom učinio u svim sličnim podhvatima. Dr. Mirko Deanović Uz pedesetgodišnjicu života. Naš Dubrovčanin, g. dr. Mirko Deanović, profesor zagrebačkog sve- učilišta navršio je ovih dana pedeset- . godišnjicu života. Sva je zagrebačka štampa to re- registrirala nabrojivši njegov plodan naučni rad. Dr. Mirko Deoanović rodio se je u Dubrovniku. Studirao je filozofiju u Rimu, Firenci i u Beču. 1927. godi- ne bude pozvan iz Splita, gdje je bio Simnazijski profesor, u Zagreb za lektora talijanskog jezika na hrvat- skom sveučulištu, a 1934. imenovan je izvanrednim profesorom talijan- skog jezika i književnosti na istom sveučilištu. Znanstveni je rad dr, Deanovića raznolik i plodan, a sastoji se u pro- Wčavanju naših kulturnih i književ- nih veza sa talijanskim kulturnim ži- votom, U njegovim znanstvenim radovima Dubrovnik i njegova kulturna pro- šlost zauzimaju glavno mjesto, pa je između ostalog objelodanio studiju »O kazalištu u Dubrovniku« — »O Gundulićevu jezičnom osjećaju« — »Odjeci urbanizma u dubrovačkom govoru«, te veliku radnju koju mu je štampala Jugoslavenska akademija u »Radu« br, 248 i 250 »Odrazi talijan- ske Akademije degli Arcadi preko Jadrana«, Sada dr, Deanović radi na novom talijansko - hrvatskom rječni- ku koji će doskora izaći, a za kojim se osjeća velika potreba. Našem jubilarcu čestitamo i želi- mo da sretno nastavi svojim naučnim - radom na slavu i korist Dubrovnika i hrvatskog naroda! f&mEsrnnaAnSu PSaamnamaaunenanonanananenanraznanasrastscas! Pokornička Procesija, Sutra posli- je podne održat će se pokornička Procesija, koja će krenuti iz grada u “Gospu od Milosrđa«, Isto tako kre- nut će jedna Procesija iz Gruža, od« nosno Lapada prema »Gospi od Mi- losrđa«. Tamo će održati prigodnu propovjed, poznati naš propovjednik mj O. Marijan Blažić,