Strana 2 Problemi dubrovačkog ke X h . Za »iL mo Kara po maio se rješavaju Ovih dana povratio se je iz Za- greba narodni zastupnik prof, g. Ro- ko Mišetić koji je tamo boravio po narodnom poslu, pak nam je na po-. vratku o poduzetim koracima kazao slijedeće: »Na povratku iz Zagreba posjetio sam u Splitu tehn, otsjek Ispostave, gdje sam od ing. g. Mamazzi obavje- šten da je gotov projekt za bušenje tunela u Konavoskom polju, tako da će radovi na njemu brzo otpočeti, Kasnije sam se sreo sa načelnikom. tehn. otsjeka Ispostave ing. g. Stel- lom, kod kog sam se interesirao o ostalim tehničkim radovima u du brovačkom kotaru. U duljem razgo- voru govorio sam o putu preko [Pe- lješca, gdje se zapravo radi o dvje- ma putovima: jednom od Rudina do Stona, a drugi od Stona preko Pe- lješca do Orebića. Ovaj put treba uskoro da se započne sa radom jer je Ispostavi u Splitu odobrena glo- balna svota za tehničke radove u Dalmaciji gdje se nalazi i kredit za pelješki put. Mišljenja sam, da će se | u prvi čas povezati glavne pelješke luke; kao izvozne luke poluotoka i to Orebić, Trpanj, Trstenik i Drače, Povezivanjem ovih luka narod bi. imao veliku korist, jer n. pr. u Kuni rodi 400—600 vagona vina, u: Janjini 300-—400, u Trpnju 50-80 i sve“bi to brže došlo do pogodnijeg tržišta. ci jela projektovana trasa preko. polu- otoka duga je 62 km, ada poveziva- nje pomenutih luka potrebno je iz- graditi 21 km puta i to puta koji ne prolazi »mrtvim krajem«, već nAse- Imenujem oporučnim izvršiteljem. i dd. nistratorom moje imovine Dr, Mišu Kolina, koji će ujedno biti prvi kurator moje usta- nove, Plaća administratora biti će 10.000 — franaka na. godinu. Administrator moje imovine i. kurator može, ali nemora da bu- de jedna:te ista osoba, Ako 'dohodci budu dotjecali, određujem da sečustanove 4—12 stipendija. Ustanovit će kurator akademije i on će ih razdavati među natjecatelje, dvije trećine među mu- ške, a jednu trećinu ženske, Moja je želja, da pomorsko društvo pro- zvano po mom mužu nosi i u buduće njego- Vo ime i množi broj parobroda. (Jugosla- venski Lloyd, op. ur.) Neka su zato momu zetu uvijek na pameti trud i misli njegova tasta, moga miloga muža, neka budu sveti, i njegova uspomena, Ako bude želja Dr, Kolina, da stanuje na Pločama, neka uživa dok je živ kuću i zem- lfište keštjeio od Pugliesi. Molim ga, da po duši izvrši onako, kako je moj san, i zato neka _ mu je blagoslov i mojih mrtvih i mene. Ovo je moj testamenat. Marija ud. Račić, m, p, Tko je inteligentno pročitao i shvatio oporuku, sada mu je sve jasno i razumljivo, pa zato i mi, iz sasma razumljivih razloga, stavljamo na ovom mjestu tačku. KUPUJEMO _—_ OLOVO ŠTAMPARIJA JADRAN DUBROVNIK 1 TELEFON 194 (PRIV. 195) ži džs sah so STARO MEKANO Prvo Dalmatinsko | Trgovačko Društvo, Dubrovnik li. 7.7. 427, 428. Brzojavi: Dalmacija. — - Skladište sva- kovrštog građevnog materijala. Cement portland i super. Drvo građevno i sto- larsko. Pločice keramične i majolične. Pilot šamotne peći. Šamotni materijal i šve izolacione attikle. Krovna ljepenka. Umjetne Cijene. Zutražite ponude. ljenišh mjestima, tako da bi se iz- gradnjom ovog prvog dijela puta, či- ji je kontinuitet radova osiguran, po- vezala i glavna mjesta poluotoka Ja- njina, Kuna, Trpanj i Orebić. Tehni- čkih poteškoća na ovom dijelu ne postoji, tako da u tom pravcu pogo- dati teren će pogodovati brzom iz- vođenju radova. Hoću istaći, kazao je sam nada- lje prof. g. Mišetić, da sam o tome lično govorio $. banu dr. Šubašiću, kao i odjelnom predstojniku za $rađevine g. ing. Pavešiću, kao i ing. $. Stelli, načelniku tehn. otsjeka u Splitu. Kod svih sam naišao na pu- no razumjevanje i potporu. Treba znati da je dubrovački kotar uvijek davao grdne svote za prireze, pore- ze, takse i trošarine. To je i bio po- vod da su se mnogi otimali o njega i strašno ga eksploatirali. Naši vodeći faktori u Zagrebu sve to dobro zna- ji i dni žele da feparirajli oWo zapo- stavljanje dubrov. kotara. Tako n. pr. Bri posjeti prot. g. Škorjača, odjel, predst. ža prosvjetti saznao sam da je u proračunu osigurana lijepa svota za popravak škola u dubrov. kotaru i na raznim njegovim tačkama.Grad- | nja puta preko Pelješca predstavlja. najglavniju ekonomsku. i uopće ži- votnu. potrebu poluotoka, pak će se zato radovi na izgradnji ovog. puta odvijati neprekidno i sukcesivno bez. prestanka, naime sa osiguranim kon- tinuitetom što sam već naglasio. Tako će naš Pelješac, moći svoje vinske produkte, a i ulje plasirati na. to će tržišta lakšim ii bržim putem, a doprinijeti : ekonomskom podizanju poluotoka. Pelješac će se tako po: vezati sa cijelim dubrov. kotarom i jedan dio kotara! moć će izmjenjivati svoje produkte sa drugim, osa načelnikom Zagreba 6 Što se pak tiče presušenja Kona- voskog polja, ono će u budućnosti. predstavljati veliku dobit za tamo- šnji kraj, a i za sam Dubrovnik jer je u vezi toga povezana i elektrifika- . cija dubrov, okolice.« Prof, Mišetić se je nadalje pozaba- vio i pitanjem teškog financijskog stanja dubrov. općine radi čeg je po- sjetio i generalnog ravnatelja Pra- štedione g. dr. Pliverića. O tome je dulje vremena, razgovarao i sa g. dr. Jurjem Krnjevićem, koji je uvijek pokazivao | mnogo ljubavi prema dubrov. kotaru. G. Mišetić nam je nađalje saopćio. da je imao razgovor . dr. Star- čević baš u vezi shjddaja“ teških firan, prilika dubrov. općine, a gle- de nekih drugih pitanja govorio je i sa ministrom 6. dr. Barišom Smolja- fom, pogotovo radi pitanja carin- skih skladišta -u gruškoj. luci. On j€ g: Smoljanu istakao i važ- : nost prtige Foča-G4cko-Bileća, na. što jeg Smoljan ob&ćao. o tom kon- denitati s4 tesornim ministrom. Konačno j je prof. Mišetić imao raz- govor i sa ministrom pošta g. dr. Jo- sipom. Torbarom, kao i njegovim šefom. kabineta g. Hikecom glede uspostavljanja direktne, telefonske veze Dubrovnika sa Zagrebom. I ako je. Zagreb udaljen od Du- brovnika, kazao nam je. na kraju prof. Mišetić, i bez intervencija mje- rodavni iskreno misle 9. rješavanju važnih pitanja. dubrovačkog. kotara, koja. su od velike. važnosti za dubro- vački kotar, Na, kraju nam je g. Mi- šetić izjavio da j je posjetio i odjeljne prndstojnike gg. dr, Žilića i i&F 'rano< lića, gdje se je također. interesirao za nekoje predmete, koje interesira+ ju stenovništvo dubrov.: kolara. | 1 Dva lica, jela Vojnbtić Lujo Vojnović o Crnogorcima | O gosparu Luju iak se po štogod čuje. Mnogi su mislili da je kazao posljednju riječ u senatu i da će se poslije famoznih govora, u stvari pa- negirika u čast vladajućim, konačno spustiti zavjesa, pred ovim politi- čkim uskokom. Lujo Vojnović je i publicista i historičar i političar, pa ako ga na jednoj strani za čas nesta- ne, brzo se pojavi na drugoj u posve novoj ulozi. Sada se Lujo Vojnović pojavio kao pisac predgovora dva- desetpetoj knjizi Mićuna Pavičevića »Crnogorci u pričama i anegdota- ma«. Prama »Dubrovnikovu« pisanju u tom predgovoru stoji među osta- lim i ovo: »Crnogorci u pričama i anegdotama« pu- na nabijena anegdota sočnih,karakterističnih, vjerna ogledala onih naših čuvenih brđana, koji me sve to više potsjećaju Walter Stott- ovih »Highlanders«-a, Škota koji žive u brdovitom dijelu one velike historijske zem- lje, zemlje »Klanova«, šefova, originalnih nošnja, igara, kratkih čakšira i pištalica, Duša je beskonačna stvar, mnogostručnih lica, neprekidno prelijevajućih se šara. Ali sada već imamo dovoljno materijala da na. crtamo lice tog jedinstvenog dijela našeg narođa kao i njegovog šela koji nije drugo bio nego fondalni otsjev svoje okoline......« Tako sada misli o Crnogorcima Lujo Vojnović. Ali tako nekad nije mislio. U radu Luja Vojnovića nije teško otkriti dva lica, dira mišljenja, sjaj superlativa kontračitornih sadr- žaja. Jer kad se piše po narudžbi i za račun, onda treba pisati što na- ručitelju godi 1 što samom piscu mo- že donijeti očekivane proiite... Pri- je trideset godina Crnogorci Su: 3. »divlji razbojnički narod s kojim treba iz daleka dobro postupati da se nebi polakomio na dubrovačko bopatstvo, A za Crnogorce Dubrovnik bješe nešto basnow mjesto $dje se zlato na kantare mjeri, 1 ski pristan protivan praotačkoj vjeri, jedar divan, zamaman predmet pljačke na kome bi se crnogorske generacije ža vazda obo- gatile i nebi više trebalo da napastuju div- lje susjede za mizerna stada ida i koza«. dakeh »ali u tom slučaju ne bi se radilo o refularnome meršu redovne vojske, nego li o najezdi ogromne sile Crrogoraca, var- varskoga svirepoga, nedisciplinovanoga na- roda, koji jedva čeka najmanji izgovor da se svali na našu Državu. .« sktij: »Ali kad udoše Crnogorci u taj drevni grad, kome kao, da sudeno bješe od nezapamćenijeh vremena da trpi od najez- de slovenskijeh plemena«, oni po azijat- skom običaju pretresoše preostale domo- Ve. kilom »U kratko, cilj je ovoga naroda — pljačka, a ne rat, Oni su dobri za upade — raids — 6d kojijeh su uvijek živjeli, ali regularni rat ne mogu podnijeti«. Ovoliko je dosta. Ovi citati pripa- daju prvoj knjizi Luja< Vojnovića »Pad Dubrovnika«, Mi smo ih doni- jeli samo nekoliko, jer mislimo da je i to više nego dovoljno. Sad znamo što Lujo. Vojnović misli ». legendar- no hrabrom Crnogorskom narodu, kad treba dobro i kad trebaa loše trebalo bi nam znati, što. govoriti, «a Broj 100. REORGANIZACIJA ZADRUGARSTVA U DUBROVNIKU Ovih dana je boravio u Dubrovni- ku poznati zadružni radenik Frano Zenko Donadini, revizor _i prokuri- sta Zadružnog saveza u Splitu. Kra- tki njegov boravak imao je za svrhu, da obavi pripreme oko preustrojstva zadružne organizacije u dubrova- čkom kotaru. Tako je došao u doticaj sa Uljar- skom zadrućom u Orašcu, koja se mora iz temelja preurediti i oskrbiti sa mođernim strojevima obzirom da u selu postoji šest primitivnih uljannica. — Nadalje su stvoreni za- ključci u pogledu uređenja dubrova- čke kreditne zadruge, kao i najnovi- je osiguravajuće zadruge. — Glede Središnje pčelarske zadruge u Du- brovniku bit će porađeno za njeno oživljenje u dva pravca, naime, da okupi pčelare u obliku lokalne mje- sne zadruge, kao i da proveđe orga- nizaciju pčelara i pčelarskih zadru- ga, kao njihova središnjica za južnu Dalmaciju. — Posvećena je pažnja i industrijalizaciji ljekovitog Bilja na zadružnoj osnovi, pak je. izrađena osnova za ostvarenje zamišljenog ra- da kod novo osnovane Podnaske zadruge u Čepikućima. io Vrijedno je spomenuti i već. regi strovanu Nabavljačku , ribarsku za-. drugu u Dubrovniku 2, koja ima za cilj da opskrbljuje sa pogonskim ma- teršjalom ribare. i ribarske zadruge: na južnom Jadranu. — Revizor Do- nadini konferirao je sa upravom za- druge, te su stvoreni konkretni zak- | ljučci, da se ribarima i ribarskim za- drugama udovolji njihovim potreba- ima još za trajanja ovoga mraka, Uz začlanjene nibare i zadruge potrebno. je da se i ostali čim prije začlane, da se uzmosnu koristiti sa pogodnosti koju pruža ova prva zadruga ovako- ve vrsti u dubrovačkom kotaru. — Jednako je važno istaknuti, da se i pitanje početka rada Konavoskog zadružnog podruma u Čilipima čim prije omogući. Za ovu Vinarsku za- drugu bili su započeti radovi još pu- tem Ministarstva poljoprivrede, a što se sad nastavlja u djelokrugu Ba- novine Hrvatske. O svim ovim potrebama rasprav- ljalo se je na sastanku održanom u nedjelju u jutro kod senatora 6. Dr. Miha Škvrce i u nazočnosti sreskog agronoma Ing. Frana Tabaina, Iva Bungjeleza, Nika Skurića i Iva Arne- rtića, kao aktivnih radnika u zadruž- nim organizacijama. — Odlučeno je po određenim smjernicama krenuti na novi zadružni posao, a o kojem radu moći ćemo da na skoro i kon- kretno izvjestimo. mu: Općinski načelnici u općinama dubrov. kotara. U općinama dubrov. kotara izabrana su slijedeća lica za općinske načelnike: u Orebiću g, Šime Krstelj, u Trpnju 6. Božo Gla- vina, u Kuni 6. Ivo Vidoš, u Janjini $. Mato Mratović, u Stonu g. Niko Buško, u Slanome g. Niko Stjepić, na Mljetu g. Nikola Kunić, na Šipanu $. Vinko Glavić, na Lopudu 6. Niko Glavović, u Orašcu g. Pero Cvjeto- vić, te na Grudi g. Vlaho Bogišić, Svi načelnici pripadaju HSS, Cosa misle o Luju Vojnoviću. Tu sigurno postoji: samo jedno mi- šljenje, koje se od. vremena .njego- | vog boravka na Cetinju: (za vrijeme | kralja Malek do danas «mije pro- mjenilo.