UBRAVA SATIRI PAVE 0. + z Pojedimi broj din, Na LDudimo svoji Svaki na svom, CDanimo složno Kavatski dom: Stjepan Radić Godina VIII. Pouka za male narode Proživljujemo teške dane. Mijenja se geografska karta Evrope, a sigur- no je da će mnoge izmjene nastati i na ostalim kontinentima. Događaji se redaju strijelovitom brzinom, a mno- $i od njih povlače za sobom nedo- gledne posljedice. Teško je sve obu- hvatiti i raznovrsne momente imati pred očima, kada se iznose mišlje- nja i donose prognoze. Brzina čini da vrlo brzo zaboravljamo. Baš ovih da- na na svim stranama čuju se histo- rijske riječi. Daju ih pobjeđeni 1 po- bjednici. U tim riječima ima mnogo pouke za sve, a naročito za male narode. Pobjeđeni priznaju pogre- ške... Velikim narodima moguće je $riješiti. Bogatstvo, snaga i broj, pro- vedeni kroz regeneraciju državnog života, donijet će oporavak i kona- čno ozdravljenje. Kod malih naroda stvar stoji sasvim drugčije. Oni mo- raju biti mnogo oprezniji. Pogreške ih mogu baciti u bezizlazan položaj, ili što je još tačnije, svaka i najma- nja pogreška može izazvati potpuno uništenje. Jednake pogreške donose nejednake posljedice. Ovisno je to o mnogim prilikama, ali u prvom redu o tome, da li pogreške čine veliki ili mali narodi. Vodeći računa o interesima i časti domovine, u času kad je nekad po- nosna Francuska prignula pokajni- čki glavu, progovorio je u svojstvu predsjednika vlade maršal Petain, jedan od najzaslužnijih muževa su- vremene Francuske. Bio je to govor od svega nekoliko jednostavno po- redanih rečenica, kojima je sijedi maršal herojski pogledao istini u oči. Istina, koju je kazao svima Francuzi- ma i suviše je gorka, ali za sve vrlo poučna. Francuska je propala ne sa- mo zbog nedovoljne ratne spremno- sti, nedovoljne pomoći saveznika, nego u prvom redu zbog toga što je moralno bila u dekadenci, Duh uži- vanja prevagnuo je nad duhom žrtvovanja. Tražilo se više nego što se zaslužilo. I zato budućnost ima biti ispunjena ne samo naporima za financijskom i gospodarskom obno- vom, nego i još težim naporima za moralnim uzdizanjem, što je mušlje- nju ovog velikog vojnika najvažnije. Kao pobjednik Francuska je dikti- rala mir u Versaillesu, stvorivši ne- prirodne odnose u Evropi. S godi- ne na godinu lomili su se versajski ugovori dok se delegati Francu- ske nijesu čudnom igrom sudbine našli na istom mjestu i u istom va- gonu, kao prije 22 godine, samo u obrnutim ulogama.,,. Francuska je više od dva decenija sanjarila na lo- .vorikama iz svjetskog rata. Bilo je sve manje samoprijegora a sve više uživanja. Osjećaj za dobro zajednice zasjenjen je nezasitljivim apetitima svemoćnih faktora iza kulisa lažne demokracije. Prevladao je duh lago- dnog života degeneriranih gradova, a posljedica takovog stanja očitova- la se među ostalim u sve većem opa- danju porođaja, Maršal Petain kazao Dubrovnik, 29. lipnja 1940. Broj 103. Je li opravdana sumnja! Probudit ćemo iz drjemeža one kojima budno stanje ne konvenira U zadnjem broju donijeli smo is- pravak g. Miše Kolina. Već tada ka- zali smo da sadržaj ispravka daje po- voda novim diskusijama. Spomenut ćemo samo jedan slučaj: Dr. Kolin nam govori da se je uvjerio da ne postoje uslovi za svrhu koju je do- brotvorka imala pred očima, jer da pored tri pomorske akademije nema smisla osnivati četvrtu kao višu stručnu školu u koju se nebi moglo prisiliti kapetane da je pohađaju. S ovim razlozima smo potpuno saglasni. Ali zašto je trebalo prote- ći više od dvadeset godina, pa da g. Kolin stekne uvjerenje o nečemu, što je bilo jasno barem prije petna- est godina. Višu stručnu pomorsku školu nemaju ni narodi sa neuporedi- vo razvijenijom pomorskom trgovi- nom, a sa ponosom možemo kazati, da mnogi od njih nemaju ni nautičke škole u našem smislu. Ono što nam sada govori g. Kolin nije ništa novo. To znaju i đaci nautičkih škola. G. Kolinu nije se trebalo upuštati u eks- perimente od kojih se navodno toli- ko bojao. Putovanja po svijetu jed- nog bivšeg direktora Pomorske Aka- demije mogla su uopće izostati, jer su bila potpuno suvišna. I bez tih putovanja na račun Zaklade moglo se saznati ono što je danas svakome notorno. Ovo je djelomičan osvrt na samo jedan momenat iz toga ispravka, Da kažemo sve što bi nakon ispravka $. Kolina morali kazati, ne bi nam ostalo drugo, nego da barem jedan cijeli broj posvetimo spomenutom ispravku, Za sada pustit ćemo to na Našim pretplatnicima, koji nas salijeću pismenim i usmenim skep- tičnim mišljenjima odgovaramo, da je sada situacija sasvim različita od svih dosadašnjih. Skloni smo vjero- vati da u ponudi izvršitelja oporuke neće biti namještenih zakučica i da je konačna riječ svijesno promišljena odluka, da se konačno zamisao ple- menitih dobrotvora privede u djelo prama postojećim prilikama. Nema bojazni da bi stvar mogla: zaspati. To neka ne uznemiruje naše čitatelje. Ako bi i bilo pokušaja da se kroz proceudru nemogućih plano- va ili slično cijelu stvar odulji i ko- načno oslabi, naš list imat će prigo- de da iz drijemeža probudi one, ko- jima budno stanje ne konvenira. O ostavštini Marije Račić bit će još mnogo govora..... Turistički orkestar kao sredstvo demagogije Drugi gradovi zavidili su Dubrovniku na ovoj ustanovi, a kod nas se planski ništi ono što je teškom mukom stvoreno Došlo je vrijeme da opet progovo- rimo o Gradskom Turističkom orhe- stru. Ova eminentno turistička usta- nova prošla je kroz mnoge faze ra- zvoja. Čim se rodila, pojavili su se neprijatelji i to u krugovima onih lju- di, koji se razmeću sviješću o potre- bama Dubrovnika kao turističkog centra. Nije ih smetalo da su stotine hiljada turističkog novca često raz- bacivane desno lijevo u svrhe koje stoje vrlo daleko od napredka Du- brovnika u turističkom smislu, ali im je smetala ustanova, koja je osnova- na za strance i koja se je izdržavala prinosom samih stranaca. Drugi gra- dovi zavidili su Dubrovniku na ovoj ustanovi, a kod nas se planski nmišti ono, što je teškom mukom stvoreno. Sada ovi isti ljudi jurišaju opet na orhestar, prikazujući se njegovim prijateljima, samo što prilike nijesu više takove da bi Općina bila u mo- gućnosti dalje izdržavati orhestar, Potreba je da se razumijemo. I mi smo svijesni toga da Općina nije u stanju izdržavati orhestar kad stra- naca nema i kad je jasno da se stran- cima, dok traje rat, ne možemo uop- će nadati. Ali između nas i onih, drugih postoji velika razlika. Oni su načelno protiv turističkog orhestra, jer u svojim malogradskim horizon- je otvoreno da Francuska ima sada 500.000 vojnika manje nego 1917 g. Porazna je to brojka, koja promatra- na sa narodnog stanovišta govori vr- lo mnogo. Moralni pad nagrizao je narodno deblo i posljednji je čas da se žilavim naporima spriječi daljnji proces crvotočenja. Slučaj Francuske, kako smo već kazali, pruža svima narodima dosta pouke.Zato smo i napisali ove redke, tima misle da se turistički može ži- vjeti a da se strancima ništa ne da- va «u raznim formama umjetničko muzičkog života. Ovi samozvani eksperti misle da su pametniji od tu- rističkih stručnjaka onih zemalja, koje za sobom imaju već i bogatu tradiciju. Mi smo tek početnici, Turistički orhestar postao je sred- stvo demagogije. Kad misle na re- forme, onda ini“ je Turistički orhe- star prvi na redu. Njega treba sruši- ti i stim je izgleda skoro sve svrše- no. Jadnici, u slijepoj mržnji zabo- ravljaju da je ovaj orhestar organizi- ran teškim trudom šačice ljudi, koja je radila iz ljubavi prama svome gra- du bez nagrade i bez priznanja, Za- boravljaju da je lako tražiti rušenje a da je teško naći načina da se op- ćina odtereti ovih izdataka a da ipak turistički orhestar postoji, odnosno da postoji u drugom vidu, koji će $&radu i njegovim mlađim naraštaji- ma donijeti nove koristi. Općina za- to nema mogućnosti, ali ima Banovi- na, I Dubrovnik bi trebao dobiti ba- rem ovoliko, jer na to ima pravo i po kapitalima prošlosti a i zbog ulo- ge koju će u normalnim vremenima igrati u Banovini Hrvatskoj. Još ni- jesmo nikad čitali da Splićani tra- že ukidanje ove ili one ustanove. Mjesto toga čitamo da uvjek traže nove. Kod nas se naprotiv samo ruši i to obićno ruše oni, koji nikad ništa za opće dobro nijesu žrtvovali. Ta- kovih destruktivnih elemenata puna je dubrovačka sredina. Kad je Du- brovnik zapostavljen — a prije ne- koliko dana bio je takav slučaj — niko od njih nije podigao glasa u ob- ranu, niti je izrazio čuđenje, kako to da Dubrovnik nije dobio ništa a nje- $ov susjedni grad ni manje ni više nego 500.000 hiljada dinara, A _Du- brovnik u toj domeni života znači isto onoliko, koliko i grad na koji se oborila ova kiša hiljada. Zašto sada ne progovore i ustanu u obranu Du- brovnika? ' Javni rad mora biti u skladu sa osjećajima i ljubavi. Ko ne voli Du- brovnik, ko za njega ne osjeća, taj ne može svoj rad uputiti smjerom pravih interesa. Jer nijesmo dema- gozi, i jer ne računamo na glasove, mi otvoreno kažemo da Gradski tu- ristički orhestar ne može postojati kao ustanova isključivo izdržavana od Općine. Ali zato u Dubrovniku može postojati orhestar u sastavu Muzičke škole na koju Dubrovnik ima pravo. Kako vidite, mi i zakleti protivni- ci turističkog orhestra mislimo isto, samo su nam pobude drugčije.,.,!? Novost za Dubrovnik ŠIVAĆI STROJ NECCHI MIHI BAN i: u pi Ae / W ih \ | u Ph LI S MODEL KABINET Din. 3.000.- ZASTUPSTVO I SKLADIŠTE S. LJUBA Dubrovnik » Ploče br. 4 / Telefon 366 Pregled i informacije — bezobvezno / besplatno