ni problem i naše nacionalne čistoće. Poštarina plaćena u gotovom Godina VII. Omladina Omladina Omladina Naša omladina nije organizirana : ni školska, ni radnička, ni seljačka. Ona zato nema i ne može pokazi- vati otpornu snagu čvrsto povezanih organizacija koje bi kao neproboj- ne ialange granitno stale na obranu Domovine i njezinih nacionalnih težnja. Naša omladina nije prožeta jedinstvenom voljom izraženoj u jedinstvenoj i smišljenoj akciji za nacionalnu afirmaciju Hrvatske na svakom polju: političkom, privre- dnom i kulturnom. Nastup je omla- dine pojedinačan i bez većih efeka- ia, a većina omladine još luta u mlakoj. atmosveri ,,svečovječan- skih“ ili slavenskih ideja. Imajući u vidu hrvatski nacional- svjetsku = političku Situaciju, moramo uočiti tu straho- vitu manjkavost u pomanjkanju . snažno organizirane omladine. O- mladina je najvitalniji dio narodne cjeline. Političkoj borbi daje ona smjelosti i poleta i podržava potre- bnu nadu u pobjedu. Ona odušev- ljeno nastupa u prvim bojnim re- dovima; nježina vjera u Domovinu vječno regenerira naš nacionalni osjećaj puneći ga novim mladim sokovima. Svaka nova situacija mora nas naći spremne, a naša spremnost neće biti ni izdaleka potpuna, ako nam omladina ne bude okupljena u zbi- jene redove, ako ne bude organi- zirana, Svijesna prava koje traži hrvatski narod. Mi možemo lako izgubiti Hrvatsku, ako odmah ne počnemo planskim organi- ziranjem omladine. Pored staleš- kih omladinskih organizacija, mo- ramo sakupiti svu omladinu, radni- čku, seljačku i školsku, u jednu vrhovnu nacionalnu organizaciju kojoj će program biti vrlo kratak : bezkompromisna afirmacija Hrvat- ske na hrvatskom tlu. Moramo po- četi oživljavanjem i probuđivanjem zaspalih nacionalnih osjećaja kod omladine, i plamenim riječima si- jati zanos za svetu stvar Domovine. Držanje na okupu, jedna stisnuta povezanost omladine sa jedinstven- om voljom i jedinstvenim ciljem pretstavljat će trajni bedem obrane Prva riječ koju moramo izreći našoj omladini treba da bude: ču- vajte svoju hrvatsku nacionalnu se- bičnost. Engleski političar prošloga vijeka, Dizraeli, rekao je jednom zgodom: ,Draža su mi prava En- gleza od prava čovjeka“. U postig- nuću svoje slobode Hrvati su za- ostali zato što su im prava čovjeka i Slavena bila draža od prava Hrva- ta. To ne smije dalje da se mani- jestira, ako ne želimo propast svo- ga naroda. | Požurimo se! Na svjetskoj pozor- nici prizori se mijenjanju vrtogla- vom brzinom. Našu nacionalnu sta- bilnost i slobodu mogu osigurati čvrsto organizirani narodni slojevi, a u prvom redu organizirana omla- dina. | UBRAVA Dubrovnik, 1. prosinca 1940. Pojedini broj din. 1.50 WDudliino svojt Svaki na svom, Ranimo složno Fvatski dom: Stjepan Radić Broj 109 Komunalni problemi Ponos i ljubav za svoje rodno mjesto su sile koje stvaraju i pokreću naprijed. Tko ne posjeduje šarolikost svoga kraja u svoj svojoj specijalnosti, tko nema lokalnog patriotizma, taj je iskorje- njen iz matice zemlje, i njegov je patriotizam apstraktan, bez terena Prigodom svoga boravka u Zagre- bu od 15. do 23. studenoga gdje je sudjelovao na konferenciji gradova banovine Hrvatske i surađivao na stva- ranju saveza hrvatskih gradova, naš je načelnik gosp. Dr. Baljkas u druš- tvu sa našim općinskim vijećnikom g. Lujom Kalčićem, pomoćnikom finan- siskog inspektora u m., obišao sve O- djele Banske Vlasti u stvari mnogih intervencija u korist Dubrovnika i sva- gdje je naišao na veliku pripravnost da se Dubrovniku u svemu izađe u susret. Glavna briga i centar načelnikove akcije u Zagrebu bila je prehrana du- brovačke Općine i osiguranje grada zalihama hrane. U tu svrhu posjetio je sve odgovorne faktore i glavnu in- stituciju za dobavu hrane, Pogod, pa je naišao na najbolju volju da se Du- brovniku pomogne, ali i na velike po- teškoće koje ni sam Pogod ne može spriječiti, a koje su prometne naravi. Na Odjelu za tehničke radove uvjerio seje g. Dr. Baljkas da se predmet za izgradnju klaonice u Dubrovniku na- lazi kod inž. Crnokraka na radu koji će sa cijelim planom biti gotov za 2-3 mjeseca, Gosp. Lujo Kalčić, koji je kao fi- nansijski stručnjak sudjelovao na kon- ferenciji gradova, zainteresirao se je za pitanje našega vodovoda, paje u tu svrhu specialno posjetio odjelnog pred- stojnika za tehničke radove g. Pave- šića kao i Higijenski zavod i obećano mu je da će u budžet Banske Vlasti biti unešena jedna suma za dubrova- čki vodovod. U Splitu se je g. Dr. Baljkas kod Ispostave Banske Vlasti interesirao za sve probleme u vezi sa radnjama u Du- brovniku. Tako je bio kod inž. Ma- mazzi koji pravi nacrte i nadzire ra- dove oko bušenja tunela u Konavlima i eventualnog podizanja hidrocentrale, Znajući slabu stranu naše električne centrale, g. Dr. Baljkas se je naročito želio informiratj o toj hidrocentrali, pa mu je inž. Mamazzi razložio kako bi ona mogla u potpunosti opskrblji- vati Dubrovnik strujom samo 7 zim- skih mjeseci, 2 proljetna mjeseca dje- lomično, a 3 ljetna mjeseca ništa. Pri- stupit će se zato pripremnim radovima oko stvaranja plana za izgradnju ka- lorične centrale, koja bi nam u svakom slučaju osigurala električnu svjetlost, a plaćanje kilovata struje na polovicu. NARODI NE PROSE Usprkos sporazuma mi se u mnogim granama javnog života nalazimo pod kura- telom i još ima zabarikadiranih domena do kojih nije dopro ni dašak sporazuma Starački tvrdoglavo napinje ,Dubro- vnik“ zarđale žice, da bi poprskao sve što je hrvatsko ili što uopće sa hrvat- stvom ima bilo kakove veze. ,Dubro- vnik“ nije jedini, ali je sigurno osa- mljen po jedinstvenom načinu na koji producira ,bogastva“ velesrpske opi- jenosti. Inače tapkaju za njim mnogi. Doduše umjerenije i sa mnogo više takta. Ko prati beogradsku štampu, brzo će se uvjeriti da se na njegovoj liniji nalaze mnogi beogradski listovi i mnoge monopolizirane ,nacionalne“ ustanove. Proslavu 1300-godišnjice pokrštenja Hrvata i kulturnih veza Hrvatskog na- roda sa Svetom Stolicom nazivlje ,,Du- brovnik“ obijesti, a procesiju muževa »sa svijećama i bakljama“ krsti ,,lažno- vjerskom manifestacijom“ koja u stvari po njegovom mišljenju znači provoka- ciju. To vam je sve u znaku vjerske tolerancije o kojoj farizejski često na- klapaju... Znamo da je ova značajna kulturno- vjerska manifestacija Hrvatskog na- roda provokacija za sve bolesno- šovinističke mozgove ,Dubrovniko- va“ mentaliteta. To smo znali i bez da pišu, jer je za njih provokacija sve gdje dolazi do izražaja nacionalna svi- jest i katoličko osvjedočenje Hrvatskog naroda. Međutim Hrvatski narod je ponosan što može proslaviti ovaj ri- jedki jubilej. Među brojnim i ovo je jedan neoborivi dokaz naše svijesti i kontinuirane hrvatske narodne in- dividualnosti kroz vjekove. Na kro- kodilske suze pokvarenjaka za materi- jalnim sredstvima, koja bi se mogla mnogo korisnije upotrebiti, ne ćemo se obazirati, smatrajući to, kao i nji- hovu primjedbu o eventualnim nere- dima, običnom intrigom. Ako im je iskreno do materijalnih sredstava sa kojima bi se ublažila nevolja, neka okrenu glave put strane gdje su razasuti milijuni i miljarde aferaš- kog novca u ovih dvadeset godina. Samo na jednoj aferi, o kojoj je ci- jela štampa pisala za vrijeme dikta- ture, izgubila je država oko 700 milijuna, a aferaši su zaradili barem polovinu. A za nerede, neka se ,Du- brovnik“ ne brine. Ko može izazvati nerede, nego skupina ljudi ,Dubrovni- kovog“ mentaliteta, dakle oni isti, koji vjersku manifestaciju Hrvatskog naro- da smatraju provokacijom. To smo uostalom imali prilike vidjeti prigodom posljednjeg Euharističkog kongresa u Dubrovniku kad je ,pitomac“ ,Du- brovnikovog“ tabora izazvao paniku za vrijeme prolaza procesije na Pilama. x *K + »Već smo nekoliko puta konstatirali da ,Dubrovnik“ misli da je sporazum privremen. To ponavlja i u posljednjem broju, određujući mu čak i vrijeme — »dok traju ove abnormalne prilike“. Kad te abnormalne prilike prestanu, »Dubrovnik“ očekuje stara vremena. Opet će oni zasjesti na grbaču Hr- vatskog naroda (Bog zna, hoće li opet nabasat na grad kakva Pflanzer-Bal- tinova armija1!!?) i nastaviti procesom isisavanja — pumpama hegemonističko- centralističkog sistema. Opet će se pre- bijati Hrvati po ulicama, opet će se potpaljivati štamparije, izazivati i na-- padati katoličke procesije i opet će na primjer u Dubrovniku na Općini dvadeset godina vladati svi samo ne Hrvati, koji su ovdje u ogromnoj ve- ćini. Opet se Hrvatski narod neće za ništa pitati, nego će se njime po mi- loj volji vladati. Teško je vjerovati da bi se izne- mogla šačica Srba - katolika oko ovog zaista jedinstvenog lista mogla oslobo- diti ovih halucinacija. Ukočenim po- gledom bulje u fatu _morganu prošlo- sti, koja se više nikad neće vratiti. Jest, i mi govorimo da je ovakav sporazum privremen, jer je ovo mi- nimum sa kojim Hrvatski narod ne može biti zadovoljan. Hrvatska se teško izgrađuje a napori njenog iz- građivanja idu u pravcu težnje da na svojem nacionalnom teritoriju budemo svoji gospodari. Usprkos sporazuma mi se u mnogim grana- ma javnog života nalazimo pod ku- ratelom i još ima zabarikaridiranih domena do kojih nije dopro ni da- šak sporazuma. Hrvatska će u bu- Nastavak na drugoj strani »Mi ljudi sa nacionalne periferije, gledamo koji put neke vitalne probleme našeg nacio- nalnog života i razvitka malo drugčije nego vi u središtu. Ta bolna periferija, što se grče- vito svija pod martirijem nade, isčekujući u suzama i uzdasima dan svoje obnove, ili čak svog uskrsnuća, obožava ovaj divni grad, taj ponajljepši cvijet hrvatske kulture, odakle nam ima bljesnuti život i snaga. Ali se usuđujemo reći. da se potreba snažne ličnosti nigdje ne može tako uočiti kao upravo na periferiji“. 3 Biskup kotorski g. Pavao Butorac. Iz njegova predavanja u Zagrebu nČist na* raštaj, naraštaj snage“, X Et.