Poštarina plaćena u gotovom Godina VIII. Borbeni | duh pravde Ne mislite da sam došao da donesem mir na zemlju; nijesam došao da do- nesem mir, nego mač. Evanđelje po Mateju, gl. 10 Naš pogled kroz vjekove ljudskog zbivanja, Od znanih početaka do da- nas, uočit će lako i brzo onaj za- jednički motiv koji je pokretao mno- ge bune, izražavao opravdani revolt protiv nesnosnih stanja i davao u zalog boljih dana bezbroj krvavih žrtava. Taj se zajednički motiv pro- vlači kroz historijsko zbivanje kao ona nit u labirintu koja je bila si- gurnim jamstvom da će se naći pravi put izlaska. Taj je zajednički motiv svih stremljenja k boljemu, k savršenijemu, k narodnoj slobodi — duh pravde. Rođenje Jezusovo stoji u središtu te niti duha pravde i daje joj novih sokova, nabitih i punih najborbenijom srži. ,Nijesam došao da donesem mir, nego mač“ - božanski uočljivo govori Jezus svojim učenicima. Jer zar Jezusov duh pravde može do- nijeti smirenje i zadovoljstvo haosu svakovrsnog ropstva?..... Duh je pravde u tom golemom i zapletenom haosu zlih strasti kao zapaljeni di- namit u srcu gore Himalaje, samo s tom neprispodobivom razlikom,, što je borbeni duh pravde u srcu ljudskom zapalio vječni Tvorac. On je neugasiv i on će sigurno proro- vati i srušiti Himalsju haosa i ure- diti kozmos posijavši svijetlu radost one vrline koja je ljudskom zado- voljstvu najpotrebnija — Pravde. Duh pravde je nekompromisan, neda se uspavati, i ne može u ni- jednoj situaciji ostati neutralan. Ili mir u kući nereda izazvanog lako- mošcu, zlobom, mržnjom, pohlepom, bludom, ili izvučeni mač u božan- skoj borbi za socijalnu ili političku pravdu. U hrvatskom narodu duh pravde je vrlo živ. On je onaj anonimni podstrekač koji je našim herojima davao snage da kroz vjekove u buri i oluji događaja neustrašivo pronose narodni ideal. Sve ono što je tražio - i što traži hrvatski narod za svoju bolju budućnost nije u prolivnosti s duhom pravde. Hrvatski narod ima pravo da bude svoj na svome i da bude svoj gospodar u svojoj kući. : Ima Božijih stvorova čiji je duh izgubio krila i oni su kao puževi slinavci priljepljeni uz zemlju. Njih u svom zemaljskom snu uzrujava borbeni duh pravde, pa bi ga htjeli obustaviti ili sasvim onemogućiti. Smrt bi nastala u svakom pravcu kad bi oni uspjeli, i kad bi se ne- mirni duh pravde mogao zaustaviti. Bilo bi kao na bojištu po kojemu su razasuti milijuni nepokopanih lješeva. U uspavanoj sredini razvila bi se svakovrsna sitna gamad kao u ustajalim vodama bara. To je znao božanski Jezus, i zato je rekao: ,Nijesam došao da donesem mir, nego mač“. : A. Borozan G. Božo Banac doznačio je nadalje 10.000 dinara u potporni fond siroma- šnih učenika dubrovačke Nautike, dok je g. Kristo Galjuf postao dobrotvorom fonda siromašnih učenika Preparandije, darovavši 1.000 dinara da počasti us- pomenu svoje majke. G. Ante Buč, apel. sudac u Splitu po pristanku postavljen je za predsje- dnika Okružnog suda u Dubrovniku. UBRAVA Dubrovnik, 25. prosinca 1940. Pojedini broj din. 2 Dudemo svojt vaki na SVOM, CDanimo složno Hvatski dom: Stjepan Radić Broj 110 OD PORODA JEZUSOVA Te; će milos tuj nam dati: sa(d) će od zgor iz visina k nam na zemlju sada pasti uzmnožita gospodina Koga nam će poroditi slavna dieva i kraljica, ka će mnogo svjetla biti nego sunce i danica. eseli se, svaki stvore, brieme se je veseliti, er će višnji rajske dvore po milosti otvoriti, Hrske tebi, Gospodine, o nebeski oče blagi; er se rodi Jsus dragi, da tvoj narod ne pogine. Klanjamo se zato tebi, i ničice svi padamo, da ti veću slavu damo i na zemlji i na nebi., Brlagosovljen uviek budi i blažena majka bila, ka je sinka porodila sve stvorenje koga žudi. I njoj će se pokloniti svi lugovi i dubrave er će toga poroditi, s kiem prihode vječne slave, I kralja će proslaviti svake zvjeri i sve ptice, koji će se objaviti od prislavne tej djevice. U višnjieh ti vječna slava, slavni Bože, uviek bila; er je milost sad isplila i š njom pride ljubav prava; I na zemlji svi narodi da u miru pribivaju, da veselje uživaju, er se “Jezus sad porodi. Tiem hAvalimo tebe, Bože, i slavimo tvoje ime; er sad pride ono brime, da te ljubav taj primože; Er to, Bože, sad ze zgodi, da zgar posla iz visina Jsukrsta svoga sina. sve narode da slobodi. I poklon ti s veljom časti, tebi hvala tebi slava; sve stvorenje er poznava,da će SJezus narod spasti. | O Jezuse priblaženi i ti blažen uviek budi, od svieh žena i svieh ljudi ki češ biti sahranjenje. A ti budi priblažena, o gospođe i kraljice božja majko i djevice, vječna kruno od svieh žena! I vječna ti hvala sada, zač si kralja porodila i prsi ga podojila, sve stvorenje koji vlada. A sada se veselite svi narodi i rusazi; er se Jezus sad proglasi, koga tvrdo svi želite. I sada se svi spravite ovdi s nami, ter jednoga Jsukrsta vele draga i s Marijom proslavite. Marin Držić Izložba Dubrovačkog pomorstva kroz vjekove To je sama mrnarica, ka se pravo može rijeti, Da je gospoja i kraljica svih mrnara na sem , svijeti. I čestit se svak nahodi, i čast mu je prevelika. Vjeran život tko provodi, pod bandierom Dubrovnika. Antun Sasin iz ,Mrnarice“ *) ' Dobri su bili ti naši pomorci. Vješti mornari, odlični kapetani, oštroumni trgovci i dalekovidni armaturi.. Među- sobno se slagahu i zarađivahu ko je- dna obitelj. 1 mornar je mogao imati udjela na dobit, pa su mnogi sarađivali prama sklopljenim ugovorima ili polovicu od cjelokupnog čistog dobitka ili od pro- dane robe treći dio koji bi se dijelio prama međusobnom sporazumu. lako je u ono doba bilo teško ploviti radi smetnja sa strane gusara, a i velikih napora na brodu, gdje se moralo sve raditi rukama bez pomoćnih tehničkih sredstava, ipak se je uvijek nalazio dovoljan broj mornara koji je uz po- većanje naše trgovačke mornarice na- lazio mjesta na novim brodovima što su ih gradili Škočibuha, Krivonosi, Pracat, Krešiman i drugi. Da se tako naglo. razvijala naša tr- govačka mornarica ima se u prvom redu zahvaliti junaštvu mornara, nji- hovoj ustrajnosti, te ljubavi i posluhu koji je vladao i spajao sve duhove na brodu, od najmlađega do najstarijega. Evo kako dalje o njoj pjeva Sasin : »Među sobom se zovu bratja, ter je ljubav toli mila Kako da je jedna majka, sve rodila i odgojila“. Kada bi brodovlasnik svršio svoj brod, on bi ga predao cjelokupnoj posadi sa kapetanom na čelu kao da bi kazao: ,ldite sa Božijim blagoso- vom, trgujte i zarađujte“. I tako je i bilo. Kapetan je tražio teret, a voj- ska je pomagala da teret bude dobro ukrcan i čuvan sve do istovarišta. U časovima pogiblji bili su svi ko jedan. I uprav taj neustrašivi duh, koji je vladao među posadom razlog je bio da su često savladavali i najteže borbe sa gusarima i ine poteškoće. Ti pomorci, sa tom velikom trgova- čkom flotom od preko 300 brodova i 5000 momaka, stvorili su nam i našu žitnicu ,Rupe,, i na taj način često u- blažili teško stanje prehrane, a i sa- čuvali grad od gladi. Da Dubrovnik nije imao ovako moćnu trgovačku flotu sa svojim neustrašivim pomorcima ne bi se bio mogao nikada podignuti do onog zamjernog bogat- stva koje je vladalo u zlatno doba Republike šesnaestog i dijelom sedam- naestog vijeka do velike trešnje, a što se još danas Održava zahvaljujući još uvijek razvoju našeg pomorstva. Taj se je pomorski život ukorijenio skoro u sve duše naših Dubrovčana uprav za to, jer im je pružio moguć- nost zarade. Razumljivo je s toga, da će se skoro u svakoj dubrovačkoj kući naći po koja uspomena iz dubrovačke pomorske prošlosti koja podsjeća na ona slavna vremena. S toga nije čudo da je spontano nikla u dušama vrijed- nih Dubrovčana ideja, da se na dan Sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika otvori na svečani način Izložba Dubrovačkog pomorstva : kroz vjekove Ova izložba bit će od najznačajni- nastavak na strani 4 y