Poštarina plaćena u gotovom



Godina VIII.

Borbeni |
duh pravde

Ne mislite da sam došao da donesem
mir na zemlju; nijesam došao da do-
nesem mir, nego mač.

Evanđelje po Mateju, gl. 10

Naš pogled kroz vjekove ljudskog
zbivanja, Od znanih početaka do da-
nas, uočit će lako i brzo onaj za-
jednički motiv koji je pokretao mno-
ge bune, izražavao opravdani revolt
protiv nesnosnih stanja i davao u
zalog boljih dana bezbroj krvavih
žrtava. Taj se zajednički motiv pro-
vlači kroz historijsko zbivanje kao
ona nit u labirintu koja je bila si-
gurnim jamstvom da će se naći
pravi put izlaska. Taj je zajednički
motiv svih stremljenja k boljemu,
k savršenijemu, k narodnoj slobodi
— duh pravde.

Rođenje Jezusovo stoji u središtu
te niti duha pravde i daje joj novih
sokova, nabitih i punih najborbenijom
srži. ,Nijesam došao da donesem
mir, nego mač“ - božanski uočljivo
govori Jezus svojim učenicima. Jer
zar Jezusov duh pravde može do-
nijeti smirenje i zadovoljstvo haosu
svakovrsnog ropstva?..... Duh je
pravde u tom golemom i zapletenom
haosu zlih strasti kao zapaljeni di-
namit u srcu gore Himalaje, samo
s tom neprispodobivom razlikom,,
što je borbeni duh pravde u srcu
ljudskom zapalio vječni Tvorac. On
je neugasiv i on će sigurno proro-
vati i srušiti Himalsju haosa i ure-
diti kozmos posijavši svijetlu radost
one vrline koja je ljudskom zado-
voljstvu najpotrebnija — Pravde.

Duh pravde je nekompromisan,
neda se uspavati, i ne može u ni-
jednoj situaciji ostati neutralan. Ili
mir u kući nereda izazvanog lako-
mošcu, zlobom, mržnjom, pohlepom,
bludom, ili izvučeni mač u božan-
skoj borbi za socijalnu ili političku
pravdu.

U hrvatskom narodu duh pravde
je vrlo živ. On je onaj anonimni
podstrekač koji je našim herojima
davao snage da kroz vjekove u buri
i oluji događaja neustrašivo pronose

narodni ideal. Sve ono što je tražio -

i što traži hrvatski narod za svoju
bolju budućnost nije u prolivnosti
s duhom pravde. Hrvatski narod
ima pravo da bude svoj na svome
i da bude svoj gospodar u svojoj
kući. :

Ima Božijih stvorova čiji je duh
izgubio krila i oni su kao puževi
slinavci priljepljeni uz zemlju. Njih
u svom zemaljskom snu uzrujava
borbeni duh pravde, pa bi ga htjeli
obustaviti ili sasvim onemogućiti.
Smrt bi nastala u svakom pravcu
kad bi oni uspjeli, i kad bi se ne-
mirni duh pravde mogao zaustaviti.
Bilo bi kao na bojištu po kojemu
su razasuti milijuni nepokopanih
lješeva. U uspavanoj sredini razvila
bi se svakovrsna sitna gamad kao
u ustajalim vodama bara.

To je znao božanski Jezus, i
zato je rekao: ,Nijesam došao da
donesem mir, nego mač“.

: A. Borozan



G. Božo Banac doznačio je nadalje
10.000 dinara u potporni fond siroma-
šnih učenika dubrovačke Nautike, dok
je g. Kristo Galjuf postao dobrotvorom
fonda siromašnih učenika Preparandije,
darovavši 1.000 dinara da počasti us-
pomenu svoje majke.

G. Ante Buč, apel. sudac u Splitu
po pristanku postavljen je za predsje-
dnika Okružnog suda u Dubrovniku.



UBRAVA

Dubrovnik, 25. prosinca 1940.

Pojedini broj din. 2



Dudemo svojt
vaki na SVOM,

CDanimo složno

Hvatski dom:

Stjepan Radić





Broj 110

OD PORODA JEZUSOVA



Te; će milos tuj nam dati: sa(d) će od zgor iz visina
k nam na zemlju sada pasti uzmnožita gospodina

Koga nam će poroditi slavna dieva i kraljica,
ka će mnogo svjetla biti nego sunce i danica.

eseli se, svaki stvore, brieme se je veseliti,
er će višnji rajske dvore po milosti otvoriti,

Hrske tebi, Gospodine, o nebeski oče blagi;
er se rodi Jsus dragi, da tvoj narod ne pogine.

Klanjamo se zato tebi, i ničice svi padamo,
da ti veću slavu damo i na zemlji i na nebi.,

Brlagosovljen uviek budi i blažena majka bila,
ka je sinka porodila sve stvorenje koga žudi.

I njoj će se pokloniti svi lugovi i dubrave
er će toga poroditi, s kiem prihode vječne slave,

I kralja će proslaviti svake zvjeri i sve ptice,
koji će se objaviti od prislavne tej djevice.

U višnjieh ti vječna slava, slavni Bože, uviek bila;
er je milost sad isplila i š njom pride ljubav prava;

I na zemlji svi narodi da u miru pribivaju,
da veselje uživaju, er se “Jezus sad porodi.

Tiem hAvalimo tebe, Bože, i slavimo tvoje ime;
er sad pride ono brime, da te ljubav taj primože;

Er to, Bože, sad ze zgodi, da zgar posla iz visina
Jsukrsta svoga sina. sve narode da slobodi.







I poklon ti s veljom časti, tebi hvala tebi slava;

sve stvorenje er poznava,da će SJezus narod spasti. |

O Jezuse priblaženi i ti blažen uviek budi,
od svieh žena i svieh ljudi ki češ biti sahranjenje.

A ti budi priblažena, o gospođe i kraljice
božja majko i djevice, vječna kruno od svieh žena!

I vječna ti hvala sada, zač si kralja porodila
i prsi ga podojila, sve stvorenje koji vlada.

A sada se veselite svi narodi i rusazi;
er se Jezus sad proglasi, koga tvrdo svi želite.

I sada se svi spravite ovdi s nami, ter jednoga
Jsukrsta vele draga i s Marijom proslavite.

Marin Držić

Izložba Dubrovačkog pomorstva
kroz vjekove

To je sama mrnarica, ka se pravo može rijeti,
Da je gospoja i kraljica svih mrnara na sem ,

svijeti.
I čestit se svak nahodi, i čast mu je prevelika.

Vjeran život tko provodi, pod bandierom
Dubrovnika.

Antun Sasin iz ,Mrnarice“ *) '

Dobri su bili ti naši pomorci. Vješti
mornari, odlični kapetani, oštroumni
trgovci i dalekovidni armaturi.. Među-
sobno se slagahu i zarađivahu ko je-
dna obitelj.

1 mornar je mogao imati udjela na
dobit, pa su mnogi sarađivali prama
sklopljenim ugovorima ili polovicu od
cjelokupnog čistog dobitka ili od pro-
dane robe treći dio koji bi se dijelio
prama međusobnom sporazumu. lako
je u ono doba bilo teško ploviti radi
smetnja sa strane gusara, a i velikih
napora na brodu, gdje se moralo sve
raditi rukama bez pomoćnih tehničkih
sredstava, ipak se je uvijek nalazio
dovoljan broj mornara koji je uz po-
većanje naše trgovačke mornarice na-
lazio mjesta na novim brodovima što
su ih gradili Škočibuha, Krivonosi,
Pracat, Krešiman i drugi.

Da se tako naglo. razvijala naša tr-
govačka mornarica ima se u prvom
redu zahvaliti junaštvu mornara, nji-
hovoj ustrajnosti, te ljubavi i posluhu
koji je vladao i spajao sve duhove na
brodu, od najmlađega do najstarijega.

Evo kako dalje o njoj pjeva Sasin :

»Među sobom se zovu bratja, ter je ljubav
toli mila
Kako da je jedna majka, sve rodila i odgojila“.

Kada bi brodovlasnik svršio svoj
brod, on bi ga predao cjelokupnoj
posadi sa kapetanom na čelu kao da
bi kazao: ,ldite sa Božijim blagoso-
vom, trgujte i zarađujte“. I tako je
i bilo. Kapetan je tražio teret, a voj-
ska je pomagala da teret bude dobro
ukrcan i čuvan sve do istovarišta.

U časovima pogiblji bili su svi ko
jedan. I uprav taj neustrašivi duh, koji
je vladao među posadom razlog je bio
da su često savladavali i najteže borbe
sa gusarima i ine poteškoće.

Ti pomorci, sa tom velikom trgova-
čkom flotom od preko 300 brodova i
5000 momaka, stvorili su nam i našu
žitnicu ,Rupe,, i na taj način često u-

blažili teško stanje prehrane, a i sa-
čuvali grad od gladi.

Da Dubrovnik nije imao ovako moćnu
trgovačku flotu sa svojim neustrašivim
pomorcima ne bi se bio mogao nikada
podignuti do onog zamjernog bogat-
stva koje je vladalo u zlatno doba
Republike šesnaestog i dijelom sedam-
naestog vijeka do velike trešnje, a što
se još danas Održava zahvaljujući još
uvijek razvoju našeg pomorstva.

Taj se je pomorski život ukorijenio
skoro u sve duše naših Dubrovčana
uprav za to, jer im je pružio moguć-
nost zarade. Razumljivo je s toga, da
će se skoro u svakoj dubrovačkoj kući
naći po koja uspomena iz dubrovačke
pomorske prošlosti koja podsjeća na
ona slavna vremena. S toga nije čudo
da je spontano nikla u dušama vrijed-
nih Dubrovčana ideja, da se na dan
Sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika
otvori na svečani način

Izložba Dubrovačkog pomorstva
: kroz vjekove
Ova izložba bit će od najznačajni-

nastavak na strani 4

y