ON O U kin. Pija ita ie tja vt i PJ IRI o i PV da ea. Ko Nd PER S S SP A Sd ii sti «došli u obzir za izložbu. a daa OPRAO Ji m KES JL VO Poštarina plaćena u gotovom 2 Pt se s U MJ KJ E O JE ra POĆ Mr CP EVI o AR RO POE Re Pojedini broj din. 2 CBadimo svoJI vaki na SVOM, Bantimo složno vatski dom: Stjepan Radić DUBRAVA Godina IX. » Dubrovnik, 1. siječnja 1941. Broj 111 STARA I OVA GODINA Sitni nas lični računi pred velikim narodnim poslovima ne smiju okupirati Susret iživljele sa novom još neza- početom godinom traži od nas da o- sjećajima rastanka pridružimo osjećaje dobrodošlice onoj koja dolazi. Zatvara se jedan račun, 4 otvara drugi. Ne misleći ovdje na čisto trgovačke raču- ne, koji su također ogledalo stanovi- tog poslovanja, zaključak račun vodi svaki pojedinac, obitelj i narod. Kri- tički osvrt ua rad u minuloj godini dati će nam u glavnom direktive za novu godinu. Jer možda ima mnogo toga što smo propustili učiniti ili po- . griješili, a nije isključeno da su i mno- ge zamisli ostale neostvarene iz raz- loga, koji ne leže na nama. Te ,stav- ke“ godišnjeg računa prenesimo na iduću godinu i odlučimo da čemo sa utrostručenom energijom raditi na nji- hovom ostvarenju. Tako radi svaki dobar gospodar, tako radi i svaki na- fod, koji nosi u sebi energije rital- nosti i vječno plamteću želju za ma- predkom na svim poljima ljudske dje- latnosti. Bez borbe i žrtava nema opće korisnih rezultata. Treba, dakle, i du- ševne pripravnosti za akciju u svim pravcima. : Borba hrvatskog naroda, kako je to u jednoj prigodi kazao vođa Dr. Vlatko Maček, ima za svrhu postignu- će dvojakog cilja: 1. da Hrvatski narod postig- ne svoju političku slobodu iz- raženu u slobodnoj domovini Hrvatskoj. | 2. da u takovoj slobodnoj hr- vatskoj domovini bude gospo- dar onaj, tko po svom broju, po svom poštenju i po svojoj radinosti sačinjava jezgru hr- vatskog naroda, a to je hrvat- sko seljaštvo. To je cilj kojem teži borba hrvaiskog naroda. lako ove zadnje dvije godine možemo slobodno ubrojiti među naj- značajnije u posljednjih nekoliko de- cenija, samo letimično bačeni kritički pogled kazat će nam da usprkos do- sadašnjih nedvojbenih uspjeha našeg političkog vodstva, dvojaki cij je tek djelomično ostvaren. Povodeći se za primjerom dobrog i radišnog domaći- na, koji neispunjeni dio programa pre- li. komunike Odbora za iz. ložbu ,, DubrOvačkog pomor. stva kroz vjekove“: I. Umoljava se g.g. vlasnike pojedinih predmeta iz pomorstva, da predmete, koje su odlučili izložiti, iz- vole donijeti u nedjelju dne 5 t. m. u 9h pr. p. u kancelariju (palača ,,Spon- za“ desno). : I. Za odbor je veoma važno, da dotični opiše. usmeno ili pismeno i: kratku povijest pojedinih predmeta, kako bi se iste moglo izložiti sa _od- govarajućom legendom, | Il. Ponovno se umoljava_ cij. gra-. đane, da što prije prijave Odboru gdje se nalaze 'pojedini predmeti koji" bi Odbor nosi iz jedne u drugu godinu, učini- mo i mi to isto u našim srcima i mi- slima. Zapamtimo da od jačanja hr- vatske narodne svijesti u svakom od nas ovisi i postignuće napomenutih ciljeva, jer kompaktan, politički zreo narod izvojevat će ono što mu po pravdi pripada. Narodna hrvatska svijest nepresušivi je izvor svih ak- Cija koje vode sretnijoj i ljepšoj budućnosti hrvatskog naroda. Jača- njem narodne svijesti doprinosimo li- kvidaciji ličnih nesuglasica i trvenja, kojih u politički zrelom narodu ne smije biti u tolikoj mjeri da one pred- stavljaju zapreku javnom djelovanju. Sitni nas lični računi pod velikim na- rodnim poslovima ne smiju okupirati. Ne zaboravite riječi podpredsjed- nika ing. Augusta Košutića, da »hrvatski narod mora biti svijestan ve- like istine da u javnom životu“ mora sve narod učiniti sebi sam“. Gornjim mislima, sviješću i živom vjerom prionimo k radu pomlađenim energijama u novoj godini, da potpu- no ostvarimo ciljeve borbe hrvatskog naroda. Je li Corresgio auktor slike »Rođenje Isusovo« u našoj Katedrali U dubrovačkoj Katedrali nalazi se na desnim pobočnim vratima fasade jedno umjetničko djelo zamjerne lje- pote i vrijednosti“. Slika izrađena na platnu (visoka 315 cm, široka 190cm) prikazuje malog Isusa, kako leži na tlima, na pelenici. Do njega kleči Gospa, prekrštenih ruku i divi se djetetu, a do nje kleči nagnute glave sv. Josip. Postrance prilazi Spasitelju pastir, visok i jakih mišica, slikarski u vrlo zanimljivom pokretu. S ljevicom drži svezano uz- vraćeno janje, a desnicom drži klobuk. Otraga vidi se i drugi pastir, dignutih ruku. Nad glavom Djeteta vire glave tradicionalnog vola i magarca. Sa ne- besa silazi u raznim pokretima i prav- cima više anđela, koji nose vrpcu s natpisom : ,GLORIA IN EXCELSIS DEO ET IN TERRA PAX". < Slika ,,Rođenja Isusova“ od uvijek »Rođenje Isusovo“ koje se pripisuje Correggiu je mnogo zaokupljala istraživaoce du- brovačke povijesti umjetnosti. Već g. 1884. spominje Josip Gelcić u svom djelu ,,Dello sviluppo civile di Ragusa“ interesantnu historiju ove sli- ke, koja je usko povezana s ,,Assun- tom“ u Katedrali. G. 1890. pisao je Dr. Lujo Vojnović o slikama velikih talijanskih majstora, koje su se nekada nalazile na Lopudu u crkvi sv. Križa, a među njima naročito spominje gla- sovitu ,,Gospu“, koju odniješe u Du- brovnik. G. 1930. napisao je kan. Antun Lie- popili u studiji o ,,Dubrovačkoj ka- tedrali i njezinim slikama“, da je ,,Isu- sovo porođenje“ djelo slavnog tali- janskog slikara ANTONIA ALLEGRI zvanog CORREGGIO (koji je živio i radio u Modeni i Parmi od g. 1489. 1534) ili njegove škole. Mišljenje Liepopili-evo prihvatio je i Vicko Lisičar u svojem poznatom historičkom opisu ,Lopuda“ g. 1931. Spominjemo ipak, da su oba_ istraži- vača — uza svu kritičnost — zabunom označili, da je slika visoka 280, a ši- roka 190 cm., dok je u istinu znatno veća. Osim toga na slici su naslikana samo dva pastira, a ne više njih, kako oni spominju. Konačno sliku nije dao prenijeti u Katedralu arhidjakon Brnja Gjorgjić, kako to oni tvrde. Gjorgjić je umro g. 1680, dok je slika prene- šena u Katedralu g. 1712. G. 1940. prigodom izložbe historij- skih i umjetničkih slika u gradu sv. Vlaha, ocjenjeno je ,,Rođenje Isusovo“ kao jedno od najboljih djela, koje je tom zgodom bilo izloženo. To je is- taknuto i u izložbenom katalogu, gdje je slika registrirana kao kompozicija s obilježjima škole Correggio. | stručna kritika za vrijeme izložbe zastupana po Dru. Cvitu Fiskoviću (Jadranska Straža 1940.-str. 104), akad. slikaru Franu Šimunoviću (Novosti 1940 br. 40), Živku Vekariću (Nova Evropa 1940 br. 2 i 3)izjasnila se, da djelo imade obilježja škole Correggiove. Dr. Ante Matijević (Alma Mater Croatica 1939. 40-br. 10) napisao je, da je i on mi- o šljenja, da je autor slike morao staja- ti pod vidnim utjecajem velikog Cor- reggia. Kako ipak kompozicija ne oda- je piktoralni stil Correggia, to smatra da ranija pripisivanja ove slike baš samom Correggiu, dolaze valjda od toga, što je slika postavljena u Kate- drali visoko nad vratima, i što se zbog loše rasvjete nije mogla točno proučiti. Mi držimo, da je tomu kriva i oholost, da je slika dijelom ošteće- na, a dijelom dosta slabo restaurirana. Unatoč toga, na slici se osjeća raz- rađeni fini i nježni dah, koji među- sobno veže lokalne boje. Akcentuiran je i posebni sjaj i odsjev boja, te veliki kontrast svjetla i sjena. Vide se figure skraćenih perspektiva i sime- trijska izgradnja slike, sve tipično za djela velikog Correggia i njegove škole. Vjerujemo da bi trudom uspjelo utvrditi-uz pomoć obiljnog poredbe- nog materiala, kojeg pružaju slike Correggiove škole-autora ove drago- cjene uspomene dubrovačke prošlosti i veličine. Correggiovo ,, Rođenje Isusovo, us- ko je povezano s poviješću crkve sv. Križa na Lopudu. Tu, na obali _mor- skoj vide se još i danas-nakon 400 godina - razvaline velike građevine s visokom kulom. Kraj nje stoje zadnji ostaci poveće kapele, crkve sv. Križa, koju je u XVI. stoljeću sagradio slav- ni pomorac i veliki dubrovački dobro- tvor Miho Pracat. Već g. 1595. spo- minje Dominikanac Serafin Razzi u svom djelu ,La storia di Raugia“, da je Pracat podigao s temelja crkvu sv. Križa. G. 1596. Godinu dana kasnije, spominje i sam Pracat u svojoj opo- ruci ovu kapelu, ostavljajući lijepu svo- tu novaca, da se u njoj svaki dan PR VUKA E: kojota