ško Poštarina plaćena u gotovom DUB —-—— o ondšežnško Ovaj broj Din. 1.50 Dudime svojt z na svom, DDanimo složno Favatski dom: Stjepan Radić God. IX. DEMAGOGIJA | ISTINA Dubrovnik, 1. ožujka 1941. Broj 115. Proračun Općine dubrovačke, usprkos njegovog povećanja prema prošlogodišnjem, karakteriziran je najstrožom štednjom. Sa demagogijom isto je kao i sa laži i jednaku sudbinu dijele. Demo- Sogija se osvećuje autoru, prije ili kasnije. Još od prošle godine stanoviti kru- govi vode borbu protiv općinske po- litike, Utopljenički hvataju se svake slamke, tražeći argumente za svoje stanovište. Ovim krugovima, ili bo- lje ovom krugu, treba donekle za- hvaliti što postoji živ interes za cpćinske poslove, a to je svakako korisno. Samo odmah moramo na- glasiti da pokretni duh ove borbe nije u krizi za opće interese, nego baš da je izvor u osjetljivosti — li- čnih interesa, Prije dvadeset ili mjesec dana mogli ste čuti na mnogim stranama, kako ova općinska uprava kuražno povećava visinu ovogodišnjeg _pro- računa, mjesto da ga u ovim teškim momentima, obzirom. na nestalne prihode, znatno smanji. Tako su lan- sirali prvu demiagošku parolu protiv proračuna i nema sumnje da su po- vršni ovo primili za gotovo. Mnogi nemaju ni smisla ni volje da detaljno ispitivaju stvari. Njima se. ovakove patke lako serviraju bez pogibelji da će stvarnim razlozima biti odmah demantirani, Proračun je ogledalo gospodar- stva jedne ustanove. Nije dovdljno sa glumljenim zgražanjem konstati- rati da je proračun veći od prošlo- godišnjeg, nego treba ispitati uzroke ovoj pojavi. Proračun Općine du- - brovačke, usprkos njegovog poveća- nja prema prošlogodišnjem, karakte- riziran je najstrožom štednjom, za- pravo pretjeranom štednjom, koja baš zbog ove pretjeranosti nije u skladu sa principima zdrave komu- nalne politike. Ali za taku pretje- ranu štednju nalazimo opravda- nje u teškim vremenima, koje pro- življujemo. U normalnim vremenima ona se ne bi mogla odobriti. Dakle, kako vidite, povećanim budžetom dominira duh pretjerane štednje, upravo obrnuto od onog, što neza- dovoljnici po gradu šaputaju..,. Zašto je onda ovogodišnji prora- čun za 314 milijuna veći od prošlo- godišnjeg? Najpovršnijem proma- traču shvatljivo je da je porast na- stao povećanjem rashoda, izazvanim općim porastom cijena. I kad bi se dosljedno općem porastu cijena bile povisivale sve odgovarajuće stavke proračuna, povećanje bi bilo još mnogo veće, Međutim nekim stav- kama se nije moglo izbjeći. Nepre- stano poskupljivanje nafte prisililo je Općinu da stavku električne cen- trale (uzevši u obzir najzadnje po- većanje cijena nafti) povisi za: liznos od 1,300.000 dinara. Neka nam ka- žu »gradski mudraci«, kakovom se štednjom može oduprijeti ovom po- većanju? Svakom pametnom čovje- ku jasno je da postoje samo dva i to alternativna rješenja: ili pristati na povećanje ili zatvoriti električnu centralu i grad ostaviti bez svijetla. Drugo osjetljivo povećanje čine anuiteti (isplaćivanje kupona općin. zajma) sa kamatama. Ta stavka sa- drži zaostali dug sa novim anuite- tom, koji dospjeva u god, 1941, U njoj se među ostalim odrazuju po- sljedice lošeg gospodarenja jedne općinske uprave, koja je imala ismje- losti i ambicije tražiti da se je sma- tra hrvatskom. Zbog ove stavke za- pravo i podiže se cijela galama, jer ovdje su u pitanju lični interesi po- jedinaca, koji zbog pretjerane ostjet- ljivosti neshvaćaju preteška vreme- na, Oni strepe pred pomisli da bi im ovi interesi mogli hiti ugroženi, a takovoj strepnji nema opravdanja, Općinski proračun razbio je još jednu famu: o pretjeranim ličnim iz- datcima. . Stavka ličnih izdataka predstavlja tek oko 15! cjelokupne proračunske sume, što dokazuje da je proračun Općine dubrovačke re- lativno najmanje opterećen ličnim izdatcima. Kazali smo Mdeičh u početku da demagogija dijeli sudbinu laži. Oni, koji se služe demagogijom neka ne zaborave da im se to prije ili kasni- je mora osvetiti. Istina je nešto spo- rija, ali u nastupu mnogo sigurnija. Pred njom brzo iščezavaju magle de- magogije, da se više na to mjesto ni- kad ne vrate. Mnogo bi bolje bilo, i po opće interese mnogo korisnije, da su ove energije utrošene na dru- ragransnsris da. $oj strani. Treba narodu reći pravu istinu a to je da se naša Općina možda od poslije svjetskog rata nije našla u težim prilikama od dana- šnjih. Stavke prihoda i to one sa mi- lijonskim brojkama - (turizam) sve- dene su na minimum, a rashodi su se znatno povisili. Uzroci pada prihoda i porasta rashoda leže izvan nas. Njih treba tražiti u današnjim prili- kama svijeta. Mi možemo samo ka- zati da ove prilike teško pogađaju Hrvatski narod, jer mu skoro one- mogućuju provođenje njegova poli- tičkog programa u općinskom živo- tu. Danas treba maksimum napora da se održi životarenje do boljih vre- mena. Tako nam je sa prilikama u Dubro- vačkoj Općini. Istini, koju smo ovdje iznijeli, ne može demagogija ništa naškoditi. List »Dubrovni! ' sistematski i bestidno riga mržnju na sve što je hrvatsko | Potrebna je već jednom snažna i odlučna riječ od strane Hrvata. Du- brovnika i dubrovačkog kotara u pogledu pisanja srpskog lista »Du- brovnik«, Čudan je i nerazumljiv ovaj filozofski stav Hrvata prema siste- matskoj kampanji koju vodi »Du- brovnik« protiv svega -što je hrvat- sko blateći sve svetinje hrvatskog naroda: Čudi nas i stanovište naših vlasti koje dozvoljavaju da se izvr- gava ruglu postojeći poredak u na- mjeri da se škodi ugledu banovine Hrvatske, a još k tome da se iza- zovno vrijeđa suvereni hrvatski na- rod. koji ravnopravno, pored srp- skog i slovenskog, sačinjava srž i snagu ove države. U danima kad se na sva usta govori o teškim prilika- ma u svijetu koje mogu svakog časa i nas zahvatiti, kad se traže putovi jednoga trajnog. sporazuma između naroda hrvatskoga i naroda srpsko- ga po kojemu bi Hrvati uistinu po svemu i u svemu postali ravnoprav- ni sa Srbima, dozvoljava se da »Du- brovnik« sije strahovitu mržnju iz- među Srba i Hrvata služeći se naj- gadnijim sredstvima izvrtanja stvar- ne istine 1 perfidno tražeći razne argumente koji bi mogli poniziti, uvrijediti € omalovažiti čitavi hrvat- ski narod. Zaziremo od riječi anti- državni, jer su je oni, istomišljenici »Dubrovnika«, upotrebljavali protiv Hrvata, ali ako se želi ujedinjavanje duhova i smirivanje zaoštrenosti od- nosa između Hrvata i Srba, onda je rabota »Dubrovnika« u najvećoj mje- ri antidržavna, jer sasvim otuđuje Hrvate od Stba sijući među njima toliku mržnju da je neće deceniji moći izbrisati. »Dubrovnik« je sa- svim izgubio stid pravednog i pošte- nog posmatrača prilika u državnom životu ove zemlje, a napose u poli- tičkom i kulturnom životu Dubrov- nika. Kad mu s vremena na vrijeme javno kažete da bestidno laže, on ne odgovara, šuti i laže dalje. Po sve- mu se dobija utisak da je oko »Du- brovnika« organizirana jedna banda najžešćih mrzitelja Hrvata kojima je cilj pljuvati i rigati na sve što je hrvatsko. Iznijet ćemo samo par citata iz posljednja 3—4 »Dubrovni- ka« da ilustriramo naša opažanja, Govoreći o muslimanima zapadne Bosne i negirajuući grubo i prosta- čki hrvatstvo bosanskih muslimana, pišu: »Da su svi ikavci prešli u Hr- vatsku (muslimani zapadne Bosne su ikavci. Opas. red.!), bili bi kao dobri katolici bez sumnje obezbjedili sebi rajsko nasljeđe, ali bi se zato bili odnarodili, izgubili svoj jezik, nacio- nalno propali kao i sva njihova bra- ća«y U članku »Tuđinski uticaj kod Hrvata«, gdje se citiraju dobrona- mjerne kritike hrvatskih javnih rad- nika o svom narodu, ovako završa- vaju taj članak: »Međusobna zavist sirotinje došla je do izraza i u »bro- jenju zalogaja«, (ovako »Dubrovnik« krsti težnju Hrvata da upravljaju svojim novcem, Opas. ured.). To su talozi ropskog duha u dnu hrvatske duše. Naslage su pojake. U njima je ropski duh izlio svu svoju žuć, Žućni otrov ispoljio se u »hrvatskom jalu«, a manilestovao u frankovluku, 1 ideologija »hrvattskog ironta« ižljev je »hrvatskog jala«, Citiramo dalje, bez oznake član- ka, da budemo kraći: »Talozi rop- skog duha ukotvili su se u dubini hrvatske duše. Djeluju iz podsvi- jesti«.... »U Hrvata je tu ljubav pre- ma pravdi i istini zapretalo ropstvo svojim pepelom«..., U članku »Vjera u jedinstvu« re- kapituliraju na svoj način odnose između Hrvata i Srba, pa o ubistvu u skupštini ovo kažu: »Kad je vrije- đanje našeg ponosa i naše narodne časti prevršilo svaku mjeru, planula je puška i ubila, ili teško ranila ne- koliko ljudi...... Ali izazivači koje zakon nije mogao da označi kao di- rektne krivce, kao izvršitelje zloči- na, moralno su odgovorni. — I nije danas pitanje ko je počinio ubi- stvo.... »Malo dalje, došavši na da- našnju politiku sporazuma, vele: »Sreća je bila što su iznenada nasta- le u svijetu neželjene prilike, koje su nas prinudile da bar provizorno pri- hvatimo sporazum na brzu ruku sa- stavljen, do daljeg raspravljanja u svoje vrijeme. Ali mjesto da iskori- stimo ovo vrijeme našeg prinudnog međusobnog primirja ....... naša braća izmišljaju sve veće zahtjeve, a mi Srbi čekamo da nas duh sveti ujedini... da branimo što je naše i da se nedamo zavoditi nekom pre- velikom velikodušnošću«, Imali smo namjeru citirati više, ali nam je ograničenost prostora oduzela za danas tu mogućnost. Ci- tirnai smo samo neke konstatacije »Dubrovnika« koje se odnose na hrvatstvo uopće, ne zalazeći u nji- "hovu lokalnu ujedljivost i iskrivlje- no zlonamjerno shvaćanje dubrova«