ško



Poštarina plaćena u gotovom

DUB







—-—— o ondšežnško

Ovaj broj Din. 1.50



Dudime svojt

z na svom,
DDanimo složno
Favatski dom:

Stjepan Radić





God. IX.

DEMAGOGIJA | ISTINA

Dubrovnik, 1. ožujka 1941.

Broj 115.



Proračun Općine dubrovačke, usprkos njegovog povećanja prema prošlogodišnjem,
karakteriziran je najstrožom štednjom.

Sa demagogijom isto je kao i sa
laži i jednaku sudbinu dijele. Demo-
Sogija se osvećuje autoru, prije ili
kasnije.

Još od prošle godine stanoviti kru-
govi vode borbu protiv općinske po-
litike, Utopljenički hvataju se svake
slamke, tražeći argumente za svoje
stanovište. Ovim krugovima, ili bo-
lje ovom krugu, treba donekle za-
hvaliti što postoji živ interes za
cpćinske poslove, a to je svakako
korisno. Samo odmah moramo na-
glasiti da pokretni duh ove borbe
nije u krizi za opće interese, nego
baš da je izvor u osjetljivosti — li-
čnih interesa,

Prije dvadeset ili mjesec dana
mogli ste čuti na mnogim stranama,
kako ova općinska uprava kuražno
povećava visinu ovogodišnjeg _pro-
računa, mjesto da ga u ovim teškim

momentima, obzirom. na nestalne
prihode, znatno smanji. Tako su lan-
sirali prvu demiagošku parolu protiv
proračuna i nema sumnje da su po-
vršni ovo primili za gotovo. Mnogi
nemaju ni smisla ni volje da detaljno
ispitivaju stvari. Njima se. ovakove
patke lako serviraju bez pogibelji
da će stvarnim razlozima biti odmah
demantirani,

Proračun je ogledalo gospodar-
stva jedne ustanove. Nije dovdljno
sa glumljenim zgražanjem  konstati-
rati da je proračun veći od prošlo-
godišnjeg, nego treba ispitati uzroke
ovoj pojavi. Proračun Općine  du-

- brovačke, usprkos njegovog poveća-

nja prema prošlogodišnjem, karakte-
riziran je najstrožom štednjom, za-
pravo pretjeranom štednjom, koja
baš zbog ove pretjeranosti nije u
skladu sa principima zdrave komu-
nalne politike. Ali za taku pretje-
ranu štednju nalazimo  opravda-
nje u teškim vremenima, koje pro-
življujemo. U normalnim vremenima
ona se ne bi mogla odobriti. Dakle,

kako vidite, povećanim budžetom
dominira duh pretjerane štednje,

upravo obrnuto od onog, što neza-
dovoljnici po gradu šaputaju..,.

Zašto je onda ovogodišnji prora-
čun za 314 milijuna veći od prošlo-
godišnjeg?  Najpovršnijem  proma-
traču shvatljivo je da je porast na-
stao povećanjem rashoda, izazvanim
općim porastom cijena. I kad bi se
dosljedno općem porastu cijena bile
povisivale sve odgovarajuće stavke
proračuna, povećanje bi bilo još
mnogo veće, Međutim nekim stav-
kama se nije moglo izbjeći. Nepre-
stano poskupljivanje nafte prisililo
je Općinu da stavku električne cen-
trale (uzevši u obzir najzadnje po-
većanje cijena nafti) povisi za: liznos

od 1,300.000 dinara. Neka nam ka-
žu »gradski mudraci«, kakovom se
štednjom može oduprijeti ovom po-
većanju? Svakom pametnom čovje-
ku jasno je da postoje samo dva i
to alternativna rješenja: ili pristati
na povećanje ili zatvoriti električnu
centralu i grad ostaviti bez svijetla.

Drugo osjetljivo povećanje čine
anuiteti (isplaćivanje kupona općin.
zajma) sa kamatama. Ta stavka sa-
drži zaostali dug sa novim anuite-
tom, koji dospjeva u god, 1941, U
njoj se među ostalim odrazuju po-
sljedice lošeg gospodarenja jedne
općinske uprave, koja je imala ismje-
losti i ambicije tražiti da se je sma-
tra hrvatskom. Zbog ove stavke za-
pravo i podiže se cijela galama, jer
ovdje su u pitanju lični interesi po-
jedinaca, koji zbog pretjerane ostjet-
ljivosti neshvaćaju preteška vreme-



na, Oni strepe pred pomisli da bi im
ovi interesi mogli hiti ugroženi, a
takovoj strepnji nema opravdanja,

Općinski proračun razbio je još
jednu famu: o pretjeranim ličnim iz-
datcima. . Stavka ličnih izdataka
predstavlja tek oko 15! cjelokupne
proračunske sume, što dokazuje da
je proračun Općine dubrovačke re-
lativno najmanje opterećen ličnim
izdatcima.

Kazali smo Mdeičh u početku da
demagogija dijeli sudbinu laži. Oni,
koji se služe demagogijom neka ne
zaborave da im se to prije ili kasni-
je mora osvetiti. Istina je nešto spo-
rija, ali u nastupu mnogo sigurnija.
Pred njom brzo iščezavaju magle de-
magogije, da se više na to mjesto ni-
kad ne vrate. Mnogo bi bolje bilo, i
po opće interese mnogo korisnije,
da su ove energije utrošene na dru-

ragransnsris da.

$oj strani. Treba narodu reći pravu
istinu a to je da se naša Općina
možda od poslije svjetskog rata nije
našla u težim prilikama od dana-
šnjih. Stavke prihoda i to one sa mi-
lijonskim brojkama - (turizam) sve-
dene su na minimum, a rashodi su se
znatno povisili. Uzroci pada prihoda
i porasta rashoda leže izvan nas.
Njih treba tražiti u današnjim  prili-
kama svijeta. Mi možemo samo ka-
zati da ove prilike teško pogađaju
Hrvatski narod, jer mu skoro one-
mogućuju provođenje njegova poli-
tičkog programa u općinskom živo-
tu. Danas treba maksimum napora
da se održi životarenje do boljih vre-
mena.

Tako nam je sa prilikama u Dubro-
vačkoj Općini. Istini, koju smo ovdje
iznijeli, ne može demagogija ništa
naškoditi.

List »Dubrovni! ' sistematski i bestidno
riga mržnju na sve što je hrvatsko |

Potrebna je već jednom snažna i
odlučna riječ od strane Hrvata. Du-
brovnika i dubrovačkog kotara u
pogledu pisanja srpskog lista »Du-
brovnik«, Čudan je i nerazumljiv ovaj
filozofski stav Hrvata prema siste-
matskoj kampanji koju vodi »Du-
brovnik« protiv svega -što je hrvat-
sko blateći sve svetinje hrvatskog
naroda: Čudi nas i stanovište naših
vlasti koje dozvoljavaju da se izvr-
gava ruglu postojeći poredak u na-
mjeri da se škodi ugledu banovine
Hrvatske, a još k tome da se iza-
zovno vrijeđa suvereni hrvatski na-
rod. koji ravnopravno, pored srp-
skog i slovenskog, sačinjava srž i
snagu ove države. U danima kad se
na sva usta govori o teškim prilika-
ma u svijetu koje mogu svakog časa
i nas zahvatiti, kad se traže putovi
jednoga trajnog. sporazuma između
naroda hrvatskoga i naroda srpsko-
ga po kojemu bi Hrvati uistinu po
svemu i u svemu postali ravnoprav-
ni sa Srbima, dozvoljava se da »Du-
brovnik« sije strahovitu mržnju iz-
među Srba i Hrvata služeći se naj-
gadnijim sredstvima izvrtanja stvar-
ne istine 1 perfidno tražeći razne
argumente koji bi mogli poniziti,
uvrijediti € omalovažiti čitavi hrvat-
ski narod. Zaziremo od riječi anti-
državni, jer su je oni, istomišljenici
»Dubrovnika«, upotrebljavali protiv
Hrvata, ali ako se želi ujedinjavanje
duhova i smirivanje zaoštrenosti od-
nosa između Hrvata i Srba, onda je
rabota »Dubrovnika« u najvećoj mje-
ri antidržavna, jer sasvim  otuđuje
Hrvate od Stba sijući među njima
toliku mržnju da je neće deceniji

moći izbrisati. »Dubrovnik« je sa-
svim izgubio stid pravednog i pošte-
nog posmatrača prilika u državnom
životu ove zemlje, a napose u poli-
tičkom i kulturnom životu Dubrov-
nika. Kad mu s vremena na vrijeme
javno kažete da bestidno laže, on ne
odgovara, šuti i laže dalje. Po sve-
mu se dobija utisak da je oko »Du-
brovnika« organizirana jedna banda
najžešćih mrzitelja Hrvata kojima je
cilj pljuvati i rigati na sve što je
hrvatsko. Iznijet ćemo samo par
citata iz posljednja 3—4 »Dubrovni-
ka« da ilustriramo naša opažanja,

Govoreći o muslimanima zapadne
Bosne i negirajuući grubo i prosta-
čki hrvatstvo bosanskih muslimana,
pišu: »Da su svi ikavci prešli u Hr-
vatsku (muslimani zapadne Bosne su
ikavci. Opas. red.!), bili bi kao dobri
katolici bez sumnje obezbjedili sebi
rajsko nasljeđe, ali bi se zato bili
odnarodili, izgubili svoj jezik, nacio-
nalno propali kao i sva njihova bra-
ća«y U članku »Tuđinski uticaj kod
Hrvata«, gdje se citiraju dobrona-
mjerne kritike hrvatskih javnih rad-
nika o svom narodu, ovako završa-
vaju taj članak: »Međusobna zavist
sirotinje došla je do izraza i u »bro-
jenju zalogaja«, (ovako »Dubrovnik«
krsti težnju Hrvata da upravljaju
svojim novcem, Opas. ured.). To su
talozi ropskog duha u dnu hrvatske
duše. Naslage su pojake. U njima je
ropski duh izlio svu svoju žuć, Žućni
otrov ispoljio se u »hrvatskom jalu«,
a manilestovao u frankovluku, 1
ideologija »hrvattskog ironta« ižljev
je »hrvatskog jala«,

Citiramo dalje, bez oznake član-
ka, da budemo kraći: »Talozi rop-
skog duha ukotvili su se u dubini
hrvatske duše. Djeluju iz podsvi-
jesti«.... »U Hrvata je tu ljubav pre-
ma pravdi i istini zapretalo ropstvo
svojim pepelom«...,

U članku »Vjera u jedinstvu« re-
kapituliraju na svoj način odnose
između Hrvata i Srba, pa o ubistvu
u skupštini ovo kažu: »Kad je vrije-
đanje našeg ponosa i naše narodne
časti prevršilo svaku mjeru, planula
je puška i ubila, ili teško ranila ne-
koliko ljudi...... Ali izazivači koje
zakon nije mogao da označi kao di-
rektne krivce, kao izvršitelje zloči-
na, moralno su odgovorni. — I nije
danas pitanje ko je počinio ubi-
stvo.... »Malo dalje, došavši na da-
našnju politiku sporazuma, vele:
»Sreća je bila što su iznenada nasta-
le u svijetu neželjene prilike, koje su
nas prinudile da bar provizorno pri-
hvatimo sporazum na brzu ruku sa-
stavljen, do daljeg raspravljanja u
svoje vrijeme. Ali mjesto da iskori-
stimo ovo vrijeme našeg prinudnog
međusobnog primirja ....... naša
braća izmišljaju sve veće zahtjeve,
a mi Srbi čekamo da nas duh sveti
ujedini... da branimo što je naše i
da se nedamo zavoditi nekom pre-
velikom velikodušnošću«,

Imali smo namjeru citirati više,
ali nam je ograničenost prostora
oduzela za danas tu mogućnost. Ci-
tirnai smo samo neke konstatacije
»Dubrovnika« koje se odnose na
hrvatstvo uopće, ne zalazeći u nji-

"hovu lokalnu ujedljivost i iskrivlje-

no zlonamjerno shvaćanje dubrova«