Poštarina plaćena u gotovom Budimo Bal Put. Favatski dom ! Stjepan Radić God. IX. Dubrovnik, 15. ožujka 1941, ALARMANTNE VIJESTI Bez poznavanja uzroka ne mogu se kritizirati politički potezi ni prosuđivati politički događaji, a još manje proricati budućnost Još prošle godine, kad je za to bilo manje opravdanja nego danas, rečeno je da je ovaj rat, rat živaca. I sve što se više udaljujemo od nje- sova početka, živci se stavljaju na veće iskušenje. Zajednica, kao i čo- vjek, reagira na tok zbivanja neje- dnako, već prama tome, je li pogi- belj blizu ili daleko od naše kuće. Sašvim je razumljiva pojava da jav- nost posljednjih nekoliko mjeseca dbtaća svu pažnju dogođajima oko nas, Zgodno je jednom kaž&ao pred- sjednik Dr. Maček da kad susjedu gori kuća, izaći ćeš Barem u dvori- šte da vidiš, što s€ oko tvoje kuće zbiva. Drugčije ne može biti. Zato stio i kazali da je preveliki interes “a dogođaje iz vanjske politike, a po- sebno za događaje kod naših susje- da, sasvim razumljiv i potreban. U ovom interesiranju ne zaostaje ni naš svijet u gradu i na selu, Gdje- god se okrenete, čujete da se ras- pravlja o najnovijim dogođajima, da . se komentiraju radio — vijesti, ali'da | se i vrlo često, kao obligatni doda- tak, proriče budućnost sa matema- tičkom sigurnosti. Makar ovo prori- canje ima tipične oznake političke neozbiljnosti, ipak ostaje uvijek sa- mo proticanje bez štetnog učinka na sredinu, Drugčije stoji sa jednom drugom pojavom. Stanje napetih ži- vaca predstavlja vrlo pogodnu atmo- sšeru za širenje dlarmantnih vijesti. To je upravo odličan teren na ko- jem se vijesti serviraju bez. kontro- le zdravog razuma, šire se nevjero- jatnom brzinom i za pola sata alar- mirana je i posljednja kučica na pe- riteriji. Nažalost ovu atmosferu mno- Si iskorišćuju. Što je pak najžalosni- je, autori ovih alarmantnih viješti pripadaju = redovima inteligencije, koja bi morala baš sada pokazati da zna prosuđivati dogođaje hladno; ša razumom, ne zanoseći se beskorišno ni na jednu stranu. Ne može š€ pta- vilno zaključivati na predpostavka- ma, koje nijesu daleko od običnih babljih pričanja, već samo na činje- nicama, a ove su poznate samo oni- ma, koji dirigiraju našom vanjskom politikom. Ležerno kritiziranje bez poznavenja ovih činjenica, obično ie šarlatanstvo, pred kojim bi se inteligencija morala stiditi. U ova- koj, dakle, sredini rađaju se alar- imnantne vijesti, koje stvaraju u na- petoj situaciji neizdrživo stanje. Mi- šlimo da se ovo više ne može i ne smije tolerirati. Tvorce treba prisil- nim mjetama poučiti, da znaju razli- kovati dožvoljeno od nedozvoljenog. Jer dve sulude akcije nanose dosta štate općoj nažtodnoj stvari. Za selo to naročito vrijedi. Seljak donese vijest iz grada u svoje selo i brzo se vijest pročuje po svim okolnim seli- ia Svijet u gradu je brže obaviješten dočim svaka ovakova vijest ha selu živi mnogo duže, često i po nekoli- ko dana, dok novom vijesti ne bude demantirana, Bez poznavanja uzroka ne mogu se kritizirati politički potezi ni pro- suđivati politički dogođaji, a još ma- nje prozicati budućnost. Politički mi- sliti, znači misliti realno, bez fanta- zije i osjećaja. Ako tako budemo radili, onemogućit ćemo tendencioz- no širenje alarmantnih vijesti, jer će svaki takav pokušaj odmah u za- četku biti ugušen, BArORRATESTIANAENENEEASEEEEDE IZLOŽBA »,Dubrovačkog Pomorstva kroz vjekove“"' prvorazredni kulturni događaj novog Dubrovnika Novi Dubrovnik u posljednja dva na pokazuje velike napo- re da se kulturni život Grada sa ve- likom političkom, kulturnom i soci- jalnom tradicijom podigne na dosto- jan niveau koji bi odgovarao pozivu današnjeg Dubrovnika u hrvatskom narodu i u isto vrijeme nadovezao slavne tradicije dubrovačke Repu- blike i časno sa ponosom nastavio stvaranje onih vrjednota koje će oplemeniti našu sredinu, da ona mo- že i nadalje uistinu zadržati sve one lijepe oznake tradicionalne dubro- vačke skladnosti. Kao stari Dubrovnik i novi je is- pravno shvatio da kultura nije samo nepotrebna patina, već naprotiv da kultura svojim djelovanjem na ljud- ski osjećaj kojega oplemenjuje, daje boju i snagu političkim i socijalnim akcijama, To su shvaćali i svi hrvat: ski velikani kad su postavljali devi- zu »prosvjetom k slobodi«. Rad bra- će Radića, koji je počivao na kultur- noj propagandi među najširim narod“. nim slojevima i svijesnom čuvanju i podržavanju autohtone hrvatske se- ljačke kulture, pokazuje | ispravan put koji su odabrali jer je krvatšku nacionalnu svijest doveo do organii- zirane kompaktnosti i umanjio joj primitivni biljeg nepoznavanja same sebe. Zato je svaki napor da se Dubrov- zik kulturno podigne istodobno i rad na političkom, socijalnom i pri- vtednom polju, jer se sve te djelat- nosti, međusobno nužno povezane, moraju podjednako uspinjati da im hod bude uvijek na istoj visini. Ma- nifestiranje kulturnog djelovanja iz- tažava se u radu pojedinih društava koja u svojim sredinama formiraju opću kulturnu savjest i tako udara- ju pečat ukusu i moralu te sredine. To u Dubrovniku rade naša kul- turna društva kojih ima lijep broj, i koja dobrovoljnim žrtvama plemeni- tih pojedinaca djeluju već dugi niz godina. Nije nam namjera da danas govo- mo o njihovu radu, već smo htjeli da Gruški škar na izložbi u Sponzi Broj 116. naglasimo važnost i smisao svakog kulturnog djelovanja. Svrha nam je naprotiv da u ovom članku bacimo letimičati pogled na našu izložbu »Dubrovačkog pomorstva kroz vje- kove« koja u sklopu kulturnih do- ćođaja u posljednje vrijeme ima prvorazredni značaj. Izložbi »Dubrovačkog pomorstva kroz vjekove« posvetila je sva naša štampa veliku pažnju. Možemo reći da nije bilo hrvatske novine koja ovom prigodom nije napisala jedan aiviše članaka o dubrovačkom i hrvatskom pomorstvu, stalno nagla- šavajući da pomorskom duhu Hrva- ta, koji je imao tako slavnu prošlost, treba omogućiti i veliku budućnost u svenarodnom pomaganju razvoja hrvatskog pomorstva. Ova pomorska izložba, ova iako firagmentarna revija stare a i nove dubrovačke pomorske moći ispunja ras ponosom i oduševljenjem,i zgradi naše nacionalne svijesti pridodaje još jedan stanac kamen vjere u se- be, da smo na ovim hridinama izdr- žali preko hiljadu godina i da mora- mo izdržati i u buduće, Svaki predmet ima svoju historiju i svaki je sigurno izdržao bezbroj orkana kao dobar pomagač gospo- dara-čovjeka, mašeg čovjeka koji je na tamnim pučinama, nad mračnim i uznemirenim dubina- ma mislio na svoj mali Grad i na onaj domaći blagi način života du- brovačkih građana. Puno intimnosti kriju ove produ- gaste i nadsvođene dvorane Sponze, i šetajući se po njima u tišini, reflek- sije se, kao drage daleke uspomene, razmigolje u našem mozgu i razne slike nam rastu s predmeta na pred- met. Iako je sve zbijeno i prenatrpa- no imate utisak da je ruka, koja je to radila, osjećala za svaku stvarči- cu, jer svaka nam stvar baš na onom mjestu izgleda najzgodnije i nagljep- še postavljenom. Društvo »Dub« je jako zadužilo Dubrovnik .i hrvatski narod prire- divši ovakovu izložbu. Formirani odbori za njezinu priredbu odlično su izvršili svoju zadaću. Njihova su imena već više puta objelodanjena u našoj štampi i potrebno je da se zna tko je rađio i tko je htio da žrtvuje od svoga vremena i rada da radom za izložbu posluži općoj stvari. Uvje- rehi smo da nikome od članova od- bora neće biti žao ako istaknemo da je duša čitavog rada oko izložbe bio &. dr. Frano Dabrović. Svojim ri- ječima kao i svojim djelima zanosio je sve svoje suradnike, da je svaki radio s oduševljenjem. Sanduci stva- ri su svakodnevno stizavali trebalo ih je raspakivati, stvari popisivati i razređivati u skupine, kasnije ih stavljati na svoja mjesta, i o svakoj stvari napisati legendu. Sve je to išlo savršenim redom pod jasnim po- gledima i strpljivom rukom & Dr. Frana Dabrovića. Njegovi najbliži suradnici 6. g. kap. Bačić, Stjepan Kuzmić, kap. Drago Abjanić, prof. Josip Surić, Venceslav Križ, Dr. Bo- žo Glavić, Herman Tripalo, inž. Pi- Parne isao ne dubrovačkog - a. o