u
198,8

4.

Broj 102

Sokolski odgovor biskupu Dr. Srebrniću“

Godišnja pretplata Din. 70.—
mjesečno Din. 6.—

Dubrovnik, 26. Marta 1931.

IZLAZI SVAKI UTORAK
Telef.: Uredništvo 125, Uprava 160

TYRŠ NA LOMAČI!

Dr, Josip Srebrnić, biskup
krčki, uputio je svojim vjerni-
cima pastirski list — komizme-
nu moslanicu — u kojoj ovaj
dostojanstvenik rimo-katoličke
crkve posvećuje oduži pasus
dru Miroslavu Tyršu.. Taj pa-
&us su — dijelom u cjelini, a di-
jelom u izvadćima — prenijeli
nekoji veći i manji listovi u dr-
.žavi, koji su prije bili u službi
molitičkih stranaka, koje misu
bile Sokolstvu sklone, Sveće-
mici rimo-katoličke crkye čitali
su pri službi Božjoj u crkvama
taj pastirski list biskupa dra,
Srebrnića, a nekoji su ga tako-
đer il komentirali na škođu So-
. kolstva i tako se po prvi put
zbilo, otkad postoji svijet, da
su svi hramovi Božji bili puni

Tyrševoga imena, kojega je sa.

svojom poslanicom krčki biskup
pognao na lomaču prokletstva

i osude! Kao što su plamenovi

proždirali živo tijelo njegovog

zemljaka Jana Husa (1415.), ta-

ko bi trebao da oganj gnjeva
timo-katoličkog svećenika gaž-
ge i uništi osnivača Sokolstva
— četrdesetisedam godina po
njegovoj smrti (1884)! Ali: »Bla-
o onima čistoga srca, jer će
gledati Baga... Blago onima,
koji su radi pravde proganjani,
jerje njihovoo kraljevstvo nebes
skol« (Mt, 5, 3—10),

Jasno je (i shvatljivo, da je a-
front biskupa dra. Srebrnića
proti dru. Miroslavu Tyršu iza-
zvao u sokolskim krugovima
kod mas i na strani — pa tako-
_der i u široj javnosti — velika
: ePoZornost i snebivanje, jer je 0-
“ Sčevilno, da je svećenička stri.
jela preko Tyrševoga Sroba na-
mijenjena! zgradi, koju je podi-

gao Tyršev genij i koja se da-.

nas diže po čitavom slovenskom
Svijetu. Sa mirnim ponosoni po+
stavljamo svoju čast i svoje gru-
di tom movom napadu srdžbe
rimo-katoličke vojujuće crkve u
uvjerenju, đa će se od nas od-
biti valovlje strasti, jer nam je

možda bolje nego biskupu krč-

komu: poznata u sokolskom ži.
votu tvrdo prokušana riječ: »A-

ko s njim umremo, s njim ćemo |
također živjeti; ako g njim trpi- |

mo, S Njim ćemo također kra.
ljevati.« (2 Tim. 2, 11., 12),

d sada ipak smatramo potre-
bitim da upoznamo sve svoje

članstvo sa originalom onoga :
dijela dr. Srebrnićeve poslani-.
ce, koji se odnosi na Tyrša. Taj.

dio glasi:

»U posljednje doba počeo se na-
rivavati neprijatelj Presvete Bogo-
rodice u novom podmuklom obliku,
Hvali i preporuča, širj i uvađa ia-
kozviki Tyršev duh, Tyršešu ideo-

logiju; IXTyršev način mišljenja 6 ć
svijetu, o čovjeku, o naciji, o dr-

Žavi. Ja sam stvar proučio i mogu
vam kazali, kako slijedi:

Tyjršev je duh duh naturalizma.

i materijeiizma, Tyrš je uzimao
svoje ideje najprije od njemačkog
filozoia Sckoppenhauera, zavolio je
kasnije tjelesnu kulturu poganskih

Grka, učio se također od muhame-

danaca te prešao u materijalističko
shvaćanje ljudskog društva i svi-
jeta uopće prema razvojnoj teo-
riji Darwina. Njegova ideologija
ne pozna Boga niti neumrle duše.

Duša su i tijelo njemu pojave iste |

stvari; religioznost je njemu rad za
narod, obavljen u duhu vječnih

zakona prirode, u duhu stalnog

napretka i razvitka, Čovječanstvo
te s njime | pojedini narodi su nje-
mu samo dijelovi prirode; neispro-

sivi zakoni, koji vlađaju u prirodi, >

vladaju i nad čovječanstvom £ na«
rodima te ih nijedna molitva ne
može izmijeniti. Život mu je ne-
prestano gibanje | borba, gdje po-
bjeđuje onaj, koji je spremniji za
borbu. Stođća treba njegovati tje-
lesnu kulturu; tjelesno jaki poje-
dinci sačinjavat će i jakost naro-
da, Grčka mu je kultura putokaz
u odgoju mladeži. Propovijeda slo-
bodu, bratstvo i jednakost u smislu
naturalističkog humaniteta. Ruga
se kršćanskoj caritas, Hoće, da se

5-4

odgaja um, volja 1 čuvstvo u čo-

vjeku za ljubav: prema narodu i.

državi, za slobođu i stegu, za na-
rodnu ranu, za prosvjetu i mo-
ral, ali o sve u svijetlu is-
ključivo ovozemne kulture te do-
sljedno bez Boga, bez Krista, bez.
Crkve, bez molitve

mogi

>

pai bez JETU, O SUDBINI DUŠA, KOJE

zložbu snvr

prestavljaja“ danas skladišta

MIRKA M.
| DUBROVNIK — ČINGRIJINA
Kupaone — peći — umivaonici — fajanska roba po
— željezo — željezni lim — elektroteknički ma- š
terijal — lusteri — špaheri i t, d.

Gramofoni i gramofon. ploče
Radio aparati |
šve vrste #-a boja i lakova

Presvete Boćorođice, fer njemu je

ideal grčki čovjek; »boljeg, većeg
čovjeka nije proizvelo nijedno ka-
snije doba« ovako se sam izjavio.
Tyrš je među Česima otac opsež-
nih omladinskih odgojnih organi-
zacija; u smislu svoje ideologije
»izlučio je iz njihova odgojnog rada
svaki upliv religioznih naročito ka-
toličkih momenata te je nepresta«
no djdlovao da budu u vjerskog
obziru ateističke,

Ovo je Tyrševa is&ologija, Nitko
je od dobrih katolika ne može pri-
hvatiti, jer je ona jednostavno ne-
gacija ne samo čitavog katoliciz-
ima neso uopće vjere u Boga

Neiskrenost je, neupućenost ili
zavaravanje, ako se tvrdi, da nje<
zine etičke ideje nisu i ne mogu
biti suprotne vjerskim etičkim na«
čelima. d

Kako to, kad Tyrševa iđeologija

uopće ne pozna etike s odnosima

prema Bosu; kad vjerska etička
načela negira te u svome području
ne dozvoljava ma ni najmanji po-
kušaj odgoja u smjeru katoličke
etičke nauke?  Nacijonalni odgoj

Pija smislu Tyrševe ideologije nije ni-
m

šta drućo nego konkretna primjena

“ Darwinove razvojne teorije na -čo«

“Seka pojedinca £ na naciju. Tko

od katolika, te od ljudi uopće koji
vjeruju u Boga, može to prihvatiti?

Nema veće suprotnosti protiv
katoličkog odgoja od te ideologije!
Prava je također negacija katolič-
kog stanovišta kad se tvrdi, da
mogu svećenici na svome podru-
čju doduše slobodno mladež odga-
jati u vjerskom duhu, dok je stvar
lajičkih elemenata da i na pod-
ručju Tyrševe ideologije istu mla«
dež odgajaju u .Tyrševom duhu,
Jer svaki. odgoj mor bude je-
dinstven i složan, inače će naslati
ono isto kao kađ miješate pleme-
nito vino sa pokvare Nemo-
Suće je duše usmjeriti k Bogu, ako
ih istovremeno Tyršev duh tjera
dalje od Boga, A RADI SE O NAJ.
OZBILJNIJOJ: STVARI NA SVI-

t da,

meno produkcije *

RKO A TSENI

m
pa
EA

ULIC

ran

A

ik

ć Foto aparati -

Sav pribor za foto amatere - Razvijanje i kopiravje a
Najpovolnije i najbrže primiti će te kod

SADRA N potapa Kužaga

KA ŽLJU BSPLATNO!

UPU DAJEMO

— PAPIRNICA

s Pai

GOVEŽNICA

materskih snimaka.

DUBROVNIK

SU NEUMRLE I STVORENE ZA
VJEČNOSTI Apsolutno je dakle
za nas isključeno, mirno dopuštali
odgoj u smislu Tyrševa duha kao
šio je uopće suproino katoličkoj
nauci, da je ma bilo koji odgoj
isključiva stvar lajičkih elemenat
dot državne vlasti. ka

Roditelji neka znadu, da odgoj
njihove djece u snazi Tyrševe ide-
clogije veći neizbježivo u vjerski
nehaj i konsekventno prije ili ka-
snije u vjerski.nibilizam, u otpad
od Kristove Crkve, u otpad od Bo-
a, Ta ideologija najveća je pogi«

ag za našu djecu i mladež, jer iđe
za tim, da pomsalo iščupa iz njiho-
vih duša sve, što spominje na Bo-
ća i isusovu Crkvu, Ta se ideolo«
gija danas preporuča i širi i mnofi
zbog svog položaja niii ne mogu,
da je mimoilaze, prenida je iz dna
duše mrze i osuđujuy Ali mi ho-
ćemo da se protiv nje borimo, da
se borimo za slobodu savjesti i ro<
diteijskih prava pod vodstvom ne-
beske Bogorodice! Ne stoji Ona
na strani Tyrševe ideologije! Silna,
jaka žena iz raja, Presveta Bogo-
rodica Marija, ona je uz nas. Mi
ne ćemo Tyrša, mi hoćemo u od-
Koju djece i mladeži Bogorodicu
Mariju!« g Ča

Tako glasi pastirsko (17) pie
smo biskupa Srebrnića! Prosu-
Kabd“

Kako danas Tyrševo Sokol-
stvo cbuhvaća cio slovenski
svijet — ne samo omladinske
organizacije među Česima, kako
to kaže biskup krčki — shvat-
ljivo je da će ova čudna i ne-
mećuća poslanica jednoga bis-
kupa naići na odjek, koji nika-
ko meće posođovati ni interesi-
ma sane katoličke crkve a uz-
budit će i osjećaje i onog o-
gromnog dijela slovenskih#So-
kola, koji su, nepobitno, po svo-
jem vjerskom uvjerenji vjerni
snovi katoličke crkve. Amate-
ma, koju biskup krčki udara
na Sokolstvo4 njegovog osniva-
ča Tyrša, pašti će na njegovu
glavu, jer isti oni, koji danas

okliču: »Hosanal« — sutra viču:

»Raspni gal«

Mi donosimo stoga glas i sa
čehoslovačke strane, u članku,
koji je napisao uvaženi sokolski
radnik i odlični poznavaoc Tyr-
ša brat Jan Pelikan, u že-
li, da bi svjetlo šstine raspršilo
tminu u dušama njihovim...,:
»Sokolski Glasnik« - Ljubljana,

vit ćemo u Jzvanrednom izda-
nju našega Ksta koji izlazi u su-
botu.) .

(Članak YA Pelikana obja-