mono o odete RK Time —— ari pao“ \ ća i patnje za vrijeme neprija- teljske vladavine u ovim kraje- vima i veličinu njegove vjeko- vne želje da se ujedini sa bra- ćom, G. ban odgovorio je jed- nim konciznim govorom, ističu- ći na prvom mjestu zasluge ko- je ima Kralj Vođa za veliko djelo obnove zemlje, koje se provodi isgurno i uspješno na svim linijama državnog života. Govor g. bana popraćen je po- klicima Nj. Vel. Kralju i Kra- ljevskom Domu, Poslije primanja u općinskom domu g. Dr, Krulj učinio je po- sjetu komandantu Boke Kotor- ske, armijskom đeneralu g. Đ. Laziću. U predvečer, g. ban sa pratnjom istigao je na Grudu, gdje ga je pod lijepim slavolu- kom dočekalo veliko mnoštvo konavoskih seljaka na čelu sa načelnikom g, Lukom Brajko- vićem, koji je izrekao kratku ali srdačnu dobrodošlicu. Tu su se našli takober okružni in- spektor g. Raškomvić, sreski na- čelnik g. Vales, i zamjenik šefa policije g. Vuletić. G, Dr. Krulj bio je osobito iznenađen broj- nim nastupom nedavno osno- vane sokolske čete, koja je sa- stavljena samo od krepkih se- bačkih sinova, voljnih da kroz sela ponesu prosvjetnu luč so- kolske ideje. Poslije posjete Jugoslavenskom Domu gdje je razgovarao sa seoskim glavari- ma, 6. ban produžio je za Cav- tat. U Cavtatu pod slavclukom, g. Dr, Krulj bio je pozdravljen od tamošnjeg pučanstva, koje se je = Vrta u velikom broju na če- Topolovom. i\a pozaravne ri- ječi 6. podnačelnika, ban se je srdačno zahvalio i,zatim u op- ćinssom domu primio razne de- putacije i saslušao njihove že- je. U čast & Dr, Krulja prire- RENAUDOT 390-godišnjica »Gazette de France« Prva štampana stvar, koja je u Francuskoj izlazila povre- meno, a bila je najbliža današ- njem pojmu novina, bila je »Gazette de France«. Izlaže- nje ovih prvih novina pada u početak sedamnaestoga vijeka u vrijeme Luja XIli. »Gazeite de /France« pokrenuo je god. 1631. Theophraste Renaudot, po zanimanju liječnik, Renau- dot je rođen u Londonu, U svo- joj mladosti putovao je mnogo po ostalim zemljama Evrope, pa se je bavio i pisanjem geo- grafije # historije. Bio je veliki filantrop, pomagao je mnogo siromahe i nastojao je, da se podižu bolnice, kuće za ubo- Sare i za napuštenu djecu. Kao liječnik imao je o medicini u o- no vrijeme upravo i za čudo napredna mišljenja, On je. nastojao, da država oveći dio svciga Foto aparati - JADRAN RAZGOVOR SA G. HENRI Već nekoliko dana boravi u Dubrovniku gdje će provesti odsustva, opti- nomoćeni ministar Poljske za slobodni grad Dancig g. Henri Strasburger, G, Strasburger važi kao is- taknuta diplomatska ličnost. Učestvovao je i u sklapanju jugoslovensko - poljskog trgo- vačkog ugovora koji je g. 1921 potpisan u Varšavi. : Znajući da je g. Strasburger bio jako angažovan u najnovi- jim problemima koji će nasko- ro doći pred Društvo Naroda i da je sa svojim stavom izazvao veliko neraspoloženje njemač- kih skrajnih nacijonalističkih redova. "6, Strasburger, bio je zamoljen od dubrovačkog sa- radnika »Politike« i »Novosti«, da se općenito izjavi o gledištu Poljske na latentna pitanja kao i najnovije dogođaje koji će bi- ti izneseni pred Društvo Na- roda. Budući su izjave g. Stras- burćera bile mjestimice nepot: reprodukovane, donosi- za puno mo ih tačno prema tekstu kojega je g. Strasburger potvr- dio tačnost. * LI 4. ada je Ti eč o važnosti. e & [7 Poliska i Dancig STRASSBURGEROM, MOĆENIM MINISTROM POLJSKE REPUBLIKE U DANCIGU OPUNO- Danciga za Poljsku — počeo še svoju izjavu $. Strasburger — ireba znati da ga Poljska i pored svoje vlastite luke Gdi- nja kao izlaza na more smatra jednako važnim, Jedna ireći- na Ššitavog poljskog inozem- nog prometa ide preko Dan- cića, To je sve šlo nas intere- suje odnosno što veže Poljsku sa Dancigom. Poljska politika prema ovom gradu sastoje se u tome da ga pomogne i isko- risti. Na drugoj strani Dancig treba Poljsku i ona ga smaira najvažnijim trgovačkim = in- strumentom, U našoj ulozi jedna je od prvih želja: miri red. U po- slijednje vrijeme u tom prav- cu ima mnogo toga da se želi, Vi znate da je u Dancigu sivo- reno mnogo organizacija bo- jovneg karaktera kojima je jedini cilj izazivanje nereda, To je na jednoj strani oficijel- na hitlerovska organizacija i druća komunistička sa jedna- kim ciljem. Na drugoj strani socijaliste su osnovali slične organizacije jer su osjetili po- trebu da radnike brane od hitlerovaca i komunista, Na- protiv Poljaci nemaju nikak- đena je intimna večera, koja je potrajala do skoro 10 |sati u večer, kada je g. ban produžio za Dubrovnik, Jučer ranim jutrom krenuo daje = besplatno liječenje bolesnicima i da se može lije- čiti svako bez obzira na svoja sredstva. U ono doba bili su dobri liječnici vrlo skupi, pa je zdravlje bilo gotovo luksus, je“ su se mogli liječiti samo veliki bogataši, a sirotinja je bila pre- . puštena bolesti i smrti, ili mu- čenju i pljačkanju sa strane ra- znih nesavjesnih šarlatana i na- driliječnika. Renaudot je osno- vao u svojoj kući zavod za bes- platno liječenje sirotinje, pa je sam iz svojih sredstava davao sirotinji lijekove i novaca za bolesničku hranu i njegu. U svojim novinama zastupao je o- vo mišljenje o besplatnom lije- čenju i davao ljudima liječničke upute, kako će najbolje saču- vati zdravlje. U »Gazette de France« napisao je Renaudot na adresu ondašnjih mogućni- ka i bogataša u Francuskoj o- ve riječi: »Vi mogućnici i bogataši, po- mažite uvijek sirotinju i ne do- ano, će se ukrcati na parobrod fi- nanciske straže, na kojemu će obaći Ston, Mljet, Orebić, Kor- čulu itd. —ć— je 6. Dr. Krulj ža ST “gdje pustite, da u Francuskoj bude velikog stradanja i bijede, Jer ako se u ječnoj zemlji s jedne strane osile mogućnici i podig- ne velika raskoš i bogatstvo, onda s druge strane ima sve to više siromaha, bijednika i stra- dalnika, kojima je život samo na teret i koje spasava samo smri. A kad se dotjera do ta- kvog stanja, onda će se nužno poremetiti ravnoteža i red u zemlji i nastupit će haos, u ko- jem će svi popreko pasti u nu- ku i nevolju.« Renaudot je imao svoju štain- pariju i usavršio je ponešto u ono vrijeme još vrlo primitivnu štamparsku »prešu«, da može što brže štampati svoje novine. O slobodi štampe i samoj štam- pi imao je mnogo naprednije mišljenje od mnogih političara onog vremena, U »Gazetti« u- pravio je na vladare u Francu- skoj i u inostranstvu ovaj po- ziv: »Ja vas najljepše molim i zaklinjem, ne sprečavajte pro- Najpovolnije i najbrže primiti će te kod NAKLADNA KNJIŽARA — PAPIRNICA ŠTAMPARIJA — KNJIGOVEŽNICA £ vih organizacija ni borbenih ni obranbenih, Poljska vlada ne. može savjetovati Poljacima da pribjegnu jednakim sredstvi. ma i da stvaraju organizacije po uzoru nitlerovaca i komu- nista jer bi to moglo da izazo- ve komplikacije koje mi ne. želimo. Ali došao je čas da Poljska mora iražiti nužnu za. štitu od Društva Naroda. Nije istina da mi hoćemo neku voj nu kontrolu bilo koje vrste il forme. Društvu Naroda Polj ska nije učinila nikakav kon kretni predlog ali ipak pouz dano očekuje da će društvi Naroda već na prvom svon zasjedanju učiniti što treb. da se stvari stave na svoj mjesio. G., Strasburger zapitan je ta kođer da li može nešto reći značenju postavljanja g. Zam- bivšeg pretsjednika danciško senata za načelnika Berlina da li ta gesta može imati de monstrativni karakter ? _— Neznam — odgovorio je g. Strasburger da li imenoa nje za koje pitate može imat demonstrativan karakter, al što bilo, i taj slučaj ukazuj da u Dancigu vladaju stvam njemački činovnici. To nije ji dini slučaj premještanja čino nika iz Danciga u Berlin i ol ratno, Ova premještanja m mogu biti korisna za stm Danciga i njegove odnose Nad. TI Nanniću imali! vladati samo domaći, ako“: boće iskreno misliti na mir red — završio je svoje izja 6, Strasburger, daju i širenje ovakove robe, k kva je moja, Jer to je roba 1 obična, Što joj više sprečav! Širenje i prodaju, ona više ! ste. I ona se ne da tim puli uništili ni zaustaviti. Ako ! ustavljate njezin tok, onda € nabuja poput zaustavljene fi ke i pretvara se u bujicu i | plavu, koja postaje opasni strašna.« Na pariškom »Citeu«, ne leko cd crkve »Notre dat podignut je Renauđotu spo! nik. On je prikazan kako $ na stolici s perom u ruci, slonjen na »prešu« za štam nje svojih novina. I na spo niku uklesan je spomenuti ziv na vladaoce. Renaudot uprkos primiti! sredstvima, kojima je izdi svoj list, je pravi i veliki f ar po onom, što novinara i novinarom: On je veliki u trop, predstavnik istine 1 f de i borac za blagostanje: bodu i progres čovječanst! e Sav pribor za foto amatere - Razvijanje i kopiranje amaterskih snimaka. 0 Dubrovnik UPUTE DAJEMO NA ŽELJU BESPLATNO! 2