Turističke institucije, koje se znaju nazivati čak i »poludr- žavnim«, treba uputiti da 3e ograniče na teren propagan: de, i kontrole, da pomažu svaku poslovnu ini- cijativu koja ima veze sa turiz- mom podjednako i u altruistič- kom smislu; da se okane siste- ma monopola ili. provizije: po- gotovo u stvarima, koje ne spa- daju w njihova. pravu zadaću i svrhu, jer je sigurno i dokaza- no. da na taj način samo posku- pljuju mnogo toga što u industriji prometa stranaca ima primarnu važnost, Na drugom mjestu do- nosimo samo jedan krupniji do- kumenat za ova tvrđenja, pak se u daljnja ne upuštamo, Vjerujemo da će i nadležna vlast naskoro imati prigodu da se detaljno upozna sa činjeni- “cama koje su nas ponukale da pišemo ovaj članak, Ako se ukaže potreba, mi će- mo se na stvar vratiti i sa no- “vim pojedinostima i utvrditi tač- nost naših tvrđenja. Imaju riječ oni kojih se tiče. Mi im stojimo na biljezi, riješe- ni da ih uvijek pomažemo u nji- hovoj pravoj zadaći, ali i pobi- jamo u djelovanju koje je u o- preci sa općim interesima, koji se često čudno i štetno inter- pretiraju. Luna lučo : kozmetičke potrebe A| kao i droge, gumenu robu, mineralne vo de najbolje ćete dobiti u L novoj drogariji : V E F. BONGI|N L prije L. ŠOLETIĆ na Placi Kralja Petra U S O Najniže cijene! Samo svježi materijal! KLERIKALNA ŠPANIJA Dubrovačka Filharmonija“ u svijetlu strane kritike GRADAČKI ,TAGESPOST' O »DUBROVAČKE U gradačkoj »Tagespost« od 24, maja o. g. objavljen je opši- ran osvrt na 63-ći simfonijski koncerat »Dubrov. Filharmoni- je«, Osvrt potiče iz pera umjet- ničkog kritičara g. Dr. W. Hoch- ecker-a, Prenosimo taj kritički napis najviše radi toga da ukažemo, kako jedan ugledni stranac isu- di o ovoj našoj muzičkoj. insti- tuciji, koja za Dubnovnik pret- stavlja zaista jednu jaku kultur- nu vrijednost, a sigurno 4 po- trebu, ako se pojmu turističkog centra i liječilišta hoće dati ba- rem najnužniji izražaj, makar iu miniaturi od onoga što imaju drugi turistički centri u svijetu, Ovaj momenat posebno na- pominjemo izvjesnoj strani, ko- ja u potpunom nerazumijevanju istaknutih vrijednosti, iu nasto- janju da što lakše skroji buđet jedne kazališne trupe, sugeriše na: nadležnom mjestu ukidanje potpore »DĐubrov, Filharmoniji«, Čast teatru, ali se ne može ido- pustiti da eventualna. neoba- vještenost nadležnih bude iskvo- rišćena i da se uskraćivanjem opravdane potpore »Filharmo- niji« stavi u pitanje njezin op- stanak, * Pod naslovom »Simionijski Lie va E VESEO NOREKEKES IDE, Trovli“ ecker piše o » simfonijskom kon- certu u Dubrovniku, čarobnom gradu u zidinama«, pak nastav- lja: Iz programa se vidi da je to 63. simfonijski koncert, koji se održava u ukusnim prostorijama »Oficirskog Doma«, I odmah se pomisli; srećan Dubrovnik koji zna da u svoje zidine, pored basnoslovne ljepote svog pejsa- ža, privuče ii genij muzike ,... Već sam raspcređaj muzičkih komada odaje umjetnički ukus, Na programu su Gotovac, Saint - Saćns, Musorgski, ali je vlada- nekadašnji stup svih reakcionarnih težnja — Od velike moći do pada Kod španskog naroda je često u historiji ogromna rezerva e- nergije koja se u njemu kroz stoljeća nakupila uticajem jed- ne vladavinske forme protiv nenarodnom osjećanju, buknula iznenadnom eksplozijom. Naj- poznatiji je primjer herojski u- stanak protiv francuskog iga. Monarhija nije znala da ove: narodne energije uputi stvara- lačkim putem, A pošto su du- go bile ukočene političkim pe- simizmom, one su sada postale svjesne same sebi i iznenadno uništile monarhiju i proglasile republiku koju su svi smatrali za san, kad su polako počele da se kreću. s Republikanska vlada Španije stoji pred nečuveno teškim za- datkom da reformiše cjelokup ni narodni život u specijalnom kuturnom i političkom pogledu. Ona traži i pipa za metodama da sprovede polako ali sigurno i racicnalno ovaj zadatak, da uspostavi temelje nove kuće a da ih ne sruše ruševine stare koja se survala. Mnoge stvari moraju za sada da ostanu obe- ćanje čije ispunjenje je obeća- vano narodu već decenijama. A narod bez najprimitivnijeg školskog obrazovanja, bez poli- tičkog vaspitanja, bez autorita- tivnog vodstva i bez partijske organizacije koja obuhvata sve slojeve, prima iz ovoga prevra- ta samo vjeru da bi sve nade od jučer mogle danas postati stvar - nost. Istovremeno događaji istu- raju na površinu jednu od os- novnih osobina španske duše: pesimističko nepovjerenje. To nepovjerenje natjeruje narod na osluškivanje i na čekanje ono- ga što će da donese novo doba sa sobom, Međutim on još vidi na kor- milu onu vlast koja je u Španiji tradicionalna od vremena inkvi- ota BRABVEU Pe) SIMFONIJSKOM KONCERTU FILHARMONIJE« lac večeri — Richard Wagner. Sam orkestar — sastavljen od profesionista i amatera — čini najbolji utisak, Topli, puni. gu- dalački umnisoni, čisti duvalački “pasaži i prije svega odrješit, &g- zaktan ritam dokazuju da u Du- brovniku razumiju : muzicirati. | U središtu pak pažnje stoji diri- gent Josei Vlach-Vruticky, sna- žna muzička ličnost koja zna da oduševi ne samo interprete nego i publiku. Sugestivna sna- ga vođenja njegove palice pro- sto zadivljuje: umjetnička .pre- danost sa kojom. muzičari slije- de njegove intencije, služila “bi na čast svakom velikom. orke- stru. Vrlo suptilna. zvučna dje- lovanja odavahu kompozicije »Jugoslovensko Kolo« i Musorg- skijeva »Noć na. brdu«, Izne- nadilo nas je stilsko osjećanje koje isu pokazali dirigent i or- kestar za Wagnera, od: kojeg su izvođeni fragmenti iz Lohen- grina, Tannha4usera: i Rienzi- uvertira, Sve to u jednom svje- žem, nikako rastegnutom tem- pu, rri čemu su naročito heroi- čki elementi (rogovi i trublje) postigli lijepa djelovanja. . Sim- fonijski zvuci u Dubrovniku , .. Pred vratima cvatu jorgovan i ruže, na usamljenoj visini vjer- no stražari veličanstvena Min- četa, a iz daljine čuje se glas 4. 3a Nabrozmnikić Ba- robni grad na Jadranu. Munsia B. HoBsakoBuh: H Hr. Jopnan JumuTpujeButi BeHuanH Beorpan, 4. jyaa 1931. Baxu Kao AHpeKTHA OGaBeCrY, Općina Dubrovačka Broj: 6105,31 OGLAS Raspisuje se natječaj na raspoloživo mjesto općin, primalje u Dubrovniku 2, Natjecateljice treba da podnesu svoje molbe do u. ključivo 20 juna 1931 sa sli- jedećim prilozima: a) do. movnicom, b) krštenicom, c) dozvolom vršenja pri- njem o dosadašnjem vrše- nju primaljske: prakse. Mjesečni honorar usta. (osamstotina), | Dužnosti cpćinske primalje predviđene su u Pravilniku za babice (Službene Novine od 29 juna 1927. god., Br. 143-XLIH). Dubrovnik, 19, maja 1931. Od Opć. Upraviteljstva Načelnik: Prisjednik: Mičić s. r. Hagjija s. r, .maljske prakse i d) uvjere. novljen je sa Dinara 800,— L mmm Olicirski dom u Dubrov- niku na dan 20, VL u 11 licitaciju za izdavanje pod nutog doma, Ponude dosta. 85« (adresa: Pom. Vojna Akademija). Uz ponudu do- staviti uverenje o ličnom pravu kavanskog posla i uverenje o uplaćenoj pore: i zi za proteklo tremesečje. Ponude taksirati sa Dinara 5.— : Kauciju u iznosu od Din 2000.— položiti na kasi O- ficirkog Doma (P. V. A) do 10 sati označenog dana, Uslovi se mogu videti svakog radnog dana u rad nom vremenu kod delovo: dje Oficirskog doma (P, V A) iz kancelarije Oficirskog Domi u Dubrovniku Broj 85, dne 20 maja 1931, god. aNsES ssa zicije a koja je bila najvjerniji stup sviju reakcionarnih težnja: kler, Moć španske crkve ne može se gotovo ni ocijeniti. Jer špan- ski katolicizam star nepune dvi- je hiljade godina sa svojom čud- nom smjesom primitivno naiv- nog. praznovjerja i kršćansko mističke simbolike ima dubok kcrjen u najdubljoj dubini srca špenskog naroda. Međutim Spa- nac je davno već naučio da či- ni razliku između religije i cr- kve ili tačnije između katolič- ke crkve kao institucije i služ- benika. Španac sa svojom du- bokom religioznošću osjeća da- nas kao i uvijek poštovanje pred pravim duhovnim životom i dje- lovanju. Ali cn gleda manastire i cr- kve koji su sa neobjašnjivim sredstvima skupili ogromna bo- gatstva, dok je on tavorio u naj- većoj bijedi. Čuvena je ona drama Pereza Galdoza u kojoj jednu mladu ženu zatvaraju u manastir da bi 2 joj oduzeli imetak. Ta dra je imala senzacionalni uspii jer se slučajno ba5 taća sazm za jedan sličan slučaj iz ist kog života i njen uspjeh je predstave do predstave rasi kroz čitavu Španiju — kao si ptom = narodnog raspolože protiv svećenstva, Španac je, doklegod dop njegovo sjećanje, posmatrao zajamnu potporu monarhije 1 kve. On ne može tačno da. redi na kojoj strani leži V krivica za današnje socijal kulturne prilike. Zato se 41 mu budi misao: kad pada * voda treba da pane i kaban Na svaki način osjeća 0! svešienstvu najjačeg protivi svake savremene reiorme samo na političkom nego 1 vaspitnom i socialnom polj Pored toga se baš u v? varošima naročito u indus skim centrima i to ne sam Madridu i Barceloni, glav ognjištima antiklenikalizma: oi u Bilbau, Sevilji i Sar? si, sakupilo radništvo kome sati održaće prvu oiertalmu zakup restauracije pome-. OGLAS 7 viti do 11 sati pomenutog: dana u zatvorenoj koverti sa oznakom »Ponuda na:br,