dubi6vačka tribuna

Dubrovnik g aprila
Od kako postoji Britanski Imperij
nije se valjda nikada sa položaja
britanskog premjera čula  iskrenija,
all i dramatskija izjava od one koju
je početkom marta o. g. dao u en-
gleskom Donjem domu &. Stanlej
Baldvin. Za tu izjavu ovoga puta
svijet nije doznao preko velikih no-
vinskih agencija u svijetu, kako se
to obično dešava Rada miljonima
čitatelja treba servirati yrlo važne
novosti da se je n. pr. Čarli Čaplin
po drugi put oženio, a kneginja Mid-
vani i po drugi put ostala udovica ;
da je ubica Lindbergovog sina Haupt-
man prezrivo pogledao na električnu
stolicu i da su divne grčke i norveške
princeze Rkoketno bacile. pogled na
jedno upražnjeno prestolje itd. itd.
U slučaju izjave engleskog premjera
O ,nevidljivim silama“ koje  vitljaju
sudbinom svijeta nije bilo niti jednog
kratkog komunikeja, niti jednog ka-
belograma od deset redaka... Svijet
je za Baldvinovu izjavu doznao za-
hvaljujući nekom manje poznatom
kanadskom dnevniku koji tvrdi, da
tu izjavu ,agencije  grobara Rusije
nijesu htjele da dostave našim listo-
vima. Kanadski list Ronstatuje da iz-
javu koju je Stanlej Baldvin dao u
engleskom Donjem Domu u pitanju
sankcija donosi po zvaničnim  po-
daicima :
Ja naprežem sve svoje sile
« rekao je engleski premjer -
da ne gurnem Evropu utu zlo»
činačRku avanturu u Roju hoće
da me uvuče jedan zaslijepije«
ni fanatizam udružen sa nevid-
ijivim željama. Ali države, pa
bila to čak i engleska Kruna,
nisu više gospari svoje sudbine
i nevidljive sile, kako u mojoj
zemlji tako i u ostalim zastu-
paju svoje naročite interese i
svoj razorni idealizam. Nesre«
ća onome koji bude izazvao
rat. Ali ja se bojim, da semoji
napori ne razbiju o tu pod-
zemnu volju, koja me gura da
ga ubrzam“.

Dakle, prvi ministar Engleske — Rka-
že kanadski list — tyrdi nečuvenom
iskrenošću da ni on, ni vlada, nisu
više gospodari svojih sudbina. On
se šta više boji da se neće moći o-
duprijeti i podzemnoj volji  ,razor-
nom idealizmu“ i ,nevidljivim želja-
ma i nevidljivim silama“. Da ih je
mogao imenovati on bi mogao reći.
ono što.mi odavno znamo išto mo-
žemo otvoreno reći: te podzemne
sile, jače i moćnije od velikih naro-
da, jesu: Internacionale zlata, franR-
masonerija, komunizam, socijalizam,
veliki monopoli, sve strahovita oru-

đa u rukama osvajačkih grobara“.
Spectator

Zadaća inteligencije

Zadaća je današnje inteligenci-
je da pođe u narod sa riječju
pomirenja, ljubavi i bratstva. O-
na treba da ublaži duhove i da
protjera sve one bez obzira o-
dakle su, koji su i čiji, što mu-
te narodnu nizinu i što zavadiše
plug i motiku, da bi tako lakše
postigli svoje ciljeve.

To je zadaća današnje inteli-
gencije, ako neće da je nestane
bez traga i pomena, kao što to
biva kod svakog koji svoj vijek
proživljava besplodno, sakriven
i daleko od naroda i zemlje, što
ga rodi.

»,Narođna Omladina“

Komunizam i panslavizam

Prilikom podjeljivanja  Sveto-
savskih nagrada, podjelila j je brat-
ska CČeheslovačka novčane  na-
grade nekim našim studentima
komunistima za najbolje teme ,,o
probudjivanju odnosa između Ju
goslavije i čehoslovačke“. Nastaje

interesantno pitanje kako će iz-

gledeti odnosi Jugoslavije i Čče-

hoslovačke žad ih budu produb-

ljivali i utvrđivali komunisti...?
»Narodna Omladina“

Unutrašnji pregled

Sve u ime slobode i

Organ popa Brajevića u Spli-
tu utrkuje se sa organom ar-
talje ko će više da aprofitira od
situacije i podigne tiražu koja

je momentalno ovisna od ulice.

Instinkte te ulice treba zadovo-
ljiti, pa makar to bilo i na_ra-
čun — kršćanskih načela, a uv-
jek prema onoj: SVRHA O-
PRAVDAVA SREDSTVO.

Tako se je moglo odgoditi da
pop Brajević u svom listu na-
padne na svoga starijeg brata u
Hristu, Don Franu Ivaniševića,
naravno i opet u ime Slobode
i prečistih idela Don Vinka Bra-
jevića i ulice koja će mu  apla-
udirati. Osvrćući se na taj nima-
10 kršćanski i nimalo slobodnjač-
ki atak na Don Franu, u šiben-
skoj ,, Iribuni“ piše Dr. Mirko
Perković među ostalim i ovo
(članak: Demokratija i sloboda
štampe):

Jeli demokratski, ili bolje
— je li dostojno i pristojno:
da jedan dalmatinski dnevnik
napada čovjeka, koji je preko
40 god. svoga javnoga i _ pri-
vatnoga života, sve uložio da

_— prečistih ideala

krajini, pa sada 1 svojoj mla-
doj državi ; koji je svu svoju
uštednju (nekoliko stotina hi-
ljada dinara) ostavio kao  le-
gat za školovanje mladeži svo-
jeg rodnog sela; kojemu su
neprijatelji iz busije kidisali
na život; koji nije ni čime 0-
kaljao svoje. uzvišeno svećenićko
zvanje, svoj politički rad; koji
je cijenjen i poštovan LA svih
poštenih, pa ga lično — pozna-
vali ili nepoznavali;j pa taj
dnevnik, kome urednik dobro
poznaje rad Don Frane I-
vaniševića, dopušta da , neko“,
anonimno, vrijeđa tog  pošte-
nog, čestitog dobrotvora svog
naroda?! Je li stoga što je
Don Frano Jugoslaven? Je li
stoga — što se Don Frano u-
sudio, u senatu, da otvoreno
reče što misli i osjeća? Je li
stoga — što je Don _ Frano,
poput biskupa Uccellini-Tice,
ustao na obranu ,,Sokola“?!?
Zar ,Novo Doba“ da pripisuje
što će Don Frano javno | go-
voriti ?!

Je li u tome sloboda štam-
pe?!? Ili je u tome: Sic vo-

koristi svome selu, svojoj po-
i.

lo-sic jubeo!?.

Poslanički mandat nrestavija gubilak slobode
kaže g. “Tardie

Skupa draperija sa kojom lažna
demokratija još uvjek uspjeva da
zaklanja svoje stvarno banRrotstvo
i gnjilež — jestt.z. parlamentarizam
ustanova preko Roje narod navodno
sam odlučuje sa svojom sudbinom.
Ovu praznu frazu već su prozreli
neki kulturni narodi i odrekli se svih
blagodati koje donosi ta skupa dra-
perija. Progledali su čak inekidašnji
njezini veliki zagovornici.

Andre Tardie, bivši pretsednik
Vlade Francuske Republike upu-

tio je svojim desetogodišnjim bi-

račima iz okoline Belfora, slije-
deći proglas:

Neću biti na zakonodavnim
izborima idućes 26 aprila.

Neću više da budem peslanik

jer mislim, poodavno, isvaRkog

. dana sve jače dolazim do u-

vjerenja da politički sistem na-
še zemlje narod ne može da-
lje podnositi, niti ga mogu po-
pravljati parlamentarna sred-
stva. Skupštine takve Rakve su,
ne mogu ništa, i u buduće se
čovjek mora obratiti neposred-
no samom narodu.

Da bi ga zemlja čula, prvi
uslov je da čovjeR nije posla-
nik. Mandat poslanički, u Roji
sam nekad i sam vjerovao,
prestao je da bude snaga, a
postac slabost. Mandat pret-
stavlja gubitak vremena Rulu-
čenjem Roje se nameće posla»
niku. Mandat pretstavlja gubi-
tak slobode, cjenRkanjem i po-
gađanjem Roje se iraži od po-
slanika. Da bih izbjegnuo taj
gubitak u vremenu, taj gubitak
slobode i taj gubitak povjere-
nja, ja napuštam svoj mandat
i izlazim iz parlamenta.

Završeno je ,liječenje“ . . .

Završeno je liječenje  ,,srčane

mane“ g. Jakova  Jelašića na
Lokrumu. Kako javlja ,jedini
hrvatski“ g. Jelašić je, začudo,

brzo i tačno upoznao ,,naše pri-
like“ (čitaj njihove voždovske a-
petite), ali je ipak sve ostalo po
starom. Izabrani debeli vožd_u-

prkos ,,plebiscitu““ ostaje u pur-
gatoriju sve dok potomstvo ne
zaboravi međalju koja resi nje-
gove junačke grudi 1 dok se ne
pročisti od starokatoličanske herezi
Prof. Rusko ostaje i dalje arbi-
tar za sve pa i za — elitne hr-
vatske plesove.

Ipak što se babi snilo to se i
— pripetilo.

Nema sumnje da 1 Vas zatima sve što

u današnjim prilikama može da olakša

ODJEVNI PROBLEM

za Vasi Vašu porodicu, muško i žensko,

BEZ OBZIRA NA DOBU

Najbolju robu i jedino moguće olakšanje
pruža Vam svojim solidnim cijenama i
otplatnim sistemom Trgovačka kuća

EKORD

Podružn. u Dubrovniku Ul. Kr. Marije

Najbogatiji izbor svih vrsti najmodernijih štofova za pro-

ljeće, za dame iza gospodu. — Gotovi proljetni kaputi

i sva ostala manufakturna roba u velikom izboru. —

gledajte naše izloge i posjetite nas bez obaveze na kupnju.
"Tražite posjetu naših zastupnika.

az-

Dol (usi. jegiiimiste riže Ku
Dok STE i has. Neni

Dok austrijski legitimisti zo-
duzimlju vrlo važne korake da
se Car Karlo Habzburški »kano-
nizira'“ t. j. proglasi svecem —
izgleda da g. Hitler sprema ne.
što drugo što će na drastičan
način uvjeriti ispucane austrijske
kaplare, kako je tok historije ne.
moguće zaustaviti rukom a još
manje spriječiti jedinstvo naroda,
poe krvi i jednoga jezika.

To u jednom bečkom listu
priznaje i sam g. Mataja bivši
Austr. ministar 'spoljni h poslova,
Taj Mataja među ostalim kaže i
OVO:

želi slobodne

Treći Rajh
ruke u srednjoj Evropi.
G. Hitler otkrio je

tajnu
svoje koncepcije o Velikoj
Njemačkoj koja mora da obuh-
vati sve teritorije ma kojima
se govori njemačkim jezikom,
dakle 1 Austriju i vemački
dio Češke. Radi toga dao jeg
Hitler izabrati u novi Rsjhstag
austrijske i čehoslovačke
žavljanine, gdje će oni zastu-
pati Beč, Salzburg, Prag i Heb.

dr-

Ne zatežite žicu...

Kako se to obično dešava, ne-
koliko spretnijih pelihvana ubr-
zo se je snašlo u novoj gradskoj
situaciji, pa se trude da _ svoju
predanost novim gosama . doku-
mentuju na što viš: uvjerljiv na-
čin. Mi nemamo ništa protiv to-
ga, da se gospoda prevrću i iz-
vrću kako bolje znadu, ali samo
ako to ostaje u granicama  nji-
hove vlastite ,hiže' 1 vlastitog
brloga koji stvaraju oko sebe.
Ali izgleda, da neki okretniji
ali inečistiji, malo iz lične, ma-
lo iz partijske politike, a malo 1
iz osvete — pokušavaju da uda-
re na kruh svagdašnji onih čija
je koža, bez njihove krivnje, do
jučer bila u rukama jednih, a
danas je u rukama drugi parti“
zana. Mi tu gospodu iskreno 0-
pominjemo da ne zatežu žicu.
la opomena vrijedi naročito za
one koji imaju masla na glavi,
pa im ne treba ići na sunce...
Ne prestanu li ta gospoda da
svoje lične i partijske račune Ti“
ješavaju na koži slabijih, mi će:
mo se potruditi da im bez re:
zerve iznesemo fotografiju koja
će za njih biti vrlo neprijatna-
Gospodina presjednika Bracano-
vića i podpresjednika g. Dr. Bu:
conića upozornjemo da sugestije
ovih pelihvana primaju sa  nuž:

nom rezervom, ako žele poslužiti
dobroj stvari...