E žen Komi | _—_ o "na ' POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU dubr6vačka UREĐUJE ODBOR BROJ 275 Jueoslovensku kultura Naš umitaristički credo Našli stari ali i danas aktuelni pogledi K4 + . — Neki naši rimokatolici i U nezgodnoj situaciji koja sporo, ali sigurno postaje jasna izvjesni klerikalni organ trudi se da dokaže kako u našoj državi samo neprijate- lji katoličke Crkve mogu zlonamjerno govoriti, da su rimokatolici protiv o- ve države. Kao dokaz klerikalni or- gan navodi držanje saarskih katolika u nedavnom plebiscitu koji su — i ako gonjeni od Hitlera — ipak iz ljubavi prema svome narodu glasali za svoju otačbinu Njemačku O primjeru Njemačke i Hitlera biće go- vora u posebnim napisima danas o demantiju klerikalnog organa. Zaista bilo bi zanimivo znati, što je stvarno uticalo na klerikalni list, da baš danas i tek danas ras- pravlja odnosno demantuje po- grešno mišljenje da su rimo- katolici protiv svoje rođene zemlje. Dok odgovor na ovo pitanje prepuš- tamo zdravom razumu čitatelja našeg i klerikalnog organa, mi ćemo nave- sti jedan primjer iz kojega će se vi- djeti, da katolici u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj imaju drugačije osjećaje za svoju otačbinu i svo ju državu, koja ne može uvjek i lizaciju i kulturu, i to baš on- u svemu ostati podređena: željama i t i interesima jedne internacionale, pa dje gdje su se nekada sukobile bila ta «va koliko božsuska i sveta. istočne i zapadne kulture, gdje Jest. mnogi mas primjeri novijeg i ji ; ona : . o starijeg datuma u životu njemačkog, je: gran: 610 Istok i Zapad. Mi talijanskog. francuskog španjolskog ne smijemo dozvoliti data gra- i dr. naroda upućuju đa uoćimo, da nica dvaju kultura dominira Ju- ti narodi drugačije gledaju na drža- goslovenima, neso baš obra- Jugoslavija ima da bude most između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga Evrope. U njoj treba da se razvije duh koji će biti sinteza između kultura i sis- tema Istoka i Zapada, Sjevera i Juga“. | Ta Milan Marjanović u »Jugoslavenskej Dr žavi“ Valparaiso 1918 »Naša buduća država ne mo- že biti ni ,evropska i balkan- ska“, ni ,zapadna i istočna“. Naša buduća država može biti samo jugoslovenska. Ne smije- mo ostati pasivni u djelu Rul- ture, Mi ne smijemo da živimo od otpadaka zapadne i istočne civilizacije. Mi moramo zasno- vati veliku jugoslovensku civi- CIJENA OVOM BROJU Din. 2.— tribuna __—— - aa om _ a om or rana DUBROVNIK, 5 FEBRUARA 1955 GODINA VII : = = NIJEASTO-- katolici drugih naroda —- našoj državi. Žalosna istina, na koju treba gledati realnim očima i voljom da se popravlja, ali ne fiktivno i je- zuitski, nego stvarno neodstupajući od osnovnog načela pune slobode za Crkvu u Crkvi i u crkvenim pitanji- ma. Ako Crkva, kao institucija spe- cijalnih interesa, traži i svjetovni po- litički upliv i želi da se miješa udr- žavne stvari čisto političkog karakte- ra — onda se traži od nje da skine duhovnu krinku, da njezini pre- stavnici uzmu pred narodom onu gra- đansku odzovornost koja ne pozna ka- none neprikosnovene crkvene propo- vjed onice i ispoviedaonice. Ili — ili! s. Klerikalni organ naglašava kako su niem, katolici uprkos Hitlerovog progo- na ipak glasali za Njemačku. Da oni su glasali za Njemačk , a naši rimokRa- tolici za — Austriju. Po Sen- Zermenskom ugovoru, ce- lovački basen u Koruškoj i «ao je đa se p tem plebiscita opredjeli za Au- striju ili Jugoslaviju. baš onako kao što je nekidan Saar imao da se iz- jasni za Njemačku ili Francusku. Plebiscit je izvršen u Koruškoj 10 oktobra 1920 &. I tamo je baš Rao i n davno u Saaru glasalo oko 90%. Od toga za Austriju 59%, a za Ju- goslaviju 41%. — A poznato _ je, da većinu stanovništva u Koruškoj čine Slovenci. dakle najčistiji rimoRatolici. Ipak oni su glasali za Austriju koja je za posljednih godina svoje carske vladavine vršila nemilosrdnu germa» nizaciju Slovenaca na sve moguće (Nastavak na 2 strani) vu i drugačije za nju osjećaju nego jedan veliki broj rimoRatolika u tno. Naša je istorijska i nacijo- i saso gg nalna dužnost da mi dominira- mo tom granicom“. Stevan Galogaža na konferenciji ,,Društva srpskih studenata“ u Montpellieru 1917 pove kulture koje sačinjavaju Istoriju zapljusnule su sa svih strana talasima svojim Sloven- ski Jug. Dokle su kulture živje- le zasebno, svaka je imala pra- vo. Ali kada se _ nađoše oči u oči, jedna prema drugoj, oterio se je zajednički grijeh njihov. Uzimajući za sebe pravo, sva- ka je drugoj davala krivo. Ta- ko je posljedica kulture bila — nekultura“. M. dSelesković Misao“ — 1918. ,..Jugoslavija, jedna država Evropska i balkanska, zapadna i istočna“. »Times“ — London 1916 ,Budimo savremenici dogo- đaja i nedajmo se smesti od a što dolazi. Prečistimo “svoja shvatanja i pojmove o životu koji nastaje. Nedajmo dogođajima da nas prestižu, već jurimo ispred njih i pripre- maimo im što bota “PNE. “oo: ,Glasnik Jugoslov. Omlađine“ 1918 by 4 MARODNA REPUBLIKA HRVATSKA — pikola Tesla, pobjednik zemlje i svemira tvorac neprocjenivih vrijednosti za čitav ljudski rod 2 Rad jugosloven. Kipara g. Frana Mlenegelo-Dinčić i) "| “ Udruženi slavenski narodi na fronti mira Sira od ,Crvenog panslavizma“ Na netom održanoj sjednici odbora čehoslov. republ. stranke govorio je presjednik vlade g Malip eter o franko — talijanskom sporazumu i revisionizmu. G. Malipeter go- voreći dalje o siavu Rusije rekao je među ostalim i ovo: ,Mora se priznati da su mi- roljubive težnje dobile znatnu potporu sarađ- njom Rusije. Ne moše 'se poreći, da su naši slavenski osjećaji dobili zadovoljstvo činje- nicom da su se svi glavenski narodi udruži- li u pravednoj politici mira“ Stalitn Iz Sovjetske Rusije vratila se je grupa češkoslovačkih novinara, koji su posjetili gotovo sve najznačajnije centre u evropsikom dijelu Sovjetskog Saveza. Pretstavalcima češkoslovačhe štam- pe pružila se izvanredna prilika da u- poznaju i ocijene znatan dio rađa, iz- vršenog na izgradnji prijateljske so- cijalističke države. Put je trajao sa- mo tri nedjelje. Zato je veliki dio zapažanja i is- kustava mogao da se ograniči samo na najjače utiske, ali i tih je bilo tako muogo, da zaista nije bilo uče- snika, na koga ne bi snažno djelo- vali. Češkoslovački novinari su u Rusiji primljeni s neočekivanom pažnjom i toplinom. Ba$ štampa onih država, či- ji se interesi ne slažu sa spoljno po- litičkim napo.: sa Sovjetskog Saveza, — Francuske 1 Male antante — na- glašavala je s iznenadjenjem da još mijedna delezacija nije bila u Sovjet- skoj Rusiji primljena onako svečano kao češkoslovački novinari. Bilo je to naročito iznenađenje i za same novinare, naročito kada je odmah pr- vi njihov susret sa istaknutim prestav- nicima sovjetskog javnog života po- kaz«0, da seiiznud informativne svr- he ove ekskurzije clementarnom sna- gom postavlja veliki politički zmačaj. Izjave, sve jedna za- drugom dobiva- le su određeni manifestacioni i goto- vo demonstrativni karakter. Manifes- tovala se ne samo “volja za što teš- njom saradnjom za održavanje mira, već se izražavala i odlučna riješenost da se obrani mir i neprikosnovenost granica svima sredstvima koja ima- ju na raspolaganje obe države. Bila je to opet štampa poznatih nedđemo- kratskih država, koja je počela po- slije ovih izjava da viče na uzbunu, da u Mos-vi izbija tobože »erveni panslavizam«, da se radja novi sve- Slovenski pokret Neka tome dadu i- me kakvo im drago, iz Moskve su dobili kategoričan odgovor, da će u težnji da se održi mir i da sačuvaju neprikosnovenost svoje teritorije, ka- ko Sovjetski Savez, tako Cehoslo- vačka zajedno s Francuskom sačuvati stalno i nepoljuljano međusobnu vjer- nost. A bilo je izričito naglašeno, da će se to dogoditi u svima okolnosti- ma i u svakom slučaju — u miru i u ratu.