| H. j ; 1 bI ; ei. LII IPAK NIJE ISTO... Jedino je Hristova Crkva, a drugo politika rimske kurije U napisu koji smo početkom februara objavili na ovom mje- stu pod naslovom ,,Nije isto...“ mi smo iskreno i bez rezerve uzeli u ocjenu pitanje pokrenu- to od klerikalne štampe: koliko se držanje nekih naših r i m o- katolika sa državnog i patriotskog gledišta razlikuje od držanja i patriotizma katolika u ostalom svijetu? Dodirnuli smo tako i njemački primjer, jer kle- rikalna štampa hoće da nam držanje saarskih katolika prema Hitleru u nedavnom plebiscitu, Servira kao uzor koji apsolutno nije identičan sa našim prili: kama. U ostalom to i nije odlučno za osnovni momenat onoga što smo mi tvrdili, da u stavu vrho- va rimske jednakosti i pravde prema Svim narodima i prema svim vladama. Pri tome mi nismo prestali na- glašavati razliku između Hristo- ve Crkve i onoga što cio _ svijet pozna kao politiku Vatikana 1 vatikanskih krugova izrazito 1la- teranske i fašističke orjentacije Ipak nas se i dalje kleveće kao protivnike Crkve ali tako jadno i prozirno, da otpada svaka pot- reba objašnjavanja i za najnaiv- nije političke laike. # o oš Danas ćemo navesti nekoliko primjera iz kojih se jasno vidi da Hristova_ Crkva nije u pita- nju, nego nešto sasvim drugo što opet riječito demantnje sve priče o univerzalnosti i nepoliti- čkom stavu onih koji prestavlja- ju rimsku crkvu u njezinim me- đunarodnim odnosima. Ni poslanice, ni enciklike... Klerikalna štampa priznaje da su postojali i da još uvjek postoje ,,pro- goni Crkve“ u Njemačkoj. Dovoljno je spomenuti slučaj kardinala Faul- habera, kojega je treći Rajh stav- ljao pod policijski nadzor i na _koje- ga su naciste pokušali atenfat. Bi li naši klerikalci htjeli da je ito inden- tično sa našim prilikama ? Ko poslu- ša poznatog fratra komedijaša koji nažalost u ovom svetom korizmenom vremenu, na dosta čudan način za- bavlja svoju slušalačku publiku u jed- noj staroj i svima dubrovčanima dra- goj Crkvi — doći će do uvjerenja da smo mi zaista čudna zemlja — po riječima fratra nešto ko Meksiko, sa- mo sa tom razlikom, da se u ovoj zemlji i sa propovjedaonice može vri- jeđati i huškati po miloj volji, a da se zato nikome ne odgovara. Ali o- stavimo to i hajdemo na primjere ko- ji najbolje govore. Kad je Faulhaber stavlfen pod pri- smotru; kad je pokušan atentat na njega i kad je kroz njemačke Crkve prošla njegova žustra optužba cio svijet je očekivao da će Nj. Svetost Pijo XI objaviti encikliku u kojoj će podvrgnuti kritici etičku sadržinu nje- mačkog nacionalsocijalizma i utvrditi njegove suprotnosti čak i sa Evan. Mirko M, Zec Dubrovnik Antuninsku ul WW Telef. Br. 35 Izložba savremene produkcije Kupaone - umivaonici - fajanska roba — željezo i željezni lim - elektrotehnički materijal - lusteri - boje i lakovi prima Kuhinisko i porcelansko posuđe ŠTEDNJACI (špaheri) ,, ELITEE“ - pružaju maksimum mogućnosti (4) = iskorišćavanja Minimum potroška crkve nema uvijek đelijem. Ali jedva je ta vijest prošla kroz neke evropske listove, rimska agencija objavila je saopćenje, da se ,za sada u vatikanskim krugovima isključuje objavljivanje bilo kakve no- ve papine enciklike. I zaista tako je bilo. Njemačka je zatim na svim linijama prešla u idejnu i stvarnu fa- šističku ofanzivu protiv svih koji su joj stajali na putu. Došla je i barto- lomejska noć, ali se nije pojavila ni enciklika ni biskupsRka posla- nica. Da vidimo što se je događalo po- slije Ronkordata, Bavi li se Rimska Kurija Hristovom naukom ili podmuklom političkom nkcijom ? Na ovo pitanje odgovorio je vođa G. Adolf Hitler trećeg Rajha g. Hitler u raspisu upu» ćenom tajnom državnom redarstvu“ »Za posljednjih nekoliko nedjelja — kaže se u tom raspisu — pokazalo se da iz- vjesni vjerski redovi i organizacije pretstav- ljaju u stvari centre jedne reakcionarne ak- cije. Rad tih vjerskih organizacija u toliko je opasniji što one svoju razornu akciju izvode podmuRlo i neprimjetno. Sva- kome je intelisentnom čovjeku jasno, da ova udruženja pretstavljaju opasna žarišta reak- cije, koja bi hjtela da spriječe i unište rad nacionalsocijalističke partije na kulturnom, privrednom i političkom polju i da njemač- koj državi unište ugled u inostranstvu. Zato se poziva tajna policija da pripazi na rad ovih raznih vjerskih organizacija katoličkih redovničkih redova“, Ne treba zaboraviti da ova krupna optužba nije nikada bila deman- tovana i da nju podiže zemlja koja ima Ronkordat. Raspuštene katoličke organizacile Na Rraju, dafratru Rkomedijašu pre- poručimo jednu odličnu temu: Dekre- tom prefekta u Bozenu, raspuštene su sve katoličke djetićke organizaci- je, koje su kroz decenija provodile korisnu kulturnu akciju među Njem- cima južnog Tirola. Raspuštene su i druge katoličke Rulturne organizacije u Bozenu i Meranu koje su djelova- le po više od 80 godina, pa onda o- ne u Untermaisu, Klausenu, Brunec= ku, Kalternu i Sterzingu. Sve su to bile Rulturne i vjerske. organizacije Roje su duboko srasle i saživjele se sa njemačkim kulturnim narodnim or- ganizmom. Sve je to italijan. fašizam rastjerao .bez rimskog protesta, bez reakcije u enciRklikama i biskupskim poslanicima. Može li nam barem fra« tar Romedijaš objasniti ovu rimsku blagonaklonu tišinu Roja Rod trijez- nih Ratolika izazivlje sumnju u bo- žansku misiju rimske kurije? Može li nam fratar Romedijaš učiniti jedno kršćansko upoređenje između uloge SoRola&kojega je napala po- slanica naših biskupa, i ovih antiku!» turnih i protukatoličkih akcija u zem- ljama koje imaju ne samo Rkonkorda- te nego i civilizatorske odlike i spo- sobnosti kakvih Balkan nije nikada imao za rimske prelatske mozgove i njihove tašističke ortake? Što vodi Italiju u Afriku? Na ovo pitanje odgovara organ dobrovoljaca Italije ,,Volonta d' Ita- lija , koji među ostalim piše i ovo: »Kolonijalnoj ekspanziji Italije treba da se dađe oduška. Talijan- ske kolonije udaljene su jedna od druge i odijeljene tuđim teritorija- ma, pa ne_ mogu da prestavljaju organsku cjelinu koja bi u vojnom i ekonomskom pogledu imala neku značajnu vrednost. Italija ne stoji na putu ekspanzije drugih koloni- jalnih sila“ pa dosljedno ,,Sile ne smiju gubiti iz vida potrebu da se u Africi... povuku nove granice. Ita- liji se mora omogućiti izlaz na O- cean kako bi obrazovala svoj kom- paktan i Organski kolonijalni perij“. im- Kako se jasno vidi jedan slobodni narod ima da bude pokoren, a od njegove zemlje ima se stvoriti izvo- re imperijalističke eksploatacije. Velika zaštitnica međunarodne praw- de razgoličena je pred svim slobod- nim savjeslima svjeta. Ona ovoga časa uživa blagoslov samo osvaja- ča, i svog_ prirodnog lateranskog saveznika ĆČete određene za Afriku, za osvajanje i uništavanje tuđe slo- bode, blagoslovio je na odlasku milanski kardinal. Opomeni ib, Oče, što čine! jer. znadu Spectator Jadranski festival i Dubrovnik U beogradskom sedmičnom listu »ideje“ (2 marta o. g.) objavljeno je opširno mišljenje Roje je dao g. DPe- tar Konjović, naš poznati muzičar, i upravnik zagrebačkog teatra, o mo- gućnosti da se Rod rias organizuje neka vrsta jadranskog festivala. — Kao pozornica, po mišljenju g. Ko- njovića, došao bi u obzir prvo Split. Ne samo zbog toga što Split ima publiku ,,sa retkim dispozicijama za teatar“ nego i radi saobraćajnih ve- za koje omogućuju bazu za akciju ove vrste. Kao najbolje mjesto u Splitu g. Konjović nalazi Botićevu poljanu. Poslije Splita došli bi Hvar i Dubrovnik. — Prošlogodišnji pri- kaz ,Dubravke“ pred Dvorom — kaže g. Konjović — prigodom Kon- gresa DP. E. N. klubova, bio je us« pjela demonstracija mogućnosti za takve predstave i pred jnternacio- nalnom publikom postignut je veliki uspjeh“. Na kraju g. Konjović za- mišlja i još jednu grandioznu pri- redbu u okviru jadranskog festivala na Lovćenu sa prikazom ,,Gorskog Vijenca“ — ,,Recitacija zborova od nekoliko stotina ljudi, uz pratnju sto- tine guslara, u noćnom osvetlenju, vatara i buktinja. u prirodnom de- koru što ga daje Lovćen i scena is- pod njega, sve bi to bilo od utiska koji se ne _ zaboravlja“ — završuje svoja zanimiva izlaganja, — g. Ko- njović upravnik Hrvatskog kRazali- šta u Zagrebu. — Na ostale pojedi- nosti ove lijepe i korisne zamisli vratiti ćemo se u prvom narednom broju. Za ishranu siromašne djece Da počasti uspomenu biago- pokojne gđe Kolin rođ. Saroc- chetti, položio je g. Marić Niko financij. direktor u p. u fond kuhinje ,,Podmlatka Crv. Krsta“ za ishranu najsiromašuije djeće Din. 100.— na ćemu uprava naj- toplije zahvaljuje. Iznajmljuju se prostorije za skladište I i II sprat. Obratiti se na administraciju lista. NARODNI UNIVERZITET Ekonomska kriza u Dubrovniku za Renesanse Sinoć je pred punom dvora- nom Srpskog dubrovačkog pjev. dr. ,,Sloga“ održao predavanje: g. Dr. Jorje Tadić o gornjoj. temi. G. Dr. J. Tadić prikazao je u glavnim crtama ekonomski život Dubrovnika za Renesanse, te podvukao razliku između prve i druge periode XVI vijeka. U početku su Dubrovčani u svakom pogledu napredovali, dok su ka- snije sve grane njihova gospo- darstva jako propadale. Uzroke tome našao je u pronalasku ve- likih količina dragocjenih kovi- na u Americi, te u izmijenjenim ekonomskim i političkim prilika- ma u Turskoj. «Tada je nastupilo poskupljenje živežnih namirnica i smanjenje dubrovačke trgovine. Dubrovčani su se borili protiv toga smanjujući plate činovnici- ma, udarajući nove takse na bro- dove, vino, rentu 1 sl. Mnogi tr- govci padali su pod stečaj, a ženske, u koliko se nisu mogle u- dati, ulazile su u brojne samos- tane, koji su u ono doba više bili socijalne, nego religiozne ustanove. U vezi s ovim, po. mišljenju Dr. Tadića, stajao je i kuitur- ni rad, osobito književnosta Zato je ukratko, ali na jedan novi originalan način, prikazao du- brovačke književnike onoga vre- mena. U vezi s ekonomskom kri- zom Dubrovčani su postajali re- ligiozniji, ali ih to nije priječilo da sa svojim nadbiskupima vode 30 godišnju borbu čuvajući svoj dr- žavni suverenitet i svoja velika prava nad dubrovačkom crkvom i njezinom organizacijom. »Balkanska Carica“ u Beogradu Poznata drama ,,Balkanska Ca- rica“ prikazanaje u Beogradu 16 II u velikoj dvorani Kolarčevog narodnog univerziteta. Uspjeh je bio odličan. U brojnom slušatelj- stvu bila je najbrojnije zasiupa- na omladina. Duboko osjećajni nacijenalni motivi na jedinstven način izraženi u ovom pozori- šnom komadu, podigli su odu- ševljenje slušateljstva. Umjetnici su prekiđani čestim aplauzima. Tako veći u početku drame, gdje autor kaže: Od vazda nam je Dubrovnik dika, U cio Istok i u sva mora Katarke njihovog brodovlja, gora Slovenske svjetu ističu boje, Naški mu mornar smjelo poje, U svaku luku na okeane ast nam nanose sa svake strane! Bratske i sveslovenske osjećaje podižu dalje i ove divne riječi: »DubrovniRk Zetu ka' sestru ljubi, A ona njega priznaje bratom; Tako se isto svoji s Hrvatom. Zar pravoslavlje i latinica Našemu bratstvu da je grobnica? Zašto nam Rusi bliži bi bili, Ii za dlaku Bugari mili? Crni popovi s obije strane Da oni mogu meni da brane Da ja ne ljubim, kao god ove, Hrvatsku braću, te sokolove?! | Prođi se stvarat' rad vjere bruku, S bratom se drži ruku pod rukul“ Sve kao proročanska vizija ili i mesijska poslanica! Traži se stan od 3 sobe sa kuhinjom i kupaonom u novo- gradnji na Pločama, Pilama ili Lapadu. — Ponude pod šifrom 18 Mart“ na administraciju lista.