a a POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU iž ZBIRKE Dr. FRANA S. DABROVIĆ CIJENA OVOM BROJU Din. 2.— UREĐUJE ODBOR DUBROVNIK | . 5 JULA 1955. va a ane > GODINA VII Još jedan pokušnj Reformatorski režim vlade g. Dr Milana Stojadinovića U nizu pokušaja koji su do sada učinjeni u državnoj politici naše ze- milje, učinjen je i još jedan izazvan, na žalost, ne toliko problemima općeg života i egzistencije države i naroda, koliko jednom POLITIČKOM KRI- ZOM koja se je poput polipa oborila na državni organizam, spriječavajući njegovu normalnu funkciju. Visoki vr- šilac Kraljevskih dužnosti potražio je nove puteve i odlučio se na nove pokušaje da političke strasti i pro- htjeve dovede u moguću kolotečinu i zemlji osigura normalan izlaz iz zatrovane atmosfere. Zadaća novih pokušaja povjerena je ovoga puta g. Dr Milanu Stojadi- noviću i“ dvojici prestavnika starih političkih stranaka. Po prvim djelima Kraljevske — Vlade. i namjerama o kojima nam govori ujezina deklara- cija STICEMO UVJERENJE. DA NJE- ZINI NAPORI NA NORMALIZACIJI I OBNOVI DRŽAVNOG ŽIVOTA NEĆE OSTATI BEZ DOBRIH RE- ZULTATA. Jedan od pozitivnih us= pjeha Vlade g. Dr. Stojadinovića već je pred nama. Otvaranjem ventila na sve strane, a naročito na aparatu ja- vne riječi, postignuo je olakšanje naj- većeg značenja. Sada je barem jasno da slobodna štampa paralizuje u ve- likoj mjeri politiku kanala, taktiku šaptanja, stvaranja mitosa i drugih čuda od kojih žive samo parasit i zaraza... A od toga je zemlja najvi- še trpjela; to je nju najviše i ugro- žavalo. % A ono što je prvih dana dolaska Vlade Dr. Stojadinovića bilo pogre- šno stavijeno u sumnju i što nas je u prvi čas ispunjalo skepsom — ne- staje zahvaljujući jasnoći Vladine de- klaracije od 4. jula o. g. Zato, ospo- ravati dobre namjere i hjeti omesti makar i pokušaje nosilaca jednog re- formatorskog režima kao što je ovaj g. Dr. Stojadinovića — ne bi bilo ni patriotski ni politički. g Asa Mi nismo partijski organ i za nas nisu odlučne partiske pozicije. Za nas ne postojiniti će postojati pitanje ko- ji će partiski čovjek ili partiska sku- pina biti nosilac vlasti. Zato mi ine- mamo potrebe da istrčimo pred rudc hvaleći nove i kudeći stare. Za volju novih minećemo usvemu i bez razlo- ga lomiti štap preko glave onih za koje smo do jučer vjerovali i tvrdili da imaju dobre namjere kao što da- nas tvrdimo i za vladu Dr. Stojadino- vića, a samo zato da bi se mogli dodvoriti novim. vlasnicima . ili pak partizanima koji smatrajučda do- | a lazi njihovo doba, i ne pomišljajući da postoji nešto više i vrednije od njihove ličnosti i partije. Mi nećemo i ne možemo slijediti onu štampu ko- ja se neskrupolozno obarana ljude i državnike za koje je do jučer pisala uvodnike pune hvalospjeva, tako, da se može reći da se_ni štamparska tinta nije još osušila na ,idejnim kompilacijama gospode redaktora. | Od novih ljudi na vodstvu državnih poslova nezavisna jugoslovenska ja- vnost traži ono isto što: je tražila i od njihovih prethodnika: novi | red stvari na putu unutrašnjeg mira “ konsolidacije. “Tražimo da se učini kraj svemu što je produkt nepoštenja i netolerantnog partizanstva 1 da se izmjeni dosadašnji neorganizovani si- stem administracije oličen u velikoj mjeri nepokretuošću, sabotažom 1 ko- rupcijom. JER INACE SAME POLI- JEDNA HISTORIJSKA REMINISCENCIJA >» Ako Vaš pui ide istim pravcem, možemo Vam reći: Računajte na nas 13-og novembra 1918, održan je u Parizu, u velikoj dvorani ,,Socie- tes Savantes“ veličanstveni zbor na kojemu su prestavnici svih Jugosla- venskih organizacija podigli svoj protest protiv zauzimanja naših pri- morskih oblasti od strane vojske jedne velike sile. Na tome zboru pročitana je među ostalim i doku- mentovana izjava Središnjeg odbora jugoslavenskih studenata u Francu- skoj.Ta je izjava docnije štampana u zasebnoj brošurii poslata svim student. udruženjima u Francuskoj, Engles- koj i Italiji; urednicima svih jugos- lavenskih listova; presjedniku Kr. Srpske Vlade; Jugoslavenskom od- boru, te mnogim javnim radnicima i političarima. Ona je lično predata i g. Dr. Antunu Korošcu. Donosimo glavnije i značajnije djelove te iz- jave: Jugoslavenski narod je snagom svojih oružanih napora i svoje revo- lucije ostvario oslobođenje i ujeđinje- nje svih svojih djelova. Naš vjekovni ideak je dakle postignut samo jasnom voljom i svjesnim naporima samog jugoslavenskog naroda. I on neće dopustiti nikome, ni u zemlji ni van zemlje, da tu njegovu tekovinu dove- de u opasnost, Jugoslavenski narod je slobodan u svome opredjeljivanju i u svojim postupcima. On nezna za tajne ugovore koji vezuju ovuili onu vlađu, niti hoće da zna za strategij- ske ili ekonomske one evropske sile. Jugoslavenska Omladina misli da pogađa duboko osjećanje našega na- roda kad osudi sve one koji ometa- ju ili otežavaju naše narodno jedin- stvo, ma ko to bio, i ma kakvim se obzirima rukovodio. Mi ustajemo istovremeno protiv nepoštovanja prava svih naroda da raspolažu svojom sudbinom protiv Londonskog Ugovora: i tajnih ugovora. Narodi su zreli da fzražavaju svoju volju, i oni moraju znati sve što se radi o njihovoj sudbini. Kad ulaže proteste, Jugoslavenska omladina se, rukovodi jedino velikim načelima savremene demokratije. Jugoslavenski narod predstavlja sa ostalim slovinskim narodima omla- dinu čovječanstva. Zato je njegov ideal visok, plemenit i nesebičan u pitanjima praktične politike, mi neće- mo ničije, ali nedamo svoje. Mi _ne- damo svoje, ali nećemo ničije. Naš na- rod vezuje svoju sudbinu ne za _vla- de i režime, već za zajedničko dob- ro sa svima susjednim i udaljenim narodima. Nas nije umrtvio poraz, ali nas ni pobjeda ne opija. Gospodinu Antonu Korošecu Predsjedniku narodnog veća u Zagrebu Pariz Središnjem Odboru Jugoslovenskih AIU TIČKE REFORME MOGU ZADO- VOLJITI POLITIČKE = STRANKE, STARE ILI NOVE; MOGU ZADO- VOLJITI INSTINKTE ULICE, ALI NE I ŽIVOTNE POTREBE NARODA KOJI SE VEC 17 GODINA BORI SA GRIJESIMA SVOJIH VOĐA I DR- ZAVNIKA. I konačno. ako iza riječi g. Dr. Spaha ..Država je iznad svega“ stoji osjećaj i stvarnost; ako Dr. Korošec. dolazi da pomogne likvidaciju svega što je negativno u životu ove zemlje i sa željom da počme onako kako je 1918* obećao da će početi; ako je Dr. Vlatko Maček sa iskrenim 0- sjećajem i razumjevanjem prihvatio želje onih koji su ga sa sveslaven- skom himnom pozdravili nekidan «u Zagrebu — ONDA ZA NAS NESTA- JE SVEGA ONOGA PROTIV ĆEGA SMO SE DO JUCER BORILI. Ako novi pokušaj prestavlja zaista nešta više nego je jedan obični politički aranžman; ako je sporazum zasnovan na iskrenoj želji i volji da se gradi solidnije uslove našeg zajedničkog života i naše nerazdjelive narodne jugoslavenske zajednice — onda mi ne možemo ništa drugo nego najsr- dačnije pozdraviti i svesrdno poma- gati novo djelo ozdravljenja i obnove. * Odgovor na deklaraciju jugoslovenski studenata u Parizu. izmirenje — Gle, oni se opet mire u naše ime, a mi nismo ni bili zavađeni. (,Politika“) interese ove ili | protiv svih ; se studenata u Francuskoj čast je da Vam priđe kao predstavniku namu- čene, herojske i najzad slobodne otačbine i da u Vama pozdravi našu pobjedo- nosnu revoluciju koja je omogućila ujedinjenje Jugo- slavenskog cjelokupnog naroda. Iz daleka, mi smo, oduševljeno i stre= peći, pratili Vaše odlučno vođenje narodne borbe i Vaše smjelo pred- stavljanje njegovih zahtjeva. Vi ste prvi koga srećemo iz nove Jugoslavije i mi vas molimo da kod naše braće na domu u svima Jugo- slavenskim pokrajinama, budete tu- mač našeg divljenja njihovoj iz- držljivosti, njihovom herojstvu i du- ševnoj veličini, našeg oduševljenja za sveta načela koja su ih vodila u oslobodilačkoj borbi, naše gotovosti da njihovo djelo prihvatimo obrani- mo i dovršimo. Veliko djelo je nažalost još uvjek nezavršeno. Ono neprestano čeka da dobije svoj završni oblik. Te- škoće se pojavljuju u trenutku ka- da ih je najmanje smjelo biti. Znaj« te da Jugoslavenska Omladina du- boko žali sva zadocnjenja i kobna smetanja! Ona je do sada nekoliko puta energično tražila da se Jugo- slavenski narod što prije pojavi u svijetu kao jedna cjelina. Jugoslavenska omladina je jedna Ona danas ističe iznad svega te- žnju Narodnog Ujedinjenja i Jedin- stva. Ona neće da čuje ni za kakve uže i posebne interese. Sve mora pasti pred voljom naroda da se u- jedini i da bude apsolutno slobodan. Zato će omladina stupiti svom sna- gom u borbu protiv onih koji ome- taju narodno ujedinjenje i koji/isti- ču iznad opšteg narodnog interesa partiske prohtjeve. Omladina izjavljuje da je spre- mna pomoći sve one koji usvajaju isto načelo akcije- s tim, da oni smjelo i otvoreno rade na tom poslu. Vaš dosadanji rad nas upućuje da Vam se obratimo, da Vam izlo- žimo naša Shvatanja i namjere, i da vam izjavimo: ako vaš put ide istim pravcem, možemo vam reći: Računajte na nas. Pariz, 20-novembra 1918. Središnji odbor Jugoslavenskih Studenata u Francuskoj G. Korošec je sa uzbudjenjem izjavio da je zadovoljan što se pot- puno slažemo s njim, i zatim je re- kao da sa zahvalnošću prima pot- poru omladine za veliki posao koji još nije dovršen: Stvaranje jedne jedinstvene države. ,,Mi ćemo pre- mostiti sve prepreke i doći ćemo tome cilju.“ Omladina ima takodjer samo tu tužnju. Iona će učiniti sve što bude trebalo, Nju ne vezuje ništa, ni partije ni koterije Glavno je uje- diniti se, to pre svega i iznad svega! Trenutak je bio svečan, g. Koro- šec je stezao ruke pretstavnicima omladine i uzbudjeno zahvaljivao; Hvala, hvala, dal Bog!... una