_ Vlaha, POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU O BROJ 239 DUBROVNIK, 13 FEBRUARA 1934 — ačka POJEDINI BROJ 2.— DINARA nd Užežimo lukijernare - ,da se bolje vidi“ Ne pišemo kroniku ovogodišnje proslave Sv. Vlaha »baruna i gonia- luna« dubrovačkog, jer nalazimo da bi to u ovom času bilo deplasirano; irano ne samo zato što izlazi- mo dosta kasno poslije »ieste« nego i jer nemamo da zabilježimo ništa novo ni utješljivo. Dignite slikoviti cerimonijal, crkveni i gradski, bez kojega se neda zamisliti proslava Sv. Vlaha i — što vam onda ostaje? Je li se nešto učinilo ili se je slu- čajno dogodilo što nas može ubjediti da je Dubrovnik, barem na dan Sv. promjenio = svoi = izgled, zaboravio svoje svakodnevne dru- štvene odlike od kojih se danas okreću glave mnogih koji nemaju pretenzija ni da _ su dubrovčani, ni plemići, ni patrioti, ni velike glave — ali koji ustrpljivo podnose Sve manilestacije i posljedice svih ludo- sti, zloća i svih pokvarenosti koje se kriju pod imenom dubrovčanizma i gosparstva, hrvatstva ili srpstva, — državotvorstva ili opozicionalstva, Taj Dubrovnik, koji više ne vjeru- je u ništa jer vjerovati ne može, po- zna i odviše dobro one koji su mu se kroz razne firme, političke progra- me i boje, postavili za vođe i men- tore. s ss. « «s LJ ga.) Najakretniji sieli «una najdostojni- ja mjesta na kojima su nekad sjedali izabrani građani, karakteri, umovi i duhovni stvaraoci.Od vremena kada su staru dubrovačku nacijonalnu gardu zamjenili savremeni izabrani- ci i kuratori »narodne volje« Du- brovnik je strmoglavce pao u glib, iz kojega Sa neće izvući nikakve iraze i nikakve operacije političkih profesionala, U općoj dekadenci, u vremenu pomjerenih vrijednosti, os- tala je samo jedna mogućnost i je- dna cigla alternativa: umuknuti ili nestati. Postati dobar sluga u zla gospodara,politički mešetar i haran- guer, to su danas u Dubrovniku je- dino moguće i preferirane uloge ko- je garantuju uspjeh i priznanje, Ove godine baš na dan Sv. Vlaha, Dubrovnik se je opoštenio dopušta- jući da mu i onako zatrovani zrak zadahne još i smrad crnožutih lješi- na; da ga u patriotizmu i dubrovča- nizmu katekizuju — novi Stadleri Pa i pioneri »obnove Dubrovačke duše od Kleka do Sutorine« grubo su se narugali slobodoumaom ka- rakteru Starog Dubrovnika, stavlja- jući ideale mladosti i načela progre- sa, pod skute nosioca najcrnje reak- cije u svjetu. Zašto su ti mladi pio- neri. izgubili vjeru u sebe, u Svoje snage, u svoj elan, koji je nekad bio jači od svih sila? To su misli koje nam se nameću prigodom ovogodišnje proslave Sv. Vlaha onakve kakvu smo je vidjeli i osjetili, zasutu emporijom iraza. To su misli koje nas nukaju da užežemo lukjernare — ako ne mo- žemo jake reflektore — »da se bo- lje vidi, <. , ————=== = U OVAJ BROJ | | nije mogao da uđe veći broj čla- kai od / vijesti, među ovim i nastavak u nizanja dogođaja i činjenica koje smo objavili u prošlom broju pod naslovom: »Kulturne« manifestacije fanatika. — Osim toga »Javna go- vornica« za sada izostaje radi teh- ničkih neprilika koje imamo. tribuna aaa GODINA VI »rirvatski Sokol" - preteča naše zavjetne misli Radio - predavanje Dr. H. Werka Baš danas ulazimo u šezdesetu godinu otkada su hrvatski rodoljubi na čelu sa Vončinom Ivanom, Haj- dinjak Andrijom i Torbar Josipom u nastavku rada Maravić Mile osno- vali u Zagrebu, dana 27, decembra 1874. »Hrvatski Sokol«, Na četvrt vjeka ranije bila je mi- sao = sveslavenske uzajamnosti i bratstva ustalasala cijelo Sloven- stvo, kada je poprimila stvarni ob- lik na sveslavenskom kongresu u Pragu godine 1848. Svi veliki narodni pokreti sazrije- vaju vremenski daleko kasnije cd misli vodilje, koja im dava snsgu i sadržinu. Trebalo je preko pola vijeka dok je religija slobode iz Pariza stigla u Beč, a otuda u srednju Evropu. Misao sveslavenske uzajamnosti, proglašena 1848. godine, poprima oblik pokreta tek 1862. kada »Pra- ško gimnastičko društvo«, osnovano 1860. godine, na predlog prof. Ena- nuela Tonnera mijenja svoj naziv i proziva se »Sokolom« sa prvim sta- rostom Fiugner Hinkom, prvim vo- đom Tyrš dr.Miroslavom i prvim taj- nikom Gregr dr. Eduardom na čelu. stvu da stvori krepak i čvrst narod- ni podmladak, prave značajeve i ne- ustrašive borce za narodnu i slaven- sku misao. Iz Praga proširi se na zemlju češku, da već godinu kasnije sađe u Ljubljanu. gdje 1863 bude osnovan prvi »Južni Sokol« u anti- tezi prema sjevernom Sokola u Če- škoj. Sjeverni i južni Slaveni! Austrijska vlada godine 1867. ra- spušta »Južni Sokol«, al: on uskrsa- va pod imenom »Telovadno društvo Sokol v Ljubljani«, Kratko vrijeme po svome osnutku Ljubljanski »Sokol« priredi 1866. iz- let u Zagreb povodom proslave tri stote obljetnice Nikole Šubić-Zrin- skoga, Na tri godine kasnije 1869, godine Maravić Mile predlaže, da se u pjevačkom društvu »Kolo« osnuje Odjeljenje za tjelovježbu pod ime- nom »Hrvatski Sokol«. Otuda se raširi no čitavom Slaweru 7% rvatsko pleme pun nešt NIKO MILJAN: O SV. VLAHU Ta misao bi privedena u djelo tek akon daljih pet godina, kada 1871, bi osnovan u Zagrebu »Hrvatski So- kol«, da se otuda raširi diljem cijele tadašnje trojedne kraljevine Hrvat- ske, Slavonije i Dalmacije. Iz Zagre- ba pređe najprije u Zadar, gdje bi osnovano sokolsko društvo dana 15. maja 1885., da nastavi svoj pobjed- nički put u Vukovar 1886., u Gospić 1889., u Senj 1890., u Split 1893., 4 Makarsku 1894., u Osijek 1896., u Pulj 1897.; u Šibenik 1899. i da se proširi na sve zemlje gdje živi hr- jugoslovenskog na- roda. * Svesokolski sletovi u Pragu 1891. i 1895. godine daju novog života i hrvatskom sokolstvu, tako da se u to vrijeme pokreće misao osnivanja Hrvatskog sokolskog saveza, na po- ticaj starješine Splitskog Sokola, brata Smodlake dra. Josipa i sta- rješine Puljskog Sokola brata Križa Lacka, FAŠIZAM Fašizam je životuo djelo Musolini-' ja i za sva vremena nosi pečat nie- $ove ličnosti. Kao što je Musolinijev život pun iznenadnih skokova, a li- čnost puna kontradikcija, tako je i fašizam u svom razvitku pravi) ve- like skokove i neprekidno dolazio u protuslovlje sam sa sobom. Fašizam je u stvari musolinizam i tajnu faši- zma otkrio nam je najbolje sam Mu- solini: »Dozvoljavamo si luksuz da u sebi sumiramo i izmirimo sve antiteze, i da pređemo preko svih antiteza. Mi si dozvoljavamo da budemo u isto vrijeme aristokratski i demokratski, konzervativni i progresivni, reakcio- narni i revolucionarni, legalitarni i ilegalitarni prema potrebama vre- mena i ambijenta, jednom riječju že- limo da budemo istorija u kojoj živi- mo. i koju gradimo«, Kroz ličnost Musolinija fašizam je ta Dana 6. novembra 1904, osniva se na Sušaku Savez Hrvatskih sokol- skih društava, koji se malo kasnije, sljedom teritorijalne razdiobe Hr- vatskog Sokolstva na župe, pretva- ra u »Hrvatski sokolski savez«, Hrvatsko Sokolstvo dolazi do svoga najvećega uspona 1911. godi- ne, kada na svome drugome sveso- kolskom sletu okuplja u Zagrebu 133 sokolskih društava razvrstanih u 17 sokolskih župa. Ono što dolazi kasnije prestavlja drugu stranicu u razvoju Sokolstva tri plemena jugoslovenskog naroda, hrvatskog, srpskog i slovenačkog, ujedinjena u'jednu državu. Od plemenske išlo se jek narod. “noj cjelini: od hrvatstva, srpstva i slovenstva prelazi sokolska misao na jugoslavenstvo, jer je i nikla iz sila, koje vode narode do integra- cije'i političke slobode. Ona je če- do nacionalizma. 2 Nastavak na str. 2 San obnove rimskog imperija zapravo jedna monstruozna sinteza cezarizma, makjavelizma, < marksiz- ma, sorelizma i ničeanizma, Suština fašističke doktrine jest glorifikacija principa sile i nasilja, brutalne volje k moći, bezskrupuloznog aktivizma i elementarne dinamike, sa ciljem preuzimanja i vršenja vlasti. Musolini je stalno mijenjao pogle- de, načela, metode i orijentacije, ali nikada nije mijenjao svoj vehement- ni temperamenat, svoj mentalitet, svoju ličnost. Musolini je bez grižnje savjesti iznevjerio samoga sebe. Kroz sve metamorfoze on je ostao ono što je uvjek i bio: bezvjerac, koji vjeruje samo u sebe. Iu tome je tragika i fašizma i sa- vremene Italije što je fašistički re- žim tako organski vezan uz ličnost rimskog diktatora, i što zadatak koji je on postavio Italiji apsolutno pre- vazilazi snagu italijanskog naroda, a Prof. Niko Miljan Mi smo u par navrata zabi- lježili glasove strane šiampe, a osobito čehoslovačke, o umjet- ničkim radovima proi. Nika Miljana učenika slavnog Bu- kovca i Treislera. Strana kri- tika priznala. je proi. Miljanu odlike svježeg i prirodno mla- dičkog impresionizma kičice, slike mora, Danas donosimo reproduk- ciju Miljanove slike o Sv, Vla- hu izloženu nedavno u Aleš- paviljonu u Pragu a u nared- nom broju objaviti ćemo pri kaze čehoslovačke i niemačke I štampe, ' stavljajući u prvi red njegove |