_

Vlaha,

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

O

BROJ 239

DUBROVNIK, 13 FEBRUARA 1934

—

ačka

POJEDINI BROJ 2.— DINARA

nd
Užežimo lukijernare
- ,da se bolje vidi“

Ne pišemo kroniku ovogodišnje
proslave Sv. Vlaha »baruna i gonia-
luna« dubrovačkog, jer nalazimo da
bi to u ovom času bilo deplasirano;

irano ne samo zato što izlazi-
mo dosta kasno poslije »ieste« nego
i jer nemamo da  zabilježimo ništa
novo ni utješljivo. Dignite slikoviti
cerimonijal, crkveni i gradski, bez
kojega se neda zamisliti proslava
Sv. Vlaha i — što vam onda ostaje?
Je li se nešto učinilo ili se je slu-
čajno dogodilo što nas može ubjediti
da je Dubrovnik, barem na dan Sv.
promjenio = svoi = izgled,
zaboravio svoje svakodnevne  dru-
štvene odlike od kojih se danas
okreću glave mnogih koji nemaju
pretenzija ni da _ su dubrovčani, ni
plemići, ni patrioti, ni velike glave
— ali koji ustrpljivo podnose Sve
manilestacije i posljedice svih ludo-
sti, zloća i svih pokvarenosti koje se
kriju pod imenom dubrovčanizma i
gosparstva, hrvatstva ili srpstva, —
državotvorstva ili opozicionalstva,

Taj Dubrovnik, koji više ne vjeru-
je u ništa jer vjerovati ne može, po-
zna i odviše dobro one koji su mu se
kroz razne firme, političke progra-
me i boje, postavili za vođe i men-
tore.

s ss. « «s LJ ga.)
Najakretniji sieli «una najdostojni-

ja mjesta na kojima su nekad sjedali
izabrani građani, karakteri, umovi i
duhovni stvaraoci.Od vremena kada
su staru dubrovačku  nacijonalnu
gardu zamjenili savremeni izabrani-
ci i kuratori »narodne  volje« Du-
brovnik je strmoglavce pao u glib,
iz kojega Sa neće izvući nikakve
iraze i nikakve operacije političkih
profesionala, U općoj dekadenci, u
vremenu pomjerenih vrijednosti, os-
tala je samo jedna mogućnost i je-
dna cigla alternativa: umuknuti ili
nestati. Postati dobar sluga u zla
gospodara,politički mešetar i haran-
guer, to su danas u Dubrovniku je-
dino moguće i preferirane uloge ko-
je garantuju uspjeh i priznanje,

Ove godine baš na dan Sv. Vlaha,
Dubrovnik se je opoštenio dopušta-
jući da mu i onako zatrovani zrak
zadahne još i smrad crnožutih lješi-
na; da ga u patriotizmu i dubrovča-
nizmu katekizuju — novi Stadleri

Pa i pioneri »obnove Dubrovačke
duše od Kleka do Sutorine« grubo
su se narugali slobodoumaom  ka-
rakteru Starog Dubrovnika, stavlja-
jući ideale mladosti i načela progre-
sa, pod skute nosioca najcrnje reak-
cije u svjetu. Zašto su ti mladi pio-
neri. izgubili vjeru u sebe, u Svoje
snage, u svoj elan, koji je nekad bio
jači od svih sila?

To su misli koje nam se nameću
prigodom ovogodišnje proslave Sv.
Vlaha onakve kakvu smo je vidjeli i
osjetili, zasutu emporijom iraza.

To su misli koje nas nukaju da
užežemo  lukjernare — ako ne mo-
žemo jake reflektore — »da se bo-

lje vidi, <. ,
————=== =
U OVAJ BROJ |

| nije mogao da uđe veći broj  čla-
kai od / vijesti, među ovim i nastavak

u nizanja dogođaja i činjenica koje
smo objavili u prošlom broju pod
naslovom: »Kulturne« manifestacije
fanatika. — Osim toga »Javna  go-
vornica« za sada izostaje radi  teh-
ničkih neprilika koje imamo.

tribuna

aaa

GODINA VI

»rirvatski Sokol" - preteča naše

zavjetne misli

Radio - predavanje Dr. H. Werka

Baš danas ulazimo u  šezdesetu
godinu otkada su hrvatski rodoljubi
na čelu sa Vončinom Ivanom, Haj-
dinjak Andrijom i Torbar Josipom u
nastavku rada Maravić Mile osno-
vali u Zagrebu, dana 27, decembra
1874. »Hrvatski Sokol«,

Na četvrt vjeka ranije bila je mi-
sao = sveslavenske uzajamnosti i
bratstva ustalasala cijelo  Sloven-
stvo, kada je poprimila stvarni ob-
lik na sveslavenskom kongresu u
Pragu godine 1848.

Svi veliki narodni pokreti sazrije-
vaju vremenski daleko kasnije cd
misli vodilje, koja im dava snsgu i
sadržinu.

Trebalo je preko pola vijeka dok

je religija slobode iz Pariza stigla

u Beč, a otuda u srednju Evropu.
Misao  sveslavenske uzajamnosti,
proglašena 1848. godine, poprima
oblik pokreta tek 1862. kada »Pra-
ško gimnastičko društvo«, osnovano
1860. godine, na predlog prof. Ena-
nuela Tonnera mijenja svoj naziv i
proziva se »Sokolom« sa prvim sta-
rostom Fiugner Hinkom, prvim  vo-
đom Tyrš dr.Miroslavom i prvim taj-
nikom Gregr dr. Eduardom na čelu.

stvu da stvori krepak i čvrst narod-
ni podmladak, prave značajeve i ne-
ustrašive borce za narodnu i slaven-
sku misao. Iz Praga proširi se na
zemlju češku, da već godinu kasnije
sađe u Ljubljanu. gdje 1863 bude
osnovan prvi »Južni Sokol« u anti-
tezi prema sjevernom Sokola u Če-
škoj. Sjeverni i južni Slaveni!

Austrijska vlada godine 1867. ra-
spušta »Južni Sokol«, al: on uskrsa-
va pod imenom »Telovadno društvo
Sokol v Ljubljani«,

Kratko vrijeme po svome osnutku
Ljubljanski »Sokol« priredi 1866. iz-
let u Zagreb povodom proslave tri
stote obljetnice Nikole  Šubić-Zrin-
skoga,

Na tri godine kasnije 1869, godine
Maravić Mile predlaže, da se u

pjevačkom društvu »Kolo« osnuje

Odjeljenje za tjelovježbu pod ime-

nom »Hrvatski Sokol«.

Otuda se raširi no čitavom Slaweru 7%

rvatsko pleme

pun nešt

NIKO MILJAN: O SV. VLAHU

Ta misao bi privedena u djelo tek
akon daljih pet godina, kada 1871,
bi osnovan u Zagrebu »Hrvatski So-
kol«, da se otuda raširi diljem cijele
tadašnje trojedne kraljevine Hrvat-
ske, Slavonije i Dalmacije. Iz Zagre-
ba pređe najprije u Zadar, gdje bi
osnovano sokolsko društvo dana 15.
maja 1885., da nastavi svoj pobjed-
nički put u Vukovar 1886., u Gospić
1889., u Senj 1890., u Split 1893.,
4 Makarsku 1894., u Osijek 1896., u
Pulj 1897.; u Šibenik 1899. i da se
proširi na sve zemlje gdje živi hr-
jugoslovenskog  na-
roda.

* Svesokolski sletovi u Pragu 1891.
i 1895. godine daju novog života i
hrvatskom sokolstvu, tako da se u
to vrijeme pokreće misao osnivanja
Hrvatskog sokolskog saveza, na po-
ticaj starješine Splitskog Sokola,
brata Smodlake dra. Josipa i sta-
rješine Puljskog Sokola brata Križa
Lacka,

FAŠIZAM

Fašizam je životuo djelo Musolini-'
ja i za sva vremena nosi pečat nie-
$ove ličnosti. Kao što je Musolinijev
život pun iznenadnih skokova, a li-
čnost puna kontradikcija, tako je i
fašizam u svom razvitku pravi) ve-
like skokove i neprekidno dolazio u
protuslovlje sam sa sobom. Fašizam
je u stvari musolinizam i tajnu faši-
zma otkrio nam je najbolje sam Mu-
solini:

»Dozvoljavamo si luksuz da u sebi
sumiramo i izmirimo sve antiteze, i
da pređemo preko svih antiteza. Mi
si dozvoljavamo da budemo u isto
vrijeme aristokratski i demokratski,
konzervativni i progresivni, reakcio-
narni i revolucionarni, legalitarni i
ilegalitarni prema potrebama  vre-
mena i ambijenta, jednom riječju že-
limo da budemo istorija u kojoj živi-
mo. i koju gradimo«,

Kroz ličnost Musolinija fašizam je

ta

Dana 6. novembra 1904, osniva se
na Sušaku Savez Hrvatskih  sokol-
skih društava, koji se malo kasnije,
sljedom teritorijalne razdiobe  Hr-
vatskog Sokolstva na župe, pretva-
ra u »Hrvatski sokolski savez«,

Hrvatsko  Sokolstvo dolazi do
svoga najvećega uspona 1911. godi-
ne, kada na svome drugome sveso-
kolskom sletu okuplja u Zagrebu
133 sokolskih društava razvrstanih u
17 sokolskih župa.

Ono što dolazi kasnije prestavlja
drugu stranicu u razvoju  Sokolstva
tri plemena jugoslovenskog naroda,
hrvatskog, srpskog i slovenačkog,
ujedinjena u'jednu državu.

Od plemenske išlo se jek narod.
“noj cjelini: od hrvatstva, srpstva i
slovenstva prelazi sokolska misao
na jugoslavenstvo, jer je i nikla iz
sila, koje vode narode do integra-
cije'i političke slobode. Ona je če-
do nacionalizma. 2

Nastavak na str. 2

San obnove rimskog imperija

zapravo jedna monstruozna sinteza
cezarizma, makjavelizma, < marksiz-
ma, sorelizma i ničeanizma, Suština
fašističke doktrine jest glorifikacija
principa sile i nasilja, brutalne volje
k moći, bezskrupuloznog aktivizma i
elementarne dinamike, sa ciljem
preuzimanja i vršenja vlasti.

Musolini je stalno mijenjao pogle-
de, načela, metode i orijentacije, ali
nikada nije mijenjao svoj vehement-
ni temperamenat, svoj mentalitet,
svoju ličnost. Musolini je bez grižnje
savjesti iznevjerio samoga sebe.
Kroz sve metamorfoze on je ostao
ono što je uvjek i bio: bezvjerac,
koji vjeruje samo u sebe.

Iu tome je tragika i fašizma i sa-
vremene Italije što je fašistički re-
žim tako organski vezan uz ličnost
rimskog diktatora, i što zadatak koji
je on postavio Italiji apsolutno  pre-
vazilazi snagu italijanskog naroda, a

Prof. Niko Miljan

Mi smo u par navrata zabi-
lježili glasove strane šiampe, a
osobito čehoslovačke, o umjet-
ničkim radovima proi. Nika
Miljana učenika slavnog  Bu-
kovca i Treislera. Strana kri-
tika priznala. je proi. Miljanu
odlike svježeg i prirodno mla-
dičkog impresionizma kičice,

slike mora,

Danas donosimo  reproduk-
ciju Miljanove slike o Sv, Vla-
hu izloženu nedavno u Aleš-
paviljonu u Pragu a u nared-
nom broju objaviti ćemo pri
kaze čehoslovačke i niemačke

I štampe, '

stavljajući u prvi red njegove |