ioni) )ličoviiiiisnići = .stvaranju re UŠMAATPVE RK Stona ću POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU. BROJ 240 DUBROVNIK, 19 FEBRUARA 1934 dna GODINA VI nmrioe < pa. OP ram = ono. meu mm oka am —— — ranama i ai ars - = ooo —— Balkanski pakt - osnova ravnopravnosti i međunarodne saradnje Imperijalistička ofanživa protiv Društva Naroda suzbijena je zaje- dničkom akcijom svih prijatelja mi- ra a najbolje i najefikasnije sa spo- . razumem balkanskih naroda koji je nekidan potpisan u Ateni. Ovaj spo- razum nije samo riječiti demanti optužaba koje su kroz jedan dugi period služile neprijateljima i osva- jačima za zavaravanje svijeta. nego je dokaz da su se balkanski narodi snašli u pravi čas uvjereni da boliih prijatelja od sebe samih nemaju ni- $dje i da ih nikada nisu ni imali. Balkanskim sporazumom podignu- ta je brana protiv svih eksperime- nata koji stoje izvan Balkana i nje- govih interesa, Razbijen. je plan o foruma sile koji će veli- kim i moćnim omogućiti da odlučuju o sudbini »manjih i inferiornijih« i da kasape njihovu kožu isključivo prema svojim potrebama. Savezi i paktovi koji danas čine jedan veliki i otporni lanac, pove- zali su skoro čitavu istočnu Evropu. Oni su dali nove snage ideji ravno- pravnosti i međunarodne saradnje; oni isključuju svaku agresivnost, ali traže poštovanje granica i obvezal- nu arbitražu. A to znači mnogo i prestavlja najprecizniji memento iz- vjesnim silama koje traže da se vra- timo u srednji vijek. Balkanski narodi bili su priseljeni da se pobrinu sami za svo'u sudbi- nu. Atenskim sporazunuom auto- matski se zatvaraju vrata Balkana svim vanjskim podhvatima i apetiti- ma, Isključena je više. mogućnost da HITLERIZAM Problem Njemačke bio je glavm problem Evrope prije rata i za vri- jeme rata, a ostao je i poslije rata, i ostaće vjerovatno sve dotle dok bu- de Njemačke i Evrope. To je u stva- ri problem vitaliteta, ekspanziteta i mentaliteta germanske rase, pro- blem biološko-istorijski, i suštinu toga problema ne može riješiti dne- vna politika. ' Danas je evidentno da se u Nje- mačkoj usljed poraza nije apsolutno ništa bitno izmjenilo i da u stvari Njemačkom upravljaju oni isti kru- govi, koji su upravljali i prije, da ta- mo vlada isti duh, koji je i doveo do ratne katastrofe. Ni slom na bojištu, ni reparacije, ni gubitak kolonija, ni razoružanje. sve to nije ništa pomo- glo. U Njemačkoj i dalje vlada duh pruskog militarizma i pangerman- skog imperijalizma. U Njemačkoj se je poslije rata na-. padalo i ubijalo vodeće ljude iz de- mokratskih i socijalističk'h redova, kao izdajice naroda i krivce poraza, ali pravim izdajicama i krivcima ni- je se apsolutno ništa dogodilo. Dina- stije, aristokracija, veliki posjedi, teška industrija, junkeri itd. svalili su svu krivicu na leđa najširih slo- jeva naroda, onih slojeva, koji su na težinu svojim leđima nosili i svu rata, I taj narod poslije ratnog debakla, inflacije, krize, gladi, nezaposleno- sti itd. zanosi se »trećim carstvom«, Strahovita ratna i poratna lekcija nije uopće otrijeznila Njemačku, a se balkanski narodi angažuju za bilo čije račune i da na svojim leđima drže mostove za penetraciju velikih, Balkanski narodi našli su dosta pouke u historiji i najviše u bilansi - njihovih međusobnih borba. Mi smo sretni u osjećaju da je nastupio pe- riod otrežnjenja. Ponosni smo šio je za ovo veliko djelo na Baikanu na- ša zemlja dala maksimum napora i tako postala dionik velikih moral- nih i stvarnih tečevina koje su po- stale cenova. u novci organizaciji mira i međunarodnog života, G. Jefiić Povodom potpisivanja Balkanskog pakta, veliki francuski dnevnik »Tan« objavljuje uvodni kome među ostalim kaže i ovo: Balkanski pakt potpisan u Ateni to znači da je Njemačka nepoprav- ljiva i neizliječiva, i da će od nje _ 1 dalje prijetiti stalna opasnost cijeloj *. Evropi. Poratni razvoj političkih prilika u Njemačkoj jasno pokazuje da nje- mački narod u svojoj ogromnoj veći- ni otklanja postojeći politički pore- dak u Evropi i da je osnovni smisao i hitlerizma i cjelokupne savremene njemačke politike: revanš. Njemački narod danas u suštini ni- je organizovan politički, nego vojni- čki, kasarnski, bataljunski. Znači da je militarizam prava i jedina mogu- ća forma organizovanja njemačkog naroda, da je militarizam organski vezan sa njemačkim državrim živc- tom i da je to u stvari pravi njemač- ki način vladavine. Hitlerova Njemačka ne priznaje ni ratnu krivnju, ni poraz, nego traži za sebe takav položaj u svijetu kao da rata uopće nije ni bil», odnosno, kao da je u ratu pobjedila Njemač- ka. Hindenburg-Hitlerov režim otvo- reno priznaje da Njemačkom ima da vlada duh Prusije Fridriha Velikog. Carska Njemačka još uvijek živi i dominira, i to je prava politika Nje- mačke, a sve drugo je samo taktika, I bilo bi naivno vjerovati u »socija- lizam« Hitlerovog nacionalizma, Iza tog nacionalizma stoji kapitalizam, industrijalizam, militarizam i impe- rijalizam Germanije, i Hitler ne smi- jeni da pokuša ostvariti socijalni . slova članak u “taj sistem maskiran stvara čvrstu osnovicu za jednu širu političku saradnju u cilju učvršće- nja mira na Baikanu, Samo se po sebi razumje da će poslije političke saradnje nastupiti ekonomska sa- radnja. Ovaj pakt po svoj jasnoći i preciznosti prevazilazi sve ono što je do danas zaključeno u vidu pak- tova ili sporazuma; Balkanski pakt tačno određuje obaveze zemalja potpisnica i samim tim otstranjuje svaku dvosmislicu. On pretstavlja dokumenat od prvoklasnog značaja. Balkanski sporazum čini pandan Maloj Antanti; ciljevi ovih dviju or- ganizacija istovjetni su. Prvi član pakta pretstavlja for- mulu odbranbenog, saveza, jer se međusobno garantuju sadašnje gra- nice, Balkanske zemlje su se odlu- “čno izjasnile protiv svake teritori- jalne revizije postojećih ugovora. Pogrešno bi bilo pomusliti, s druge strane, da je zaključeni pakt uperen protiv neke države. Potpisani spo- razum uopće ne spriječava razvitak sadašnjih odnosa između sila potpi- snica Balkanskog pakta i vlada su- sjednih zemalja. G, Jevtić, ministar inostranih po- Kraljevine zio je svoju nadu da će svi balkanski narodi u jednoj povoljnoj međuna- rodnoj atmosferi učvrstiti mir na Balkanu i tako doprinijeti konsoli- daciji općeg mira. Balkanski pakt pretstavlja djelo od ogromnoć zna- čaja, Balkanske zemlje dale su ovim primjer političke hrabrosti, koju treba zabilježiti. # Duh Prusije Fridriha Velikog i komedija druge ,revclucije“ ljao razočarane, dešperatne i iz- gladnjele mase. Kada se zna ko je protežirao Hit- lerov pokret, i ko mu je omogućio dolazak na vlast, kada se zna pori- jeklo hitlerizma i njegov pravi ko- načni cilj, onda je jasno da ad tog rasno - germansko, militaristiškog - plebiscitarnog pokreta ne može ni- šta dobra očekivati ni Evropa ni Slovenstvo. Njemačka je već po drugi put odi- grala komediju »revolucije«. No, u Njemačkoj stalno vlada onaj stari sistem koji je i doveo do rata, i koji nikada neće milom kapitulirati. A nije od primarne važnosti da li je internacional- nim ili nacionalnim socijalizmom. I Evropa ne smije dopustiti da Ger- manija po drugi put odigra tragediju rata. L. Kostrenčić. Uložnice banaka kupujemo i prodavamo najkulan- tnije. Naloge iz provincije kao i sve ostale bankovno - trgovačke naloge obavljamo najpouzdanije Poslovni Zavod d, d. - Zagreb Praška ul. 6/Il - Interurb. telef. 38-38 dio svog programa, kojim je OkUp- gg isti i za sada se ugoslavije. izra- eu: raibetg Ovoj ka : Jug JE, JZKA “viditi budžet'1 svi žakoni koji st sa) Produženje politike inaugurisane šesto - januarskim manifestom. Na nekidan održanoj sjednici Klu- ba narodnih poslanika Jugosloven- ske nacionalne stranke, izjavio je šef stranke g. Uzunović izmedu ostalog da Kraljevska vlada nije istupila u Parlamentu ni sa kakvom deklaraci- jom, jer posljednja promjena vlade nema karakter i značaj nikakve po- litičke promjene, što se, uostalom, vidi iz ličnog sastava sadanjeg kabi- neta. Pored toga, opća politika u glavnim linijama ostaje ista 1 biće uvjek, dok se na čelu Vlade i u Vla- di budu nalazili članovi JNS. Pa ne samo to, Po mišljenju g. Uzunovića, za dogledno vrijeme nijedna Vlada, pa makar i ne bili u njoj i na njenom čelu ljudi iz Jugoslovenske nacijo- nalne stranke, neće moći drugu poli- tiku da vodi do politiku koja je ina- ugurisana istoriskim manifestom i koja je već u toliko mahova tako oduševljeno, i odlučno prihvaćena od cijelog našeg naroda. Pošto su jugoslovenska ideologija i politika pravog državnog i narod- nog jedinstva aksiome to ih neće i ne može mijenjati nikakva vladavin- ska kombinacija. Tako isto, izjavio je u Klubu Predsjednik 4. Uzunović, ostaje i radni program nove Vlade imaju na vrijeme njim u vezi. G. Uzunović je apelovao na potporu Kluba i izjav:o_ da je uvjerenja da će svi ovi važni poslovi biti na vrijeme svršeni. UMJETNIČKI PREGLED Njemačka i Čehoslov. štampa o prof. Miljanu U prošlom broju našega lisia ob- javili smo reprodukciju uljene slike prof. Miljana: »O Sv. Vlahu« i naja- vili da ćemo citirati mišljenja čeho- slovačke i njemačke štampe o um- jetničkim radovima proi. Miljana: Danas donosimo osvrt iz »Tages- bote« i »Morav. Pritel Lidu«. Prof. Miljan, učenik Bukovca i Preislera, rodom je iz okolice Du- brovnika. Posjeduje osobito svijež i prirodno mladićki impresionizam ki- čice, Njegovo posmatranje je potpu- no slobodno od modernog stremlje- nja ka originalnosti, koje leži kao mora na svakom slikarskom stvara- nju. On je isto tako slobodan od sva- koga sažimanja prirodnog utiska u sisteme prikazivanja i diktate raz- nih pravaca. Sretan osjećaj boja i obilan izražaj djela, koji pak nigdje ne istupa napadno, ali uivrđuje osje- ćaj sigurnosti u gledaocima, pomaže slikaru, da prikaže sretne uspomene ili prijateljske predosjecaie o ljepoti njegove domovine. U prvom redu Miljan je osobito spretan slikar mo- ra: ne samo u njegovoj olovnoj tiši- ni za podnevne žege, već i u burnom gibanju pučine, u bijesnoj igri valo- va te zajedničkom djelovaniu vaz- duha i mora pred olujom i u njoj. Ti- pične slike iz uličnog i tržnog živo- ta u Dubrovniku i okolici izgleda, da su manje uspjele, ali je za to više života, sreće i sunca u onoj slikovi- toj mješavini krovova dalmatinskog grada, koja stvara harmoniju sredo- zemnog mora sa orijentalnim živo- tom. »Tagesbote«. Česke novine. Miljan nam je izložio 58 uljanih slika prave južne umjetnosti. Impre- sionizam i materijalni lirizam, silu i MCE dt