pomrnean= + POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU da Sa dub ačka Tri C/JENA OVOM BROJU Din, 2..— una o GERMKIT BROJ 246 DUBROVNIK, 10 APRILA 1934 GODINA Vi — KAŠTELANSKI ZALIV ILI GRUŠKA LUKA ? Superiorno omalovažavanje sa pjedestala kapitale U jednom zagreb, dnevnom listu objavljen je nedavno tendenciozan napis pod naslovor: »Split i Du- brovnik« sa jasnom namierom, ća se — ističući kapacitet kačlelan- skog zaliva — omalovazi Dutrov- nik i gruška luka, To je učinjeno povodom odluk2 društva Cosulich po kojoj od 1 januara ». g. brodovi toga društva prisianu u Gružu, a ne kao do sada u oplitia -— Kako su Dubrovniku obično i sko- Tro svuda zatvorena vrata kada tre- ba odgovoriti na izvjesnu lokalnu megalomaniju, odgovor je došao prilično. kasno. Donijela ga je sara- jev. »Jugoslov. Pošta«x u uskrsnom broju. Mi ćemo danas citirati glav- ne djelove toga odgovora. Pošto je konstatovao da Cosulicn nije donio svoju odluku toliko radi Dubrovni- ka, koliko radi svojih interesa koji su sigurno dobro iskalkuliranš — pisac odgovora nastavlja: Općenito G, zaboravlja da nam pokaže, u čemu su prednosti, a u čemu manjkavosti pristaništa o ko- jima je riječ. Gosp. G. uzeo je da pi- tanje Splita ili Dubrovnika analizira sa maritimnog, turističkog i iselje- ničkog gledišta. I što čini? On nam govori o lukama koje u svom pita- nju ne dolaze u obzir i koje nikada nisu imale želja na terznu, na koje- mu gosp. G. hoće da izgradi superi- ornost — kaštelanskug zaliva, Do- nositi u ovu diskusiju šibensku luku, pa čak i Kotor, znači u najmanju ruku pretjerano: vjerujući u: neoba- viještenost onih ki čitaju. Sa maritimnog giedišta gosp. G. dokazuje nam da kaštelanski zaljev nije inferioran prema ma kojoj dru- goj luci našega primorja. I tu gosp. G. započinje borbu sa vjetrenjača- ma, jer nigdje mie bilo riječi o infe- riornosti splitske luke i kaštelan- skog zaliva, Da se pak istikne kapacitet split- ske luke nije bilo potrebno onako superiorno omalovažavati grušku luku, Za gosp. G. gruška je luka tijesna i otežava manevriranje. Tako izlazi, da društvo Cosulich nezna ono što znade gosp, G. i što znaju tolika engleska, njemačka, francuska i ho- landska brodarska društva, koja ra- dije upućuju svoje velike prekooce- anske putničke brodove u tu tijesnu luku, poni decu sein di u neku di IZLOŽž žBA krznene robe TT. ,NUTRIA“ - ZAGREB Mesnička ul. 24 traje još samo 2-3 dana u Hotelu de la Ville Bogati izbor raznih krzna. — Pra- vimo krznene ogrtače i kratke. jackne po mjeri i preuzi- | mamo prefazoniranje, popravke i bojadisanja. ULAZ SLOBODAN Gosp. G. izgleda da govori o ne- čemu što nije imao prilike da bolje upozna. Na primjer, nije se iskrca- valo ni ukrcavalo »na ušću Rijeke kod Kantafiga«, nego naprotiv Kan- tafiga. Inače Gruž već odavna ima odlično uređenu obalu za velike brodove i uz nju danas pristaju bro- dovi velike tonaže od 25 i 30.000 to- na kao što su »Vulcania« i »Satur- nia«. Gosp. G. trebalo bi da vidi, sa kakvom lakoćom ti brodovi pristaju i po noći izlaze iz luke, Na novoj gruškoj obali doduže nema čilima, ali nema ni tračnica, ni građevnog iaterijala o kojemu on govori. Rekli smo da kaštelanskom zali- vu niko nije osporavao kapacitet za pristajanje brodova. Ali pristajanje u kaštelanskom zaliva — budimo iskreni — ne može se uporedili sa pristajanjem u Gružu, obzirem na komunikacije. Jer dok se iz Gruža u strogi centar grada dclazi za naj- više 15 minuta tramvajske vožnje, ili 8 minuta automobiiske, kaštelan- skom zalivu ne dostaje dobre i br- ze komunikacione veze sa gradom, Naprotiv dubrovački je centar toli- ko usko vezan sa najprivlačnijim di- jelovima dubrovačke - rivijere, da putnik već u Gružu ima odličnu i brzu vezu i sa centrom i sa okoli- nom. Za dva sata automobilske vož- nje, turistički svijet, koji je na pro- lazu tek za nekoliko sati, može da razgleda sve ono što ga interesuje. U jednu riječ, najbližu okolinu koja je najjača atrakcija dubrovačke Ri- vijere, nije moguće razdijeliti od grada, jer je to stvarnu jedno. Kako u tom pravcu stoje ostala turistička mjesta, nije naša zadaća da ovdje ocjenjujemo, jer su na to pitanje već davno dali odgovor oni, koji turističkim brodovima cdređu- ju mjesto pristajanja. A što se tiče dubrovačke gradske luke ili po g. G, prostora između Lokruma i Plo- ča, konstatujemo, da se ponovno vraćamo na argumenat koji nije u pitanju, barem ne u pitanju Cosuli- chevih brodova. Jer ispred [okru- ma, odnosno ispred gradske luke, ne pristaju veliki turistički brodovi iz nužde, nego po rasporedu, odno- snog društva, ili po želji putnika. A uzroci takovog rasporeda i poved takovoj želji putnika nije baš bez značaja. Pristajanje pred Lokru- mom, pred onim »ostriškom Helade« kojemu se turistički svijet nije nika- da prestao diviti, i na kojemu je je- dna okrunjena glava u prošlosti bila izgradila dvore carskog. uživanja — nije slučajna. Isticati mogućnost pri- stajanja na ovom mjestu samo »mir- nim morem«, još je jedan dokaz la- koće sa kojom gospodin G. tretira maritimnu i turističku stranu ovoga pitanja. Prije svega, za vrijeme se- zone nema takovih oluja koje pret- stavljaju teškoće za pristajanje, a na drugom mjestu ovdje se ne radi o jedrenjacima nego o kolosima ša 25—40.000 tona. Daljnju svoju pred- nost pristajanje ispred Lokruma ima u tome, što se za sveća 4 minuta vožnje sa motornim čamcem dolazi u staru dubrovačku gradsku luku, koja je za sebe jedan potpuni i na dalmatinskoj obali jedinstveni hi- storijski monumenat, mjesto, na Nastavak na str. 2 Njemačko-jugoslovenski trgovački pregovori. Članovi njemačke delegacije, koja je jedan dio trgovačkih pregovora sa našom cde'egacijom vodila u Dubrovniku Ministar njemačkog Reicha g. Rčhm u Dubrovniku. G. R&hmžu pratnji grado- nrče'nika i senotora Dr. Mičića n pušta pristanište u Gružu HMrvati Pod ovim naslovom nastavljamo donosili pisma koja su bila upućena urednicima »Narodne Misli« — aimanaha ujedinjene hrv.-srp. sveučilišne om:adine — g$ Ivanu Lorkoviću, Svetozaru Pribićeviću i dr. — od najistaknutijih imena hrvatske kuliuine i političke prošlosti: Pismo Dinka Vitezića Ujedinjenoj hrvatsko srpskoj omladini u Zagrebu. Poslije jednog prijateljskog uvoda i op- ravdanja Vitezić piše: Prije samoga odgovora držim sho- dno spomenuti, da već od prve mo- je mladosti lebdila mi je pred oči- ma, a još i sada sačinjava uzor mo- ga mišljenja ona krasna slika u za- grebačkoj pinakoteki, koja, nasli- kana od glasovitog Salghetti-a, ro- dom Dalmatinca, a izumjena od najvećeg promicatelja kulturnog na- predka kod hrvatskog naroda, veli- kog biskupa Strossmajera, pred- stavlja sve Jugoslovene u bratskoj slozi i ljubavi. Da, Jugoslavija bila je, i biti će do smrti moj ideal! To napomenuvši, evo kratko moj odgovor: Prvo: Ja, kao Jugoslaven, sma- tram spor medju Hrvatima i Srbima kao najveću nesreću, koja je mogla stići one narode; — * Drugo: Svaki pravi rodoljub mo- ra želiti i raditi koliko mu je mogu- će da se ona ljuta rana što prije i što korenitije izlieči, Treće: Pošto je 'namisao Vam u ujedi- govore njenoj hrvatsko-srbskoj = Omladini razširiti med pukom takove nazore; ja ne mogu na ino, van iz dna srca zavapiti: Blagoslovio Svevišnji to plemeni- to poduzeće! S osobitim počitanjem Vaš Dinko Vitezić. U Krku dne 20. ožujka 1897. pre in rime ma Podizanje spomenika Voždu Rara-Borđu Narodni dug — podizanje spome- nika začetniku Jugoslavije — pre- duzelo je na sebe Društvo za kul- turno-privrednu akciju, u kome je okupljen elitni i intelektualni Beo- $rad. Ova rodoljubiva akcija naišla je na puno razumjevanje nadležnih, pak je Predsjedništvo Kraljevske Vlade odobrilo i preporučilo svima Ministarstvima, U namjeri da se ideji da što veći publicitet, organizovati će se niz predavanja po cijeloj zemiji o zna- čaju »Stotridesetgodišniice cd Ka- radorđevog Ustanka<. koja će adr- žati ugledni intelektualci društveni članovi. Izdana je u nekoliko formata i slika: »Ustanka Vožda Kara-đorđa u Orascuc, koju dru: štveni izaslanici rasturaju u svim našim krajevima u korist podizanja spomenika. Iz izvještaja “izaslanika vidi se da se ovim manifestuje je- dnodušno učešće cjelog naroda u oduženju duga zarodne zahvalnosti Velikom Vožđu, Ocu i Tvorcu dana- šnje naše velike i moćne Otačbine.