moapieaine aa rig sa POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVYU dubr6vačka tribuna CIJENA OVOM BROJU Din. 2— ai "ZR ABEDI BROJ 255 KOSTA TODOROV »Iražifi ćete vi DUBROVNIK, 18 JUNA 1954 GODINA VI Slambolijskog da opet spasava Bugarsku...“ Sjećanje na genijalnog čobanina, vođu i reformatora iz Slavovice, prigodom 11-te godišnjice njegove mučeničke smrti Veličanstvena figura — Aleksandra Stambolijskog počela je da se tek poslije njegove smrti ocrtava u svo- joj istinskoj veličini. Citavi njego život. kao i tragična mu smrt, daju hranu narodnoj duši koja od Vođe izgrađuje legendarnu ličnost. Zato je potrebno prikazati Stambolijskog kao čovjeka, mislioca i državnika, nara- vno u koliko je to moguće u ovako uskom obimu. Rođen u planinskoj kolibi, odrastao sred surove prirode bez majčine lju- bavi, Aleksandar Stambolijski jedan je od onih samostalnih ljudi koji sve duguju samo sebi. Siromašan čobanin, bujan učenik, vječito gladan student i seoski ućitelj, Stambolijski još kao 20-godišnji mla- dić stavlja na svoja leđa teški apo- stolski krst. Kroz sve krajeve on pro- nosi svoju novu riječ, rođenu, ne u ugodnom kabinetu, već u buri života. Svaka godina u njegovom životu bila je jedna nova etapa u borbi sa raz- nim peripetijama -—- godina poraza ili pobjede na putu k idealu. I on kroz sve bure 20-godišnjeg političkog rada uspjeva da, do presjedničke fo- telje i do svog krvavog zavičaja, do= nese jedno čisto srce, kristalisanu svijest, velikodušnost i svjetli um. Za potomstvo biti će zaista zagonetka kako je nedoučeni 20-godišnji stu- dent formulisao teoriju istorijskog progresa savremenih državnih i soci- jalni institucija, isto onako: kako što ih je, mnogo godina docnmije, naučno dokazao jedan Leon de Gi u svojim radovima iz Građanskog Prava; kako neotesani seljak, tek što stupi u par- lamenat daje lekcije konstitucionali- zma ministrima. Stambolijski kroz j riječi 1909 g. povodom proglašenja bugarske nezavisnosti, predskazuje sve buduće nedaće bugarskog ple- mena. Još onda on navješta da je politički sporazum sa Austrijom po- četak budućih ratova i katastrofa koji će upropastiti Bugarsku i razjediniti dva bratska naroda — Srbe i Bugare. U početku svjetskog rata, kao vo- đa 52-ce narodnih poslanika, usred Sofijskog Parlamenta, Aleksandar Stambolijski uzima u zaštitu heroj- sku Srbiju i otvoreno Joj želi pobje- du nad Austrijom. Tada mu je Ra- doslavljeva većina dovikivala: »Ti nisi Bugarin, ti si Srbin“. A on im sa gordošću, prije postanka: Jugo- slavije, odgovara: ,Ja nisam mi Srbin ni Bugarin — Ja sam jugo- sloven“. : U Septembru 1915 kada je sprem- ljeno i poslijednje bratoubijstvo, Stam- bolijski opet herojski ustaje 1 opo- minje. Shvativši da njegov glas ostaje vapijući u pustinji, on stupa u akciju masu blistavih da bi spriječio rat, Ali —podlo preva- ren od šefova drugih opozicionih gru- pa i od Sakazovljevih ,,širokih soci- jalista“ Stambolijski biva uhapšen i osuđen na doživotnu robiju. a nje- govi drugovi-vojnici poubijani po na- redbi Radoslavova. Dvije i po godine, gd njegovog trogodišnjeg zatvora, proveo sam s njim. Njegova velika duša i u zatvo- ru, pod opasnošću da bude strijeljan, ne nmiruje se. Desetinu brošura, sto- tinu pisama izlazi iz zatvorničke ćeli- lije u narod i na kraju — kada je došlo ono što je moralo da dođe i kada izgubivši vjeru. bugarski vojnik polazeći kući u strašne dane kata- strofe na Dobrom Polju — u njego- voj ćeliji riješi se, između njega, Raj- ka Daskalova i mene, da odstupa- nje bugarske vojske posluži kao početak narodne revolucije. Pobuna je bila, ali je propala. Po- zvana je njemačka vojska i baterije da bi one zadržale bugarski narod. Tri hiljade boraca sniva vječni san kod Vladaje i Knjaževa. ik ik šk Tri mjeseca docnije — boje Stam- bolijski provodi na sakrivenom mjes- tu — vlada Todora Todorova Ppri- nuđena je da dade amnestiju i da mu ponudi ministarski porttelj. Od tada počimlje borba Stambolijskog da bi sačuvao bar ono što — pos- lije katastrofe — bijaše ostalo Bu- garskoj za ekonomsko i moralno preporađanje bugarskog naroda. U prvim izborima poslije rata on pos- taje ministar presjednik. Potpisuje Nejski ugovor tovareći tako na svo- ju grbaču sve grijehe svojih pred- hodnika od 1908 do 1918 Ma kakve bile političke strasti, istorija će utvrditi da nikada ni jedan državnik nije postigao sjajni- je rezultate, pod tako tragičnim uSlovima u kakvim je Stamboliiski zatekao Bugarsku 1919 godine. On i njegova vlada, nizom smjelih mje= ra ekonomski i finansijski obnavlja- ju zemlju: Tri hiljade kilometara novih pute“ va; 200 novih škola; 500 mostova; budžet sa suficitom i pored plaća- nja reparacija u novcu i u robi; isu- šenje desetine hiljada dekara blata; tri puta jače razvijeno ribarstvo; ra- zdavanje zemlje siromasima i malo- posjednicima; puni red poslije sve- općih štrajkova od 1919; valuta jača nego u nekoliko država pobjedite- ljica; primanje Bugarske, prije svih drugih pobjeđenih država, u Ligu Naroda; diplomatska ofanziva za iz- laz na Egejsko More; prvi koraci za srdačni sporazum sa Jugoslavijom krunisan ugovorom u Nišu; kolosal- no podizanje međunarodnog presti- ža Bugarske. Fto to je ukratko na- sljedstvo što ga ostavi genijalni čo- banin iz sela Slavovice. Ali ubojice i izdajnici Bugarske steino su bdjeli. Stvorili su zavjeru, koja je ponovo zaluljala temeljima Bucarske, uništila desetine hiljada novih žrtava, opliačkala sve što je opliačkati mogla, rastrojivši tinansije i cijelu Bugarsku. Ponovo je iskopana provalija iz- među Bugarske i Srbije Raspaljena Perom i olovkom Dubrovčani — ratničko pleme U ,,Glasniku“ Jugoslovenske nacijonal- ne stranke čitam u nastavcima ,kratak pre- gled nacijonalne i političke istorije Južnih Slovena“. U primjedbi uredništva kaže se, da će ovaj pregled dobro doći funkcionarima partijskih organizacija, kao priručni materijal za javna predavanja, omladinske kurseve i sl. Ne znam hoće li se sa ovim ,priručnim materijalom“ i kod nas održati koje preda« vanje ili kurs, ali da se ne pometne ono što se odnosi na dubrovčane i na njihovu hi- storijsku ulogu, Citirati ću iz toga pregleda samo onaj dio koji bi nam mogao poslužiti u borbi za — statut. Pošto je pisac pregleda utvrdio kako je u polovini VII vijeka nastalo ime Srbin, na- stavlja: ,,Na isti način stvorila su se i poseb» na plemena Dubrovčana, Hrvata i Slovenaca jer je svaki deo našega naroda živeo pod drugim okolnostima i morao da se bori kao posebna ratnička celina“. Sad barem znamo zašto je Mihu Pracatu godine . . . bila okrpljena glava u Beču, ali ne znamo kako se je to na nas zaboravilo u Versalju kad su ratnički narodi i piemena Rrojili današnju kartu Evrope... Gospar Đono je nova mržnja. Uzdignuta su privi- đenja novih nesreća. Stambolijski je sve to znao. On je znao da je za Bugarsku nezamjeniv, pa samo zato držaše vlast. Samo zato ju je sa ša- kom drugova herojski branio puna tri dana, a prije nego što je umro, on je ponovo proročki rekao svo- šim dželatima: ,Tražiti ćete vi Stambolijskog da opet spasava ugarsku.“ Umro je, ali njegovo djelo živi u srcu svakog bugarskog seljaka i u- spomena na njega i njegovo sveto ime je zastava, koju ćemo sa ljuba- vi i sa poštovanjem prenijeti preko svih nedaća i preko svih zala Rk ne- izbježnom danu Velike Pobjede. U historijskoj Vladislavskoj dwo- rani, 24-og maja 0. g., po četvrti put izabran je za presjednika bratske Čehoslovačke Republike g. Dr. To- ma G. Masarik. Činjenica je da o- vaj izbor, ma da se na prvi pogled ukazuje kao izvršenje puke tormal- nosti, prestavlja stvarno jednu rijetku manifeslaciju državne svijestiinarod= nog jedinstva jer je Masarik cjenjen ne samo kao osnivač Republike ne- go i kao najmarkantniji pioner istin- ske demokratije u čijem krilu nalaze svoje mjesto ne samo oprečne po- litičke grupacije, negoi narodne ma- njine, koje su glasovale za Masarika bez rezerve i bez uslova. A predra- tna jugoslavenska nacijonalistička O= miadina i danas u Masariku poštuje s“og velikog učitelja, nezaboravlja- ČETVRTI IZBOR PRESJEDNIKA MASARIKA jući nikada velike duhovne i stvarne potpore koje nam je njegov veliki um dao u svim revolucionarnim ak- cijama koje su spremale djelo na- šeg narodnog Oslobođenja i Ujedi- njenja. Naša slika. Enterijer. na Hradčani- ma, rezidenciji presjednika Masa- ryhka.