Kk M osnog 1 " = VARALA NA! »vBUBROVAČKA TRIBUNA«“ Privredno informativni i Politički glasnik Izlazi svakog utoraka po podne Uredništvo i uprava nalazi ge u Čingrijinoj ul Telefon: uredništvo Br. 125 — uprava Br. 169 Godišnja pretplata D. 70.— - mjesečno D. 6.— Plativoj i utuživo u Dubrovniku d Dubrovnik € januara 1931. Ž o Panu < tre Stare crkve Sv, Vlaha sagrađene god. 1348 natno oštećene velikom . trešnjom, nestade u pžaru «god. 1706. Mjesto stare.crkve, veličan- venoga djela lvana od Sijene koja sjaše od tebra i najrjeđih vrsta mramota, i u kojoj lilaneški Sfozce bjehu priložili čta Su. Am- roza, podiže se. dandandšnja crkva Sv. Vlaka Jar ajbespuinijema barokizmu. KV st 104.) Wine su znamenitosti te crkve kip Sv. Vlaka MF pozlačenoga srebra na glavnome oltaru H ' Nikovano tjeme Sveca. > Na Cija 4 Šaj o za i» f Pb 10 s mi Mi j ži )Ovlae ZA m vc vil ima m iznit mI 4 ii / pove RA rodili udice 1 | in oteljen a Maj | M Prolazite kroz klauster drevnog manastira mu je pod Republikom bila povjerena straža skih vrata. Tamo nalazite onoj intenzivni "Djubni život koji držaše Para sve niti lovačkog života kao u jednoj “kolektivnoj ) adroj da odoli burama mučeničkog života, Wžapadu tih samih vrata od Pila podiže se Ai NAŠEG UGLEDA U > INOSTRANSTVU | EVROPSKI VESLAČKI ŠAMPJONATI 1932 GOD. U BEOGRADU Upravni «odbor »Jugoslovenskog sveslačkog saveza« šalje. nam svoj manifest kojega vrlo rado objevlju- ojemo: on glasi: Kongres Međunarodnog Veslačkog Saveza (F. 1 S. A.) kome pripadaju Belgija, Francuska, Švicarska, Ho- landija, Španjolska, | Madžarska, Portugal, Poljska, Jugo- slavija, Egypat, Rumunjska, Danska, Amgentina, Sj. Države Sjev. Ameri- ke, Grčka, Brazil, Turska i Norveš- ka konstatovao je, da je 1932. god. došao red na Jugoslaviju da: priredi Evropske Veslačke Šampjonate i jednoglasno je | zaključio da joj taj časni zadatak povjeri; Delegati Ju- goslovenskog Veslačkog Saveza pri- hvatili su tu dužnost i. formalno, Na- ši delegati su znali, da nije s naše sirane po srijedi neka ležerna želja, neki kapris, već da se radi o jednoj medumanodnoj obavezi, pa su bili svijesni da inače radeći, teško kompromitovali ugled naše države. Kako je došlo do te neizbiježive nužde? — Godine 1924. Jugoslaven- ski Veslački Savez pristupilo je m F, LS. A. kao izvanredni a od. 1925. kao redoviti član, a time stupio je 1 na ovom športskom polju u red civi- lizovanih naroda, kao što su to id pri- je Jugoslavije a i poslije nje — kad se je ekonomska kriza teško osjeća- la — učinile i drugo manje i slabije Klržave. — Od doba pristupa u član stvo skoro su svake godine jugoslo- venski veslači polazili na evropske veslačke šampjonate. Na svim Pro- laziki su uvjek časno, a god, 1929, u bi Čehoslovačka, gostoprimstvo kod tolikih manoda, ŠIEDZIA TT DE SINOBIASM URL PORA KRENE PA disa jogos koji su od onda priređivali te šamn-. jomate, Pristupajući u članstvo F. E p CIJENA OVOM BROJU Din 3 GODINA nt S. A, automatski je naš Veslački Sa- vez u ime Jugoslavije pravila F. L S. A, Jedan nih članaka tih pravila određuje da "3 Evropske Veslačke Sampjonate i to po redu kako je«koja stupila u član- stvo. — Država, koja dolazi ma fed, priređuje u vlastitoj režiji šampjona- te, pak daje i odštetu svima vesla- čima reprezentantima drugih država uzvraćajuć tako gostoprimstvo. U toj prigodi država priređivačica vra-, ća svojim gostima od prilike ono, što . su njezini veslači u nizu godina od. drugih primih. To vraćanje“ događa se jednom poslije mnogo Sodina; n. pr. Jugoslaviju neće ta dužnost pasti ponovo prije 14 godina. Priredba = Evropskih “ Veslačkih Šampjonata ima izim te, recimo ne- fativne ili pasivne strane, i mozitiv- nih strana. Evropski Veslački Šamp- jonati su poslije Olimpijada najveli- čansivenija športska priredba i nije to samo neka počast državi koja ih Priređuje, nego veslački šampijenati donose joj it znatne koristi, Cijeni se, da priređivanje veslačkih šamipjo- nata kotisti odnosnoj državi u pro- Pagandističke svrhe kao priredba. neke velike međunarodne izložbe. Šampijonalić donose koristi prometu. stranaca i trgovini zemije a radu u kome se održavaju, donose odnah priličte prihode, Jasno je da tako mora da bude, jer ta država lime Dri- ZA mm | kvom So Frana otrifban u samome PrdGoszezu (Poliska) plasirai <u se vlači miteresovanje čitavog Svijeta. ijepl slasti? sa cr I Nr vi zna upravo 4 osmercu na dnuđo mjesto, — Pri. Svjetska se štampa boevi paikama i m ta o o oktavi je ša XIV.“ ojeka mali su putne odštete, kako odredu- te držinve Za stanovitu periodu vro- onin s djpna radnj je pravilnik FISA. i ouživaki stu mona, a stotine delegata i veslača iz jnoj. i 3 š : Z Kk gi B 4 ži ž ik : E -— oeBikd o So vatre» < Prvdpaa IK Sd Oteš je svaka država dužna da priredi - METU prihvatio i od temelj- I o ormari