Kk

M osnog 1

" =

VARALA NA!

»vBUBROVAČKA TRIBUNA«“

Privredno informativni i Politički glasnik
Izlazi svakog utoraka po podne
Uredništvo i uprava nalazi ge u Čingrijinoj ul

Telefon: uredništvo Br. 125 — uprava Br. 169

Godišnja pretplata D. 70.— - mjesečno D. 6.—

Plativoj i utuživo u Dubrovniku

d

Dubrovnik € januara 1931. Ž

o Panu

<

tre

Stare crkve Sv, Vlaha sagrađene god. 1348
natno oštećene velikom . trešnjom, nestade u
pžaru «god. 1706. Mjesto stare.crkve, veličan-
venoga djela lvana od Sijene koja sjaše od

tebra i najrjeđih vrsta mramota, i u kojoj
lilaneški Sfozce bjehu priložili čta Su. Am-

roza, podiže se. dandandšnja crkva Sv. Vlaka
Jar ajbespuinijema barokizmu. KV st 104.)

Wine su znamenitosti te crkve kip Sv. Vlaka
MF pozlačenoga srebra na glavnome oltaru H
' Nikovano tjeme Sveca. >

Na
Cija 4 Šaj o
za i» f Pb
10 s
mi Mi j ži
)Ovlae ZA
m vc
vil

ima m

iznit
mI

4 ii /
pove
RA

rodili
udice 1
| in
oteljen
a Maj
| M Prolazite kroz klauster drevnog manastira
mu je pod Republikom bila povjerena straža
skih vrata. Tamo nalazite onoj intenzivni
"Djubni život koji držaše Para sve niti
lovačkog života kao u jednoj “kolektivnoj
) adroj da odoli burama mučeničkog života,
Wžapadu tih samih vrata od Pila podiže se

Ai NAŠEG UGLEDA U

> INOSTRANSTVU |

EVROPSKI VESLAČKI ŠAMPJONATI 1932 GOD. U BEOGRADU

Upravni «odbor »Jugoslovenskog
sveslačkog saveza« šalje. nam svoj
manifest kojega vrlo rado objevlju-
ojemo: on glasi:

Kongres Međunarodnog Veslačkog
Saveza (F. 1 S. A.) kome pripadaju
Belgija, Francuska, Švicarska, Ho-
landija, Španjolska, |
Madžarska, Portugal, Poljska, Jugo-
slavija, Egypat, Rumunjska, Danska,
Amgentina, Sj. Države Sjev. Ameri-
ke, Grčka, Brazil, Turska i Norveš-
ka konstatovao je, da je 1932. god.
došao red na Jugoslaviju da: priredi
Evropske  Veslačke Šampjonate i
jednoglasno je | zaključio da joj taj
časni zadatak povjeri; Delegati  Ju-
goslovenskog Veslačkog Saveza pri-
hvatili su tu dužnost i. formalno, Na-
ši delegati su znali, da nije s naše
sirane po srijedi neka ležerna želja,
neki kapris, već da se radi o jednoj
medumanodnoj obavezi, pa su bili
svijesni da inače radeći, teško
kompromitovali ugled naše države.

Kako je došlo do te neizbiježive
nužde? — Godine 1924. Jugoslaven-
ski Veslački Savez pristupilo je m F,
LS. A. kao izvanredni a od. 1925.
kao redoviti član, a time stupio je 1
na ovom športskom polju u red civi-
lizovanih naroda, kao što su to id pri-
je Jugoslavije a i poslije nje — kad
se je ekonomska kriza teško osjeća-
la — učinile i drugo manje i slabije
Klržave. — Od doba pristupa u član
stvo skoro su svake godine jugoslo-
venski veslači polazili na evropske
veslačke šampjonate. Na svim Pro-
laziki su uvjek časno, a god, 1929, u

bi

Čehoslovačka,

gostoprimstvo kod tolikih manoda,

ŠIEDZIA TT DE SINOBIASM URL PORA KRENE PA disa
jogos

koji su od onda priređivali te šamn-.

jomate, Pristupajući u članstvo F. E

p

CIJENA OVOM BROJU Din 3

GODINA nt

S. A, automatski je naš Veslački Sa-

vez u ime Jugoslavije
pravila F. L S. A, Jedan
nih članaka tih pravila određuje da

"3

Evropske Veslačke Sampjonate i to
po redu kako je«koja stupila u član-
stvo. — Država, koja dolazi ma fed,
priređuje u vlastitoj režiji šampjona-
te, pak daje i odštetu svima vesla-
čima reprezentantima drugih država

uzvraćajuć tako gostoprimstvo. U

toj prigodi država priređivačica vra-,

ća svojim gostima od prilike ono, što .

su njezini veslači u nizu godina od.
drugih primih. To vraćanje“ događa
se jednom poslije mnogo Sodina; n.
pr. Jugoslaviju neće ta dužnost
pasti ponovo prije 14 godina.
Priredba = Evropskih “ Veslačkih
Šampjonata ima izim te, recimo ne-
fativne ili pasivne strane, i mozitiv-
nih strana. Evropski Veslački Šamp-
jonati su poslije Olimpijada najveli-
čansivenija športska priredba i nije
to samo neka počast državi koja ih
Priređuje, nego veslački šampijenati
donose joj it znatne koristi, Cijeni se,
da priređivanje veslačkih šamipjo-
nata kotisti odnosnoj državi u pro-
Pagandističke svrhe kao priredba.
neke velike međunarodne izložbe.
Šampijonalić donose koristi prometu.
stranaca i trgovini zemije a radu u
kome se održavaju, donose  odnah
priličte prihode, Jasno je da tako
mora da bude, jer ta država lime Dri-

ZA

mm | kvom So Frana otrifban u samome PrdGoszezu (Poliska) plasirai <u se  vlači miteresovanje čitavog Svijeta.

ijepl slasti? sa cr I Nr vi zna upravo 4 osmercu na dnuđo mjesto, — Pri. Svjetska se štampa boevi paikama

i m ta o o oktavi je ša XIV.“ ojeka mali su putne odštete, kako odredu- te držinve Za stanovitu periodu vro-

onin s djpna  radnj je pravilnik FISA. i ouživaki stu mona, a stotine delegata i veslača iz

jnoj. i 3 š : Z Kk
gi
B

4 ži ž ik
: E -— oeBikd o So vatre» < Prvdpaa IK Sd Oteš

je svaka država dužna da priredi -

METU

prihvatio i
od temelj-

I o ormari